U Termama Jezerčica u Donjoj Stubici danas, 5. studenoga, održana je radionica pod nazivom „Od noćenja do doživljaja: nove prilike za pružatelje usluga smještaja u domaćinstvima”, namijenjena pružateljima usluga smještaja s područja Donje i Gornje Stubice te okolice.
Radionicu su organizirali Turistička zajednica područja Donja Stubica i Gornja Stubica, uz partnere, s ciljem upoznavanja sudionika s novim mogućnostima razvoja turističke ponude, unaprjeđenja usluga smještaja te stvaranja dodatne vrijednosti za goste.
Radionicu je vodio Željko Trezner, stručnjak s bogatim iskustvom u upravljanju turističkim agencijama i održivom turizmu, koji je sudionicima približio načine na koje klasičan smještaj mogu pretvoriti u cjelovit turistički doživljaj. Kroz dva radna dijela obrađene su mogućnosti razvoja dodatnih sadržaja i povezivanja smještajnih kapaciteta s lokalnom ponudom.
U sklopu programa održana je i prezentacija digitalne tržnice lokalnih proizvoda namijenjene gostima u smještaju. Programsko rješenje predstavio je Viktor Strejček, a cilj je povezati lokalne proizvođače s turistima te gostima omogućiti jednostavnije upoznavanje i kupnju domaćih proizvoda.
Radionica je zaključena ručkom i degustacijom lokalnih nagrađivanih proizvoda.
O važnosti ovakvog pristupa razvoju turizma govorila je Marina Breber, direktorica Turističke zajednice
O važnosti umrežavanja i razvoja autentične turističke ponude govorila je Marina Breber, direktorica Turističke zajednice područja Donja Stubica i Gornja Stubica, istaknuvši kako je upravo suradnja svih koji djeluju u turizmu ključna za stvaranje kvalitetnog i prepoznatljivog turističkog proizvoda.
– Prvi put u Gupčevom kraju organizirali smo radionicu na temu „Od noćenja do doživljaja”. Cilj je za početak bio da se malo podružimo i umrežimo. Danas je ovdje bilo više od 30 zainteresiranih sudionika, ne samo iz Gupčevog kraja nego i izvan njega. Bili su tu OPG-ovi, privatne kuće za odmor, ugostitelji i dosta kolegica iz sustava turističkih zajednica, što mi je iznimno drago jer je glavni cilj da zajedno pokušamo kreirati turističke doživljaje u destinaciji – kazala je Breber.
Naglasila je kako je danas iznimno važno da turist koji dolazi u određenu destinaciju, osim osiguranog noćenja, ima priliku doživjeti nešto posebno. Pritom je istaknula kako se i sami mogu prisjetiti vlastitih putovanja i razloga zbog kojih odabiru određene destinacije. Osim hrane i smještaja, ono što putovanje čini posebnim upravo su iskustva, susreti i uspomene koje nosimo sa sobom.
– Jako mi je drago što se okupio velik broj sudionika na ovoj radionici, ali i na zajedničkom ručku. Uz program koji smo danas imali, organizirali smo i degustaciju proizvoda naših lokalnih proizvođača. Predstavljeni su gin, domaći likeri, različiti začini i drugi proizvodi. Drago mi je što su se i oni uključili u ovaj projekt i radionicu – kazala je Breber, izrazivši želju za uspješnom organizacijom i druge radionice.
Na pitanje o važnosti umrežavanja svih turističkih dionika kako bi destinacija postala privlačnija gostima, Breber je istaknula kako pojedinac ne može samostalno razvijati turizam niti kreirati cjelovit doživljaj destinacije.
– Sam pojedinac ne razvija turizam. Nitko ne može sam kreirati doživljaj destinacije. Svi zajedno možemo ga kreirati. Svi su bitni, ugostitelji, OPG-ovi, iznajmljivači i svi oni koji rade i djeluju u području kulturne baštine, u dvorcima, muzejima. Jako je važno da se za početak međusobno upoznamo, kreiramo zajedničke ideje i možemo gostima ponuditi ono što naša destinacija ima – naglasila je.
