U sportskoj dvorani Srednje škole Krapina otvoren je 34. Zagorski gospodarski zbor – Krapina 2026., najveća gospodarska manifestacija u Krapinsko-zagorskoj županiji, koja i ove godine na jednom mjestu okuplja poduzetnike, obrtnike, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, institucije i udruge.
Zagorski gospodarski zbor već je desetljećima mjesto predstavljanja domaćeg gospodarstva, razmjene iskustava i povezivanja gospodarstvenika, a njegov rast najbolje potvrđuje i broj izlagača. Uz izlagače iz Krapinsko-zagorske županije, predstavljaju se i gospodarstvenici i institucije iz Brodsko-posavske županije, koja je ove godine županija partner, kao i iz Grada Zagreba, Zagrebačke, Koprivničko-križevačke, Međimurske i Istarske županije te Republike Slovenije.
Možemo vidjeti kako događanje nadilazi lokalne okvire te postaje prostor povezivanja gospodarstvenika iz različitih dijelova Hrvatske i susjedne Slovenije.
Uz predstavljanje proizvoda i usluga, Zagorski gospodarski zbor i ove godine donosi sadržaje kojima se povezuju gospodarstvo, tradicija i kultura. U programu se, kao što smo naveli, predstavila i ovogodišnja županija partner, Brodsko-posavska županija, čiji su predstavnici u Krapinu donijeli dio svoje kulturne i tradicijske baštine. U sklopu programa predstavljeni su i glazbeni sadržaji te tradicijski obrt.
Predsjednik Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije Nenad Kučiš istaknuo je kako je riječ o važnom i tradicionalnom događanju koje iz godine u godinu potvrđuje snagu i potencijal zagorskog gospodarstva.
– Na početku ovog otvorenja moram reći da 150 izlagača nije malo. Mislim da je to impozantna brojka, pogotovo jer Zagorje nije velika županija, ali imamo jako gospodarstvo i jako obrtništvo – kazao je Kučiš.
Dodao je kako je Zagorje kao regija prepoznato i u Europi i u svijetu kao područje u koje se isplati investirati.
– Zagorje kao regija prepoznatljivo je i u Europi i u svijetu kao jedna županija gdje se isplati investirati, gdje ljudi dolaze, otvaraju nove pogone i ulaze u investicije zbog dobre prometne povezanosti, ali i zbog odlične suradnje Županije, lokalnih samouprava i gospodarstvenika. Naša županija, evo, svakoga tko dođe investirati, prati i pruža mu potporu od početka, od same ideje, od kupnje zemljišta, pa praktički sve do otvorenja pogona. I to je jako pohvalno – istaknuo je predsjednik Obrtničke komore.
Govoreći o stanju u obrtništvu, Kučiš je naglasio da ono kontinuirano raste te da se svake godine bilježi značajan porast broja obrta.
– Moram reći da, prateći gospodarstvo i obrtništvo, ono kod nas jako raste. Imamo kontinuirani rast, svake godine nekakvih deset posto više obrta. Trenutno smo na nekakva 4.073 obrta, a oko 7.000 ljudi je zaposleno u obrtima. Trudimo se i ulažemo puno truda i znanja da to i dalje tako nastavimo – rekao je Kučiš.
Istaknuo je i dugu tradiciju obrtništva na području Krapinsko-zagorske županije, naglasivši kako sadašnje generacije obrtnika nastavljaju ono što su započeli njihovi prethodnici.
– Danas na Zagorskom gospodarskom zboru imamo četrdesetak izlagača obrtnika, između ostalih tu su i tradicijski obrti. Imamo i naše prezentacije koje će vam tijekom cijelog gospodarskog zbora pružiti usluge, od šišanja, šminkanja, izrade frizura i drugih sadržaja – rekao je Kučiš.
