Budućnost europske poljoprivrede, prehrambena sigurnost, položaj malih gospodarstava i smjer nove Zajedničke poljoprivredne politike bile su neke od glavnih tema međuparlamentarne konferencije održane u Dubrovniku, na kojoj je sudjelovala saborska zastupnica i načelnica Općine Lobor Ljubica Jembrih.
Konferencija pod nazivom „Od polja do mora – zajednička vizija za prehrambenu sigurnost i stratešku autonomiju EU-a“ održana je u sklopu parlamentarne dimenzije predsjedanja Republike Hrvatske skupinom MED 9. Organizator skupa bio je Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora, a okupio je predstavnike parlamenata država članica MED 9, predstavnike Europske komisije i Europskog parlamenta, COPA-COGECA-e, komora i strukovnih udruženja te predstavnike poljoprivrednog, šumarskog i ribarskog sektora i akademske zajednice.
Sudionici su razgovarali o budućem financiranju Zajedničke poljoprivredne politike nakon 2027. godine, generacijskoj obnovi poljoprivrede, prehrambenoj sigurnosti i različitim izazovima s kojima se suočavaju države članice, osobito mediteranske zemlje.
Jembrih je pritom ukazala na činjenicu da se hrvatski poljoprivrednici ne susreću s istim uvjetima u svim dijelovima zemlje. Posebno je govorila o kontinentalnoj poljoprivredi i prilikama u Krapinsko-zagorskoj županiji, gdje prevladavaju mala obiteljska gospodarstva i rascjepkane poljoprivredne površine.
– Dolazim iz Krapinsko-zagorske županije, iz poljoprivrednog prostora sasvim drugačijeg od hrvatskog juga. Kod nas nema velikih ravnih površina. Imamo brežuljke, male i rascjepkane parcele i obiteljska gospodarstva koja u zahtjevnim uvjetima čuvaju proizvodnju razvijanu generacijama – kazala je Jembrih.
Govoreći o razlikama između juga i kontinentalnog dijela Hrvatske, istaknula je kako su rizici različiti, ali da je cilj poljoprivredne politike zajednički – očuvati ljude koji se bave proizvodnjom hrane.
– Uvjeti su različiti, ali pitanje je isto: kako sačuvati čovjeka koji proizvodi hranu? – istaknula je pa dodala kako bi upravo to trebalo biti jedno od ključnih pitanja pri oblikovanju buduće Zajedničke poljoprivredne politike.
Prema njezinim riječima, budući sustav potpore mora istodobno ponuditi sigurnost poljoprivrednicima i dovoljno prostora za uvažavanje različitih okolnosti u državama članicama.
– Države članice Europske unije nisu iste. Hrvatska ima svoje specifičnosti, velik broj manjih gospodarstava, rascjepkane poljoprivredne površine te različite proizvodne i prirodne uvjete – rekla je Jembrih, dodajući kako je zbog toga potrebno dovoljno fleksibilnosti u budućim natječajima i kriterijima kako bi se uvažile posebnosti pojedinih država i njihovih poljoprivrednika.
Posebna pozornost u njezinu izlaganju bila je usmjerena na ruralni razvoj. Jembrih je podsjetila na važnost ulaganja u modernizaciju gospodarstava, preradu poljoprivrednih proizvoda, mlade poljoprivrednike i mala gospodarstva, ali i u infrastrukturu i dostupnost osnovnih usluga u ruralnim područjima.
– To su dobre prakse koje trebamo sačuvati i dalje razvijati. Upravo zato smatram da u novoj financijskoj arhitekturi ne smijemo izgubiti ono što se u prethodnim razdobljima pokazalo dobrim – poručila je.
Važnim dijelom razvoja ruralnih područja smatra i LEADER pristup, koji lokalnim zajednicama omogućuje da same prepoznaju potrebe svojeg područja i kroz projekte odgovore na konkretne izazove. Takav pristup, istaknula je, ne doprinosi samo poljoprivredi nego i ukupnoj kvaliteti života u ruralnim sredinama.
Među problemima hrvatske poljoprivrede izdvojila je i usitnjenost zemljišta. U tom procesu važnu ulogu imaju savjetodavne službe, koje bi, prema njezinu mišljenju, trebale biti još dostupnije poljoprivrednicima na terenu. Njihova bi zadaća bila dodatno približiti mogućnosti okrupnjavanja zemljišta, ali i poticati povezivanje proizvođača i zajednički nastup.
– Jer poljoprivreda nije samo hektar, prinos ili proizvodna statistika. Iza svakog gospodarstva stoji čovjek, njegova obitelj i zajednica u kojoj živi – istaknula je Jembrih.
Uz zemljišnu politiku i organiziranje proizvođača, naglasila je potrebu da ruralni razvoj i u budućem financijskom razdoblju zadrži snažnu poziciju. Kao važna područja daljnjih ulaganja izdvojila je mlade, znanje, nove tehnologije, modernizaciju gospodarstava te prilagodbu klimatskim promjenama.
– Europa treba snažnu zajedničku poljoprivrednu politiku, politiku koja razumije maslinu na otoku, žito u ravnici, ali i vinograd, voćnjak i malo gospodarstvo na zagorskom bregu – rekla je.
Dubrovčka konferencija održana je u trenutku pripreme novog paketa Zajedničke poljoprivredne politike, kao i Višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije za razdoblje od 2028. do 2034. godine. Rasprave su obuhvatile i pitanje prehrambene sigurnosti kao dijela ukupne otpornosti i sigurnosti država, ali i budućnost ribarstva, razvoj otočnih i obalnih područja te posebnosti mediteranske poljoprivrede.
Zaključno, Jembrih je istaknula kako poljoprivreda i ruralni razvoj imaju širi značaj od same proizvodnje hrane, jer se kroz njih otvaraju i pitanja opstanka stanovništva, očuvanja prostora i budućnosti lokalnih zajednica.
– Jer od polja do mora ne povezuje nas samo hrana. Povezuje nas odgovornost da zemlju koju smo naslijedili ostavimo živom, proizvodnom i naseljenom generacijama koje dolaze – poručila je Jembrih.