Pritom je upozorila i na važnost prepoznavanja vrijednosti vlastitog kraja. Smatra kako lokalno stanovništvo ponekad ne primjećuje koliko je ono što ga svakodnevno okružuje zanimljivo posjetiteljima jer se na određene običaje, tradiciju i način života jednostavno naviknulo. Upravo zato potrebno je promijeniti perspektivu i shvatiti da ono što je domaćinima uobičajeno turistima može predstavljati posebno iskustvo.
– Jako je bitna dobrodošlica i da se gost osjeća dobrodošlo. Ne smije nam biti cilj samo uzeti novac. Ne može netko doći, platiti i da nakon toga kažemo: „Doviđenja, ne interesiraš me.” Važno je da novac koji je gost ostavio ima neku dodatnu vrijednost. Da to ne bude samo novac i smještaj, nego doživljaj – istaknula je.
Govoreći o tome što je potrebno za uspješno bavljenje turizmom, Breber se nadovezala i na poruku predavača Željka Treznera, koji je tijekom radionice naglasio važnost strasti i ljubavi prema onome što domaćini nude gostima. Smatra kako se upravo kroz osobni odnos prema poslu i sadržajima koje predstavljaju može prepoznati kvaliteta turističke ponude.
– Ja to uvijek gledam i prema vlastitom iskustvu. Kada negdje dođem i vidim da me ljudi lijepo dočekaju, upute nekoliko riječi dobrodošlice, možda ponude rakiju, daju neku preporuku, to mi puno znači. Kada vidim da ljudi vole to što rade, da su s ljubavlju nešto sagradili, napravili i uredili te da poznaju destinaciju, onda je to ono pravo. Kada ih nešto pitam, volim da mi domaćin može reći: „Ovdje u blizini imate odličan restoran, preporučujem da probate to i to jer s time nećete pogriješiti.” Naravno, postoje i brošure, aplikacije i mobiteli, ali nekada je puno bolje kada vam domaćin osobno preporuči nešto i podijeli svoje iskustvo – ispričala je Breber.
Upravo zato smatra da bi svi koji sudjeluju u turističkoj ponudi trebali dobro poznavati kraj u kojem djeluju, uključujući njegovu gastronomiju, ljude, kulturnu baštinu, povijest, tradiciju i običaje. Sve te elemente potrebno je povezati i na primjeren način predstaviti gostima, jer Gupčev kraj, kako je istaknula, ima mnogo toga za ponuditi.
Željko Trezner, stručnjak s bogatim iskustvom u upravljanju turističkim agencijama i održivom turizmu, ravnatelj Centra za odgovorni turizam, savjetnik UHPA-e te predavač na Sveučilištu VERN’ i Veleučilištu Aspira izrazio je zadovoljstvo odazivom i sudjelovanjem predstavnika različitih dijelova turističkog sektora, istaknuvši kako je posebno vrijedno što su se u istoj prostoriji okupili pružatelji usluga i djelatnici turističkih zajednica.
– Nadam se da je predavanje zanimljivo onima kojima je bilo namijenjeno, a to su prije svega kolegice i kolege iz sustava turističkih zajednica i pružatelji usluga smještaja u domaćinstvima te na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Po onome što sam vidio na njihovim licima, čini mi se da jest – kazao je Trezner.
Posebno je pohvalio činjenicu da je edukaciji prisustvovao velik broj pružatelja turističkih usluga, ali i dovoljan broj djelatnika i direktora turističkih zajednica koji su zajedno s njima sudjelovali u razgovoru i razmjeni ideja.
– Ovo je jedan rijedak slučaj u kojem u jednoj prostoriji imate toliko pružatelja usluga, a istovremeno i dovoljan broj hrabrih djelatnika i direktora turističkih zajednica koji su zajedno s njima. U svakom slučaju, pohvalio bih ovu edukaciju jer se čini da je ovdje razvijena jako dobra suradnja između onih koji neposredno pružaju usluge gostima i onih koji se o njima trebaju brinuti iz perspektive turističke destinacije. To je zaista rijetkost, to treba istaknuti i pohvaliti, a veselim se i svim budućim rezultatima takve suradnje – istaknuo je.