Poseban dio aktivnosti Obrtničke komore odnosi se na obrazovanje i poticanje mladih na odabir obrtničkih zanimanja. Kučiš je tom prilikom istaknuo i podjelu majstorskih diploma obrtnicima koji su uspješno položili majstorske ispite.
– IPodjelit ćemo majstorske diplome majstorima koji su položili majstorske ispite. Majstorski ispit je jedan dokument, jedna bitna stepenica u obrtništvu, gdje dokazujete da ste majstor, da znate svoj posao i da ste cijenjeni u društvu – kazao je.
Posebno je istaknuo podatak o povećanju interesa za upis obrtničkih zanimanja u Krapinsko-zagorskoj županiji.
– Isto tako, kao i u obrtništvu, moramo se pohvaliti da smo u Županiji povećali broj upisa za jedno 30 posto za obrtnička zanimanja i to je zalog naše budućnosti, našeg obrtništva – naglasio je Kučiš.
Prema njegovim riječima, povećanju interesa za obrtnička zanimanja pridonosi kontinuirani rad na njihovoj promociji među učenicima, koji Obrtnička komora provodi u suradnji sa Županijom.
Kučiš je zahvalio i partnerima te institucijama koje sudjeluju u organizaciji i podržavaju održavanje Zagorskog gospodarskog zbora. Posebno je istaknuo partnersku županiju i njihove izlagače. Zahvalio je i Ministarstvu na potpori te izlagačima poželio uspješnu prezentaciju njihovih proizvoda i usluga.
O stanju i perspektivama zagorskog gospodarstva govorio je predsjednik Hrvatske gospodarske komore- Županijske komore Krapina Anđelko Švaljek.
-Veliko mi je zadovoljstvo pozdraviti vas u ime Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Krapina, u vremenima koja nisu jednostavna i kada smo svi suočeni s geopolitičkim, tehnološkim i društvenim promjenama te klimatskim izazovima-rekao je Švaljek.
Istaknuo je kako je iza Krapinsko-zagorske županije najuspješnija gospodarska godina, obilježena rastom zaposlenosti, plaća i životnog standarda građana.
-Za te rezultate najzaslužniji ste vi, poduzetnici. Vaš trud, marljivost i vještine, kao i investicije koje se provode u našoj županiji, podižu opći standard i predstavljaju veliki razlog za optimizam-naveo je Švaljek.
Dodao je kako je obrtništvo utkano u društvo te da upravo dugogodišnja tradicija, znanje i iskustvo poduzetnika predstavljaju važan temelj za daljnji razvoj.
-Duboko sam uvjeren da ćemo i sljedeće godine imati priliku pohvaliti se još jednim uspješnim gospodarskim razdobljem-naglasio je Švaljek.
O izazovima koji očekuju gospodarstvo, ulaganjima, nedostatku radne snage i potencijalu Krapinsko-zagorske županije govorio je župan Željko Kolar.
-Danas smo prije našeg Gospodarskog zbora imali okrugli stol na kojem su naši gospodarstvenici i menadžeri govorili o tome kako vide današnje gospodarstvo, ali i gospodarstvo u 2030. godini. Koji su izazovi pred nama i kako se trebamo prilagoditi uvjetima koji se mijenjaju iz tjedna u tjedan i iz mjeseca u mjesec kako bismo bili produktivni, konkurentni i prepoznati-rekao je Kolar.
Istaknuo je kako je jedna od ključnih tema produktivnost, o kojoj se često govori, ali bez dovoljno jasnog odgovora na pitanje kako je mjeriti u različitim poduzećima i na različitim tržištima.
–Produktivnost ne možemo povećati bez ulaganja u nove tehnologije, robotizaciju i nove strojeve. Isto tako, ne možemo bez ljudi. Bez obzira na to koliko ulažemo u nove tehnologije i IT, na kraju dana moramo imati ljude koji će odgovoriti na izazove koji su pred nama-naglasio je Kolar.
Dodao je kako ulaganje u tehnologiju ne znači smanjenje broja zaposlenih.
