Gošća emisije „ZIP četvrtkom“, emitirane 12. studenog, bila je Zdravka Žiger, ravnateljica Osnovne škole Janka Leskovara u Pregradi.
U razgovoru je govorila o svom profesionalnom putu, promjenama u obrazovnom sustavu, izazovima s kojima se susreću današnje generacije učenika, važnosti izvannastavnih aktivnosti, ali i velikoj investiciji koja će pregradskim učenicima i djelatnicima škole donijeti znatno bolje uvjete rada.
Posebno se osvrnula na promjene koje su posljednjih godina vidljive u ponašanju i potrebama djece, utjecaj digitalnih tehnologija, sve izraženiju potrebu za brigom o mentalnom zdravlju učenika te budućnost obrazovanja u kontekstu uvođenja cjelodnevne škole.
Od profesorice geografije do ravnateljice škole
Zdravka Žiger odrasla je u Pregradi, a nakon preseljenja obitelji u Zagreb ondje je završila gimnaziju i fakultet. Obrazovanje je nastavila na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, gdje je završila nastavnički smjer geografije i geologije. Nakon rada u nekoliko škola, među kojima su bile i škole u Kraljevcu, Desiniću i Pregradi, zaposlila se u Osnovnoj školi Janka Leskovara kao knjižničarka. Završila je i studij bibliotekarstva na Filozofskom fakultetu, a ravnateljsku dužnost preuzela je 2010. godine.
Tijekom 16 godina na čelu škole svjedočila je brojnim promjenama u obrazovnom sustavu, od kurikularne reforme i digitalizacije do uvođenja e-Dnevnika i vanjskog vrednovanja učenika.
Ipak, smatra kako su se najviše promijenila upravo djeca.
-Imali smo kurikularnu reformu, Školu za život, izrazitu digitalizaciju, e-Dnevnik i drugačije načine vrednovanja. Međutim, najviše su se promijenila djeca. Neki dan smo razgovarali u zbornici o tome koliko su se generacije nakon korone promijenile u odnosu na one prije-istaknula je Žiger.
Manje učenika, ali mnogo aktivnosti i prilika za razvoj
Osnovnu školu Janka Leskovara danas pohađa 452 učenika raspoređena u 29 razrednih odjela, a uz matičnu školu djeluju i područne škole. Ove školske godine ugašena je Područna škola Stipernica, koja je na kraju prošle školske godine imala samo dva učenika.
Ravnateljica je podsjetila kako je 2010. godine školu pohađalo 585 učenika, što jasno pokazuje demografske promjene koje su obilježile posljednjih 16 godina.
Unatoč tome, škola nastoji učenicima ponuditi što više mogućnosti za razvoj različitih interesa i talenata. Učenici ostvaruju zapažene rezultate u sportu, prometnoj kulturi i tehničkom stvaralaštvu, STEM području, jezicima i drugim područjima.
Posebno je istaknula rad s darovitom djecom. Škola je Europska talent točka, a provodi i programe za učenike od prvog do četvrtog razreda. Sudjelovala je i u projektu LUMEN Krapinsko-zagorske županije, u sklopu kojeg je razvijan kurikulum za prirodoslovno-matematičko i tehničko područje.
Važan dio školskog života čine i izvannastavne aktivnosti, kroz koje djeca imaju priliku razvijati kreativnost, međusobno surađivati i učiti jedni od drugih.
-Izvannastavne aktivnosti i različiti projekti koji nisu izravno vezani uz redovnu nastavu izrazito su važni. Djeca se mogu povezivati, ne samo sa svojim vršnjacima nego i s učenicima drugih razreda. Stariji mogu nešto pružiti mlađima, ali i mlađi starijima mogu dati novu perspektivu-pojasnila je.
Jedan od projekata na koji su posebno ponosni je Večer znanosti, koju organiziraju već 12 godina. Na njoj učenici predstavljaju pokuse i različite sadržaje koje su upoznali kroz izvannastavne aktivnosti, a događanje okuplja i učenike iz drugih škola.
Mentalno zdravlje djece postaje sve veći izazov
Jedna od tema kojoj škola planira posvetiti dodatnu pozornost jest mentalno zdravlje učenika. Žiger je otkrila kako pripremaju projekt upravo na tu temu, jer su posljednjih godina, osobito nakon pandemije, primijetili porast različitih poteškoća kod djece.
Riječ je o problemima koji se pojavljuju već u nižim razredima, od strahova i teškoća s odvajanjem od roditelja do ozbiljnijih izazova s kojima se susreću stariji učenici.
-Shvatili smo da nam je to izrazito potrebno. Djeca su velikim dijelom izgubljena u svim tim digitalnim sadržajima i svijetu u kojem živimo. Dobivaju puno informacija, ali još nisu dovoljno zrela da znaju što s njima-upozorila je ravnateljica.
Govoreći o tome zašto se djeca ponekad radije obraćaju umjetnoj inteligenciji nego odraslima, smatra kako je jedan od razloga njezina stalna dostupnost.
Ipak, naglašava da umjetna inteligencija ne može zamijeniti ljudsko iskustvo, osjećaje i stvarni razgovor. Škola zato veliku pozornost posvećuje prepoznavanju djece kojoj je potrebna dodatna podrška. U tome važnu ulogu imaju razrednici i stručna služba, a učenici se mogu obratiti i učiteljima kojima vjeruju ili ravnateljici.
Posebno je istaknula važnost pravodobnog prepoznavanja djece koja se povlače iz društva i nemaju razvijene odnose s vršnjacima.
Mobiteli u školi su zabranjeni, ali problemi ne prestaju
Digitalizacija je donijela brojne mogućnosti u obrazovanju, no Žiger smatra da je djeci potrebna jasna kontrola i usmjeravanje odraslih.