Govoreći o mogućnostima razvoja turističke ponude, Trezner je naglasio kako je povezivanje pružatelja usluga i zajedničko stvaranje prepoznatljivog identiteta destinacije dobar put prema kvalitetnijem i održivijem turizmu. Pritom je istaknuo da se razvoj takve ponude ne bi trebao svesti samo na stvaranje brenda, već prije svega na prepoznavanje onoga što pojedince uistinu veseli i ispunjava.
– Prvo, svatko od njih tko nešto nudi na svom OPG-u ili u svojem domaćinstvu trebao bi nuditi ono što bi radio u svoje slobodno vrijeme, ono što je najradije radio kada je bio dijete. Trebali bi raditi ono prema čemu su strastveni. Ako je to pečenje rakije, branje gljiva, pečenje kestena ili bilo što drugo što ih ispunjava i veseli, vjerujte mi, za svaku od tih aktivnosti postoji velik broj gostiju na europskom turističkom tržištu koji bi to rado radili s njima – poručio je Trezner.
Objasnio je kako ono što lokalnom stanovništvu predstavlja svakodnevicu gostima može biti iznimno zanimljivo iskustvo, pa čak i prava avantura. Upravo zato smatra da bi se turistička ponuda trebala graditi na autentičnim aktivnostima, interesima i hobijima domaćina, a ne isključivo na klasičnim turističkim sadržajima.
– Posebno je važno što su ovdje na edukaciji bile i kolegice iz sustava turističkih zajednica jer je jako važno da nakon što ljudi definiraju što žele strastveno raditi s gostima koji dolaze na njihove OPG-ove i u njihova domaćinstva, sustav turističkih zajednica u tom pogledu stvori sliku takvog skupa aktivnosti u destinaciji. Ako je to brendiranje, onda se svakako slažem da bi trebalo ići u tom pravcu jer će zajedničko djelovanje, kao i briga iz perspektive turističke destinacije da se podrži razvoj takvog proizvoda, značiti da se na kvalitetan način razvija destinacijski proizvod koji je održiv – pojasnio je.
Kako je istaknuo, cilj je da turistička destinacija ne bude samo mjesto u kojem će gosti pronaći smještaj i sami odlučivati što će raditi tijekom boravka, već da ih upravo određena iskustva i aktivnosti motiviraju na dolazak. Na taj način turistička ponuda postaje sadržajnija, a domaćini dobivaju priliku predstaviti vlastiti način života, znanja i interese.
– U svojim destinacijama većinu vremena nećemo provoditi u usluživanju naših gostiju, nego ćemo se baviti svojim hobijima. Strastveno ćemo raditi ono što nas veseli, a ljudi koji se vesele istim stvarima koje vesele i nas plaćat će noćenje u našim sobama i apartmanima. Nećemo ih uopće doživljavati kao turiste, nego kao naše drage goste s kojima dijelimo sustav vrijednosti – istaknuo je.
Dodao je kako takav oblik turizma može predstavljati i važan izvor dodatnih prihoda za stanovnike koji održavaju tradicijske objekte, žive na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima ili izvan većih gradskih središta. Prihodi ostvareni od turizma tako mogu pomoći u pokrivanju životnih troškova, održavanju objekata i očuvanju načina života koji je često povezan s određenim izazovima i dodatnim izdacima.
Njegova je poruka kako budućnost održivog turizma leži upravo u povezivanju lokalnih ljudi, njihovih znanja, interesa i autentičnog načina života s potrebama gostiju. Umjesto stvaranja ponude koja se temelji isključivo na smještajnim kapacitetima, naglasak bi trebao biti na iskustvima koja će posjetiteljima omogućiti da destinaciju upoznaju kroz ljude koji u njoj žive.