-Ako povećavamo proizvodnju i širimo se na više tržišta, broj zaposlenih može ostati na istoj razini, a produktivnost i prihodi mogu značajno rasti. Mi smo vrlo, vrlo dobri i moramo učiniti sve da ostanemo na toj razini, ali i da nastavimo napredovati-rekao je.
Kolar je istaknuo kako gospodarski pokazatelji Krapinsko-zagorske županije potvrđuju pozitivan trend, uz rast ukupnih prihoda, dobiti i ulaganja. Posebno se osvrnuo na problem nedostatka radne snage.
-Mi smo 2013. godine imali 8.542 čovjeka na Zavodu za zapošljavanje, odnosno 21,7 posto, dok je državna stopa bila 20,5 posto. Danas radimo s oko 42.600 zaposlenih, a na Zavodu za zapošljavanje imamo svega 2,4 do 2,5 posto nezaposlenih, odnosno oko 998 ljudi-naveo je Kolar, te naglasio kako nedostatak radne snage ne smije biti razlog za odustajanje od novih investicija.
-Ako uzmemo u obzir da dio nezaposlenih iz različitih razloga više neće pronaći svoje mjesto na tržištu rada, znači li to da ne trebamo investirati i da nismo spremni za nove ulagače? Ne. Naprotiv, mislim da smo više nego ikad spremni za to-istaknuo je.
Prema njegovim riječima, rast plaća u županiji dodatno pridonosi tome da se ljudi koji su svakodnevno putovali na posao u Zagreb odlučuju ostati raditi u Zagorju. Kao jedan od primjera naveo je veliku investiciju Končara u županiji.
-Pola ljudi koji će raditi kod njih prije je radilo u Zagrebu u sličnoj branši, a sada im se više ne isplati putovati u Zagreb jer gube tri sata na put. To je jedan od pokazatelja da se situacija mijenja-rekao je Kolar.
Dodao je kako se u Zagorje vraćaju i ljudi koji su ranije otišli u Njemačku, Austriju i Sloveniju, dijelom zbog nesigurnosti na tim tržištima, ali i zbog rasta plaća i boljih uvjeta rada u Hrvatskoj.
-Sve druge uvjete za kvalitetan život mi ovdje odavno imamo-naglasio je.
Kolar je pozvao nove investitore da svoje projekte realiziraju u Krapinsko-zagorskoj županiji.
-Zagorje je otvoreno za nove investicije. Kroz naš portal Invest in Zagorje u dva-tri klika mogu dobiti apsolutno svaku informaciju koja im je bitna za pokretanje novog biznisa. A ključno je ono što mi imamo-ljudi-poručio je.
Istaknuo je i važnost prilagodbe obrazovnog sustava potrebama gospodarstva, posebno strukovnog obrazovanja.
-Prije sedam godina postavili smo pravac u gimnazijama da usmjeravamo djecu prema strukovnom obrazovanju. Danas se u strukovno obrazovanje ne upisuju djeca koja se ne mogu upisati u gimnaziju, nego djeca kojoj je to prvi izbor. To je ogromna razlika i upravo to nam treba-rekao je Kolar.
Na kraju je zahvalio Krapinsko-zagorskoj županiji, Gradu Krapini, Obrtničkoj komori, Hrvatskoj gospodarskoj komori i Radiju Kaj na suradnji u organizaciji Gospodarskog zbora.
-Ako će nam svima u Zagorju biti tako kao što su naši gospodarstvenici i obrtnici, onda će nam biti super-zaključio je župan Željko Kolar.
Župan Brodsko-posavske županije Danijel Marušić istaknuo je kako mu je velika čast što je Brodsko-posavska županija partner ovogodišnjeg, 34. Zagorskog gospodarskog zbora. U svom je obraćanju posebno naglasio povezanost dviju županija kroz zajedničku povijest, tradiciju, kulturu, ali i kroz gospodarsku suradnju.
