U sklopu Dječjeg dana i Tjedna kajkavske kulture u Srednjoj školi Krapina danas se obilježava Međunarodna noć šišmiša, u organizaciji Javne ustanove Zagorje zeleno.
Program je prvenstveno namijenjen najmlađima, koji zajedno sa svojim obiteljima imaju priliku upoznati zanimljiv i pomalo tajanstven svijet ovih noćnih životinja.
Za djecu su pripremljene brojne edukativne i zabavne aktivnosti kroz koje na zanimljiv način mogu saznati više o životu, navikama i važnosti šišmiša.
Dijana Hršak, ravnateljica JU Zagorje zeleno rekla je kako je ove godine došlo do promjene koncepta.
-Nakon dugogodišnje suradnje s Muzejom krapinskih neandertalaca ove smo se godine odlučili uključiti u dječji dan zajedno sa DND-om Krapina – rekla je Hršak dodavši kako je takva odluka bila pun pogodak.
Djeca imaju priliku razgovarati o šišmišima i kroz razgovor naučiti neke nove stvari, što je i cilj događanja.
-Cilj nam je edukacija, podizanje svijesti o važnosti šišmiša, njihove uloge u ekosustavu i sve veće ugroženosti – navela je Hršak.
Za djecu su pripremljene razne aktivnosti pa tako mogu izrađivati origami šišmiša, bojati šišmiše, sudjelovati u nagradnom kvizu, a mogu dobiti i šišmiš tetovažu.
-Uskoro, točnije 24. rujna, organiziramo promociju knjige “Tragom medvjeda” s obzirom da nam se bliži Dan čistih planina – najavila je ravnateljica JU Zagorje zeleno.
Upravo je cilj današnjeg programa približiti svijet šišmiša najmlađima i pokazati im da ono što na prvi pogled djeluje neobično ili zastrašujuće zapravo predstavlja vrijedan dio prirodne raznolikosti. Kroz edukaciju, igru i kreativne aktivnosti djeca imaju priliku upoznati šišmiše iz drugačije perspektive, s više znatiželje, a manje straha.
Jeste li znali?
Iako ih se često povezuje s tamom, tajanstvenošću i strahom, šišmiši su zapravo važan dio prirodnih ekosustava. Hraneći se noćnim kukcima, sudjeluju u prirodnoj kontroli njihovih populacija i tako pridonose očuvanju prirodne ravnoteže.
Međunarodna noć šišmiša obilježava se u više od 30 europskih država s ciljem podizanja svijesti o ovim zanimljivim životinjama i njihovoj važnoj ulozi u prirodi. U Hrvatskoj živi 35 vrsta šišmiša, a sve su strogo zaštićene. Na području Krapinsko-zagorske županije zabilježeno je 17 vrsta na više od 15 lokaliteta.
Šišmiši nastanjuju različita prirodna staništa, no njihov život većinom ostaje skriven od pogleda ljudi. Aktivni su upravo u vrijeme kada se priroda smiruje i kada ih većina ljudi ne primjećuje. Zbog toga su kroz vrijeme dobili reputaciju tajanstvenih i strašnih životinja, iako je riječ o iznimno važnim i zanimljivim stanovnicima prirode.
Šišmiši nisu slijepi. Vide, a mnoge vrste u snalaženju u mraku koriste eholokaciju – proizvode zvukove visoke frekvencije i prema njihovu odjeku pronalaze plijen i izbjegavaju prepreke.
Oni su jedini sisavci koji mogu aktivno letjeti. Njihova krila zapravo su posebno prilagođene „šake” s izduženim prstima povezanima kožnom opnom.
Samo tri vrste šišmiša u svijetu hrane se krvlju. Velika većina šišmiša hrani se kukcima, voćem, nektarom ili drugim vrstama hrane.
Ovaj sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