Osnovna škola Janka Leskovara korištenje mobitela tijekom boravka u školi ograničila je još prije šest godina. Odluku su donijeli nakon što su primijetili da se učenici sve manje druže tijekom odmora.
-Imali smo mir na hodnicima, ali se djeca više nisu međusobno družila. Nakon što smo zabranili korištenje mobitela, vidjeli smo razliku. Mobiteli ostaju u ormarićima ili u ruksacima-rekla je.
Međutim, izazovi se nastavljaju izvan škole, ponajprije kroz komunikaciju u WhatsApp grupama i društvenim mrežama, gdje dolazi i do vrijeđanja među djecom. Zato smatra da odgovornost ne može biti samo na školi, već je nužna suradnja s roditeljima.
-Odrasli tu trebaju odigrati glavnu ulogu. Djeci su potrebna ograničenja jer još nisu dovoljno zrela da sama reguliraju vrijeme provedeno uz digitalne sadržaje. Trebamo ih naučiti kako prepoznati istinite od neistinitih informacija i kako se odgovorno koristiti tehnologijom-poručila je.
Škola dobiva osam novih učionica i sportsku dvoranu
Velik dio razgovora bio je posvećen investiciji koja će značajno promijeniti uvjete rada u Osnovnoj školi Janka Leskovara. Projekt dogradnje vrijedan je šest milijuna eura, a projekt nosi Krapinsko-zagorska županija uz suradnju Grada Pregrade.
Planirana je dogradnja nove školske zgrade s osam učionica, u kojima će biti organizirana razredna nastava, dok će se u postojećem dijelu škole provesti potrebna rekonstrukcija. Projekt uključuje i izgradnju manje sportske dvorane dimenzija 12 puta 12 metara, za čije je sufinanciranje sredstava koja ne pokriva Ministarstvo osigurala Krapinsko-zagorska županija.
Ravnateljica je istaknula kako je investicija iznimno važna jer škola već godinama organizira nastavu u dvije smjene.
-Sretni smo što smo dobili ovaj projekt. Već godinama radimo u dvije smjene, a to je teško organizirati i za djecu i za nastavnike. Nova zgrada i učionice donijet će nam puno bolje uvjete rada-rekla je Žiger.
Dogradnja je važna i zbog budućeg prelaska na jednosmjensku nastavu te uvođenja cjelodnevne škole. Prema planiranom modelu, učenici će uz redovnu nastavu imati mogućnost sudjelovanja u dodatnim i izvannastavnim aktivnostima, a dio njih moći će ostati u školi i tijekom poslijepodnevnih sati.
Ravnateljica očekuje kako će takva organizacija učenicima omogućiti više prostora za razvoj interesa i kreativnosti, roditeljima olakšati svakodnevnu organizaciju, a djeci smanjiti potrebu za dodatnim školskim obvezama kod kuće.
Ipak, istaknula je kako će novi model zahtijevati prilagodbe i od učitelja te da će biti važno pratiti njegove rezultate i mijenjati ono što se u praksi pokaže nedovoljno dobrim.
Važna je suradnja škole, Grada i Županije
Govoreći o investicijama i razvoju obrazovanja, Žiger je posebno pohvalila suradnju s Gradom Pregradom i Krapinsko-zagorskom županijom. Iako Grad Pregrada nije osnivač osnovne škole, ravnateljica ističe kako Grad kontinuirano prati potrebe učenika i škole, dok Županija, kao osnivač, osim ulaganja u infrastrukturu podupire i brojne programe namijenjene djeci.
-Mislim da mi u Pregradi, kao obrazovnom gradu, imamo cijelu vertikalu obrazovanja. Suradnja s Gradom je jako dobra, a što se Krapinsko-zagorske županije tiče, mogu reći da već godinama razvijamo jedan nadstandard. Županija ne ulaže samo u zgrade i opremu nego i u programe za djecu s teškoćama, darovite učenike, građanski i zdravstveni odgoj-istaknula je.
Osvrnula se i na organizaciju nastave tijekom izvođenja radova. Budući da se gradilište nalazi izvan postojeće školske zgrade, očekuje kako radovi ne bi trebali značajnije remetiti nastavu. Ipak, posebna pozornost bit će posvećena sigurnosti učenika, osobito na školskim prilazima i prometnim površinama.
„Želim da djeca dolaze sretno u školu“
Na kraju razgovora Žiger je istaknula kako joj je, bez obzira na sve infrastrukturne i organizacijske promjene, najvažnije da se djeca u školi osjećaju sigurno, prihvaćeno i zadovoljno. Smatra kako bi se obrazovanje trebalo još više usmjeriti na aktivnosti u kojima učenici mogu aktivno sudjelovati, istraživati i razvijati vlastite sposobnosti, a ne samo sjediti u učionicama i pratiti zadani nastavni program.
Upravo zato škola nastavlja razvijati terensku nastavu, posjete kulturnim ustanovama, projektne aktivnosti i različite oblike učenja izvan učionice. Učenicima je uputila i poruku o tome što smatra važnim za uspjeh u životu.
-Trebaju biti uporni, marljivi i pošteni, a važno je da budu dobri jedni prema drugima. To čovjeka ispunjava. Treba ih malo maknuti od digitalnih sadržaja i potaknuti da više žive svoj život u stvarnom svijetu-poručila je.
A njezina najveća želja za budućnost škole, kako je zaključila, vrlo je jednostavna – da djeca u školu dolaze sretna i da se u njoj osjećaju sigurno.
Cijeli razgovor sa Zdravkom Žiger pogledajte u nastavku:
Pokrovitelj emisije je Krapinsko-zagorska županija.