– Biti županija partner na 34. Zagorskom gospodarskom zboru doista je privilegija i čast. Kolega župane, gospodine gradonačelniče, hvala vam što ste nam ukazali tu čast. Iskreno ću vam reći, doista je prelijepo biti u Krapinsko-zagorskoj županiji, u gradu Krapini, gdje ljudi sve odlikuju nekom tradicijom, nekom kajkavskom baštinom i čovjek se tako ponosno osjeća što imamo tu našu povijest, što imamo sve to što su nam naši stari ostavili – istaknuo je.
Marušić je pritom naglasio kako, unatoč kilometrima koji razdvajaju Slavoniju i Zagorje, dvije regije povezuje mnogo toga, a prije svega zajednička povijest i ljudi.
Podsjetio je i na povezanost s Krapinsko-zagorskom županijom kroz očuvanje i obnovu kulturne baštine, istaknuvši primjer Kulmerovog dvorca koji je, zahvaljujući ulaganjima i projektima, dobio novu namjenu.
– Ja sam i predsjednik Hrvatske zajednice županija i idem u razne županije. Moram vam reći da je prelijepo gledati koliko napreduje Krapinsko-zagorska županija, koliko napreduje Krapina. Kolega župane, kao kolega, značajnik, čestitam na svim vašim projektima – poručio je istaknuvši kako su se kroz povijest stanovnici Zagorja doseljavali u Slavoniju, ali i obrnuto, pa se tragovi tih migracija i danas mogu pronaći u obje županije.
U šaljivom tonu dodao je kako se u Krapinsko-zagorskoj županiji osjeća kao kod kuće, istaknuvši i povezanost kroz gastronomiju i običaje.
– Ovi forumi, moram isto tako reći, stvarno jesu jedno mjesto gdje se ljudi trebaju još više povezati, a ono što je najbitnije je gospodarstvo. Ono što trebamo. Evo, župan govori o ovom gospodarstvu, on zna, ima određene svoje izazove i dijelimo sve poglede prema gospodarstvu koje, rekao bih, još više možemo dijeliti – kazao je.
Brodsko-posavska županija na Zagorskom gospodarskom zboru predstavila je dio svojeg gospodarskog, tradicijskog i kulturnog potencijala, a Marušić je posebno zahvalio izlagačima koji su predstavili svoje proizvode i djelatnosti.
– Vidjeli ste isto tako i moje dečke iz skupine. To je jedno selo, toliko tradicionalno, toliko ruralno, da se tamo žene u svakodnevnom životu, mi to kažemo, nose šokačke. One još nose u svakodnevnom životu narodne nošnje i to se zna kada je nedjelja, kada idu na misu – rekao je istaknuvši kako je upravo očuvanje takvih običaja i tradicije važno za identitet hrvatskih krajeva.
Na kraju svog obraćanja Marušić je naglasio kako partnerstvo dviju županija nije samo formalno, već predstavlja priliku za dodatno povezivanje ljudi, gospodarstva i kulture.
– Pa, dragi moji prijatelji, kad jednog dana odete ondi gdje moja duša uvijek drži, tamo gdje je naša ravna Slavonija, ja želim da se vi osjećate kao u svom domu, upravo onako kao što se i mi osjećamo ovdje, u Krapini i Krapinsko-zagorskoj županiji. Hvala vam i želim vam od srca sve najbolje – zaključio je župan Brodsko-posavske županije Danijel Marušić.
Izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, ujedno i izaslanik potpredsjednika Vlade te ministra poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Davida Vlajčića, državni tajnik Zdravko Tušek, u svom je obraćanju posebno pozdravio domaćine 34. Zagorskog gospodarskog zbora te istaknuo važnost ovog događanja kao mjesta okupljanja poduzetnika, gospodarstvenika, obrtnika i poljoprivrednika.
