Jesen je razdoblje u kojem se priroda priprema za zimu, a brojne divlje životinje traže hranu i sigurna mjesta za prezimljavanje.
Iako se čini da s dolaskom hladnijih dana život u vrtovima zamire, upravo u tom razdoblju ljudi mogu učiniti mnogo kako bi pomogli očuvanju bioraznolikosti. Ostavljanjem dijela vrta prirodi, sadnjom biljaka koje privlače oprašivače i izradom skloništa za životinje moguće je stvoriti sigurno okruženje za brojne korisne vrste.
Jedan od najjednostavnijih načina pomoći jest ostavljanje dijela vrta u prirodnijem stanju. Uklanjanje svog otpalog lišća, suhih stabljika i grančica nije preporučljivo jer se upravo među njima skrivaju kukci, pauci i brojni drugi mali organizmi. Hrpe lišća i granja mogu poslužiti i kao važno zimsko sklonište ježevima i drugim sitnim životinjama.
Tijekom jesenskih mjeseci posebnu pažnju mogu privući i leptiri. Ljepokrili admiral čest je posjetitelj vrtova tijekom toplih i sunčanih dana, kada intenzivno prikuplja energetske zalihe potrebne za preživljavanje zime. Privlači ga otpalo i prezrelo voće, poput bobica i jabuka, čijim se sokovima hrani. Slične prehrambene navike ima i kontinentalna riđa, koju je također moguće susresti u vrtovima i voćnjacima tijekom toplijih jesenskih dana.
Iako se s kraćim danima i duljim noćima može činiti da je sezona leptira završila, oni su i dalje prisutni u prirodi. Tijekom toplih studenih dana moguće je uočiti i do deset različitih vrsta, među kojima su ljepokrili admiral, kontinentalna riđa, žućak i danje paunče. Građane se stoga potiče da nastave promatrati i bilježiti vrste koje susreću, a svoja opažanja mogu zabilježiti putem besplatne aplikacije iNaturalist.
Važnu ulogu u očuvanju bioraznolikosti ima i bršljan, koji cvjeta kasno u jesen, u razdoblju kada većina drugih biljaka prestaje cvjetati. Njegovi cvjetovi predstavljaju vrijedan izvor nektara za leptire, pčele, muhe lebdjelice i druge oprašivače. Cvjetnim pupoljcima hrane se i gusjenice pojedinih leptira, poput vrijeskova plavca, dok zrele bobice tijekom zime postaju važan izvor hrane za ptice. Guste zimzelene stabljike i listovi ujedno pružaju sklonište i mjesto za prezimljavanje brojnim kukcima i drugim sitnim životinjama. Zbog toga se preporučuje izbjegavati prerano orezivanje bršljana kako se životinjama ne bi oduzeo važan izvor hrane i zaklona.
Korisnim kukcima može se pomoći i izradom hotela za kukce. Zbog sve veće upotrebe pesticida njihov broj u prirodi opada, a među vrstama koje imaju važnu ulogu u vrtovima ističu se bubamare, solitarne pčele, osolike muhe, zlatooke i uholaže. One sudjeluju u oprašivanju biljaka i prirodnom suzbijanju štetnika. Hotel za kukce može se izraditi od jednostavne drvene konstrukcije ispunjene grančicama s rupama, bambusom, trskom, slamom, suhim lišćem i češerima. Važno ga je postaviti na sunčano, zaštićeno i natkriveno mjesto kako bi kukcima pružio odgovarajuće uvjete za sklonište i gniježđenje.
Pomoć mogu dobiti i ježevi, korisni stanovnici vrtova koji se hrane kukcima, puževima i drugim sitnim životinjama. Zbog gubitka prirodnih staništa sve teže pronalaze sigurna mjesta za prezimljavanje pa tijekom hladnijih dana traže zaklon u hrpama granja i suhog lišća. Jedan od načina da im se olakša zimsko razdoblje jest izrada jednostavne drvene kućice s unutarnjom pregradom koja pruža dodatnu zaštitu. Kućicu je najbolje smjestiti u miran i skrovit kutak vrta, primjerice pod grmlje ili među visoku travu, uz zaštitu od kiše i vjetra.
Jesen je ujedno idealno vrijeme za sadnju lukovica proljetnog cvijeća. Tulipani, narcisi, šafrani, zumbuli i ukrasni luk tijekom zime će se ukorijeniti, a s dolaskom proljeća procvjetati i pružiti jedan od prvih izvora nektara i peluda pčelama, bumbarima i drugim oprašivačima nakon dugog zimskog razdoblja. Sadnjom takvih biljaka ne uljepšava se samo vrt, već se stvara i vrijedan izvor hrane za kukce u razdoblju kada im je ona posebno potrebna.
Osim cvijeća, preporučuje se i sadnja stabala i grmlja, za što je jesen također vrlo pogodno razdoblje. Glog, trnina, bazga, divlja ruža, svib, obična lijeska i divlja trešnja mogu se saditi pojedinačno ili oblikovati u guste živice koje divljim životinjama pružaju dodatnu hranu i sklonište. Primjerice, obični glog od kasnog proljeća do ranog ljeta cvjeta mirisnim bijelim cvjetovima, dok u jesen donosi obilje crvenih bobica kojima se hrane ptice.
Korisna aktivnost za očuvanje biljnog svijeta jest i prikupljanje sjemena za buduću sjetvu. Riječ je o jednostavnom i ekonomičnom načinu povećanja broja biljaka u vrtu, a višak sjemena moguće je podijeliti ili razmijeniti s prijateljima i članovima obitelji. Razmjenom različitih vrsta sjemenki može se uzgojiti raznovrsno bilje koje će tijekom ljeta privlačiti različite vrste leptira i drugih kukaca.
I male promjene u načinu održavanja vrta mogu imati značajan učinak na očuvanje prirode. Ostavljanjem prirodnih skloništa, sadnjom raznovrsnih biljaka i brigom o korisnim kukcima i drugim životinjama vrt može postati važno utočište za brojne vrste, osobito u razdoblju pripreme za zimu.