– Posebno želim pozdraviti naše domaćine, župana Kolara, prijatelja i gradonačelnika i saborskog zastupnika Gregurovića i našeg prijatelja Draglovića, koji je ponovno s nama ovdje. Želim vam zahvaliti što ste nas 34. godinu zaredom ugostili ovdje, kako bismo razgovarali o našem poduzetništvu, gospodarstvu, kako bismo gledali u prošlost, ali isto tako kako bismo iz prošlosti naučili kako razvijati naše gospodarstvo, poduzetništvo i sve što je s njim povezano u budućnosti – kazao je Tušek.
U nastavku je, u ime predsjednika Vlade, čestitao poduzetnicima, gospodarstvenicima, obrtnicima i poljoprivrednicima s područja Krapinsko-zagorske županije na ostvarenim rezultatima i poslovnim uspjesima.
– Isto tako, dopustite mi da u ime predsjednika Vlade svima nama poduzetnicima, gospodarstvenicima, obrtnicima i poljoprivrednicima s područja ove županije čestitam na vašim rezultatima, na poslovnim uspjesima koji, čujemo, da ih ima i želimo da i dalje budete toliko uspješni. Hvala vam što ste ovdje okupili sve važne dionike, što razgovarate o izazovima s kojima se susrećete, s kojima dijelite vaše uspjehe, ali isto tako otvarate pitanja za budućnost i predlažete što se moramo svi zajedno činiti kako bi naše gospodarstvo bilo još uspješnije, još bolje, još produktivnije, na dobrobit čitavog našeg Zagorja i isto tako i Lijepe naše Hrvatske – poručio je državni tajnik.
Osvrnuo se i na razdoblje iza Hrvatske, istaknuvši kako protekle godine nisu bile jednostavne te da je Vlada Republike Hrvatske, uz ostvarivanje strateških ciljeva, morala reagirati i na brojne globalne krize i izazove koji su snažno utjecali na gospodarstvo.
– U proteklim vremenima nije bilo lako. Uloga Vlade u proteklim godinama bila je više stvarati, prije svega, cilj je bio dostizanje određenih strateških ciljeva, postizanje svega onog što smo se kao nacija odredili prije puno godina, ali isto tako čitav niz događaja na koje, nažalost, nismo mogli utjecati, a koji su snažno utjecali na situaciju u kojoj se odvija gospodarstvo. Tako da je Vlada morala cijelo vrijeme ublažavati posljedice kriza koje su proizlazile iz određenih globalnih kretanja – rekao je Tušek.
Govoreći o ostvarenim rezultatima, posebno je istaknuo kreditni rejting Hrvatske koji se, kako je kazao, danas nalazi na povijesno visokoj razini, kao i gospodarski razvoj koji je vidljiv posljednjih godina. Kao posebno važno priznanje izdvojio je i skori ulazak Hrvatske u Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj.
– Čuli smo ovdje od župana, veliki je broj stvari koji se rade na području ove županije. Ja moram ovdje reći da su snažna ulaganja zabilježena posljednjih nekoliko godina, prije svega u prometnu i društvenu infrastrukturu, u obrazovanje, u zdravstvo, da naši poljoprivrednici, poduzetnici, gospodarstvenici ostvaruju snažne potpore mladaroj obitelji Hrvatske kako bi mogli investirati, kako bi se mogli razvijati, a isto tako kako bi mogli stvarati nova radna mjesta – kazao je.
Posebno se osvrnuo na stanje na tržištu rada, istaknuvši kako je broj nezaposlenih u Hrvatskoj danas na znatno nižoj razini nego prije deset godina. Kao primjer naveo je i Krapinsko-zagorsku županiju.
– Posebno je važno u ovom momentu ono što su moji prethodnici rekli, da danas u Hrvatskoj imamo svega 60.000 nezaposlenih, da je danas na području Krapinsko-zagorske županije oko tisuću ljudi nezaposleno. Sjetimo se da smo prije deset godina imali pet puta više. Upravo nastojanja Vlade Republike Hrvatske idu u smjeru ravnomjernog regionalnog razvoja. Svi programi idu u tom smjeru – istaknuo je Tušek.
Kao jednu od važnih poluga razvoja izdvojio je i fiskalnu i funkcionalnu decentralizaciju, koja, prema njegovim riječima, pridonosi stvaranju pozitivnog financijskog, gospodarskog i političkog okruženja za daljnji razvoj hrvatskog gospodarstva.
– Ono što moram ovdje još podvući jest da je Vlada Republike Hrvatske konstantno intervenirala brzo, s olakšanim paketima pomoći. Upravo danas je donesen novi paket pomoći koji prije svega ide u smjeru olakšavanja životnog standarda našim građanima, ali isto tako kako bi se olakšale određene posljedice našim gospodarstvima zbog rasta energenata, goriva i svega ostalog – kazao je Tušek.
Prema njegovim riječima, ukupna vrijednost potpora i paketa pomoći koje je Vlada donijela doseže 9,2 milijarde eura, što je ocijenio snažnom potvrdom opredijeljenosti Vlade za potporu gospodarstvu i ravnomjeran razvoj svih dijelova Hrvatske.
– I za sam kraj dopustite mi da naglasim posebno važnu ulogu vas poduzetnika, gospodarstvenika, poljoprivrednika, jer upravo vaše znanje, inovativnost, spremnost na promjene i prilagodbe daju vama rezultate, a samim time i razvoju Lijepe naše – poručio je.
Dodao je kako će Vlada Republike Hrvatske i dalje pružati potporu gospodarstvenicima u njihovim nastojanjima razvoja hrvatskog gospodarstva.
Gradonačelnik Krapine i saborski zastupnik te izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića, Zoran Gregurović, pozdravio je okupljene goste i uzvanike te istaknuo kako mu je posebno drago što se 34. Zagorski gospodarski zbor održava u sklopu tradicije koja je prije više od šest desetljeća započela pokretanjem Krapinskog festivala.
– Prije 61 godinu, kad su se entuzijasti koji su se skupili pokretali osnivanje Krapinskog festivala, sigurno nisu vjerovali i mogli zamisliti da će toliko toga izrasti iz te prve inicijative. Rodio se mali Kraj, rodile su se brojne udruge, ali rodio se i Zagorski gospodarski zbor prije 34 godine – istaknuo je gradonačelnik.
Govoreći o počecima Zagorskog gospodarskog zbora, Gregurović je podsjetio na tadašnje okolnosti i činjenicu da je gospodarska komunikacija izgledala potpuno drugačije nego danas.
– I kad se rađao Zagorski gospodarski zbor, sigurno su vremena bila drugačija. Oni koji su malo stariji znaju da tada nije bilo mobitela, nije bilo mailova, kakav faks, i sigurno da su u to vrijeme ovakvi zborovi bili na neki način prilika da se međusobno gospodarstvenici, poljoprivrednici, upoznaju, da izmijene mišljenja, reklame, sklope kakav posao – kazao je.
Unatoč velikom tehnološkom napretku, Gregurović smatra kako osobni kontakt i neposredna komunikacija i danas imaju posebnu vrijednost.
– Ali i u današnje vrijeme, bez obzira na ovu naprednu tehnologiju, kada se možda sa nekoliko klikova više može doći do svega, riječ i dalje ostaje najvažnija. I puno je bolje kad ljudi mogu međusobno direktno komunicirati, kad svi oni koji su možda zainteresirani mogu vidjeti ono što se nudi, što naši gospodarstvenici proizvode, a ljudi međusobno kada mogu razmijeniti svoje riječi. Hvala svima koji rade, hvala svima koji stvaraju – poručio je Gregurović.
Posebno je istaknuo važnost gospodarstvenika i poduzetnika za funkcioniranje lokalne zajednice, ali i za održavanje brojnih manifestacija koje se tijekom godine održavaju u Krapini i Krapinsko-zagorskoj županiji.
– Jer da nema vas koji ste stožer svega, ne bi bilo ni ovog našeg Tjedna, ne bi bilo ni drugih manifestacija, jer činjenica je da ste ljudi koji pomažete da se naše manifestacije mogu održati, da ste vi ti koji punite gradske, općinske, županijske proračune i sigurno bez vas mnoge stvari koje su društveno važne ne bi bile moguće – naglasio je.
Govoreći o gospodarskom razvoju, Gregurović je istaknuo kako se posljednjih godina mogu vidjeti brojna ulaganja i izgradnja novih sadržaja, što smatra važnim za stvaranje uvjeta za život i rad stanovnika.
– Ono što mi je drago, drago mi je da u posljednjih nekoliko godina vidimo da se gradi, da se grade nove hale, ne samo trgovine, jer je to važno, da se ulaže, jer je to garancija da ljudi mogu raditi, da mogu zarađivati za svoje obitelji, da svi mogu ovdje živjeti i, na kraju krajeva, kao što je bilo rečeno, da ostanu živjeti ovdje, ali naravno i da oni koji su otišli da se vrate – rekao je.
Gradonačelnik Krapine zahvalio je i svim posjetiteljima koji su došli u Krapinu, naglasivši kako se grad tijekom Tjedna kajkavske kulture tradicionalno nalazi u znaku bogate baštine i brojnih događanja. Na kraju je još jednom čestitao svim izlagačima i zahvalio svima koji su svojim dolaskom podržali održavanje 34. Zagorskog gospodarskog zbora.
Izaslanica predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića i pomoćnica savjetnika za ekonomiju Martina Ciglević čestitala je županu, Gradu Krapini, Hrvatskoj gospodarskoj komori – Županijskoj komori Krapina, Obrtničkoj komori Krapinsko-zagorske županije te svima koji sudjeluju u organizaciji 34. Zagorskog gospodarskog zbora.
– 34 godine dovoljno su dugo razdoblje da ovaj zbor više ne promatramo samo kao gospodarsku manifestaciju. On je svojevrsna kronika promjena kroz koje je prolazilo hrvatsko gospodarstvo. Tvrtke koje su ovdje izlagale prije 30-ak godina poslovale su u svijetu bez internetske trgovine, bez današnjih globalnih lanaca i bez tehnologije koja danas određuje način na koji poslujemo – rekla je.
Kako je naglasila, mnoge od tih tvrtki opstale su upravo zato što su se znale mijenjati i prilagođavati novim okolnostima, a ne zato što su nastavile raditi na isti način kao prije nekoliko desetljeća.
– A mnoge su opstale, ne zato što su nastavile raditi isto što i prije 30 godina, nego upravo zato što nisu. U tome možda leži jedna od važnijih gospodarskih lekcija. Tradicija nije ponavljanje prošlosti. Vrijedi samo ako je dovoljno snažna podnijeti promjenu – istaknula je Ciglević.
Hrvatsko gospodarstvo, dodala je, dobar je primjer takve sposobnosti prilagodbe. Tradicionalne gospodarske grane nisu nestale dolaskom novih tehnologija, već su se uz njih razvijale nove djelatnosti i novi načini poslovanja.
– Danas više nije dovoljno biti dobar poduzetnik. Treba biti brz, treba biti tehnološki napredan, treba biti energetski učinkovit. Treba znati odgovoriti konkurenciji koja više nije nužno u našem susjedstvu, jer udaljenost od kupca danas više ne mjeri kilometraža. Tehnologija danas mijenja način na koji poslujemo brže nego što se mi stignemo prilagoditi – istaknula je.
U tom je kontekstu govorila i o riziku nepravodobnog donošenja odluka, upozorivši kako posljedice pogrešnog izbora često mogu biti mjerljive, dok je propuštene prilike puno teže nadoknaditi.
– Zato danas postoji nešto opasnije od pogrešnog poslovnog poteza. Predugo ne donijeti nikakvu odluku. Posljedice pogrešnog izbora uglavnom se mogu izračunati. Vrijednost propuštene prilike mnogo je teže izmjeriti, osobito kada izgubimo čekajući trenutak u kojem rizika više nema – rekla je Ciglević.
Dodala je kako odgovornost za sporost u donošenju odluka nije uvijek isključivo na poduzetnicima, već dio problema može proizlaziti i iz sustava koji ponekad otežava realizaciju dobrih poslovnih ideja.
– Problem je što to čekanje nije uvijek stvar obraza ni poslovne procjene samog poduzetnika. Ponekad ga proizvede sustav koji svaku prepreku zna precizno razložiti, ali je znatno manje uspješan kada je treba ukloniti. A između dobre ideje i njezine realizacije ponekad stoji toliko procedura, mišljenja i suglasnosti da konkurencija stigne realizirati ideju dok mi još utvrđujemo tko je nadležan – kazala je dodavši kako tržište nema razumijevanja za administrativne procedure i sporost sustava.
– Problem je samo u tome što tržište za naše procedure nema osobito mnogo razumijevanja. Ali brzina sama po sebi nije prednost. U vremenu u kojem odgovor možemo dobiti u svega nekoliko sekundi, važnije je znati je li to uopće odgovor kojem trebamo vjerovati – naglasila je.
Ciglević se osvrnula i na sve snažniju ulogu tehnologije, istaknuvši paradoks modernog poslovanja – što više zadataka možemo prepustiti tehnologiji, to postaju vrjednije ljudske sposobnosti poput prosuđivanja, zdrave sumnje i hrabrosti u donošenju odluka.
Na kraju je, u ime predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, svim izlagačima, poduzetnicima i poljoprivrednicima poželjela uspješan Zagorski gospodarski zbor, nove poslovne prilike i kvalitetna partnerstva.
Direktor tvrtke Omco Croatia, dobitnik Zlatne kune – Zlatne plakete Hrvatske gospodarske komore Županijske komore Krapina, Darko Ranogajec, zahvalio je na priznanju te se u svom obraćanju osvrnuo na stanje i snagu zagorskog gospodarstva, istaknuvši pritom kako posebno cijeni sve poduzetnike i gospodarstvenike koji unatoč izazovima na tržištu nastavljaju raditi, ulagati i razvijati svoje poslovanje.
– Sretan sam vidjeti toliko dobrih izlagača, sretan sam vidjeti ljude koji djelaju sudbinu. Teško je ekonomija na tržištu, ali koji su izuzetno otporni na sve to – rekao je.
Nadovezao se na teme o kojima se govorilo tijekom panela, istaknuvši kako je upravo raznolikost i dobra struktura gospodarstva jedna od važnih prednosti Krapinsko-zagorske županije.
– Kada imate dobar miks mikropoduzetnika, obrtnika, malih, srednjih i velikih, ujedno je dobra integracija. Ako pogledate makroekonomsku poziciju istoga, prisutnost na svim tržištima, većoj veličini svih makroekonomskih pokazatelja – rekao je.
Kao jednu od prednosti izdvojio je i sektorsku raznolikost gospodarstva, odnosno činjenicu da nije oslonjeno samo na jednu gospodarsku granu.
Istaknuo je kako upravo takva raznolikost predstavlja svojevrsnu otpornost gospodarstva na promjene i tržišne izazove.
– Ja želim svima puno uspjeha u budućem radu. Iskazujem duboko poštovanje prema svima onima koji nalaze snagu i motiv da idu dalje, da rade dalje i na kraju konačno da pomognu, da stvari funkcioniraju uspješno, koji čuvaju svoj kraj i koji ga određuju lijepim, zelenim i očuvanim – kazao je.
