Visoke temperature sve više ugrožavaju biljni i životinjski svijetKako jednostavnim koracima pomoći prirodi tijekom ljetnih suša?

Ljetni toplinski valovi posljednjih godina postaju sve izraženiji, a visoke temperature, dugotrajna suša i nedostatak vode sve snažnije utječu na prirodu.

Takvi vremenski uvjeti predstavljaju velik izazov za divlje životinje i samonikle biljke diljem Hrvatske jer otežavaju pristup vodi, smanjuju dostupnost hrane i povećavaju rizik od požara.

Iako se brojne vrste nastoje prilagoditi novim klimatskim okolnostima, ravnateljica JU Zagorje zeleno, DIjana Hršak ističe kako i građani mogu dati vrijedan doprinos očuvanju prirode jednostavnim postupcima koji ne zahtijevaju mnogo vremena ni sredstava.

-Jedan od najvažnijih načina pomoći tijekom ljetnih vrućina jest osiguravanje vode za životinje. Postavljanje plitke posude sa svježom vodom u vrt, dvorište, na balkon ili u hladovinu može biti od velike koristi brojnim vrstama. Takve pojilice koriste ptice, ježevi, vjeverice, kukci oprašivači i mnoge druge životinje koje tijekom sušnih razdoblja teško pronalaze prirodne izvore vode – navela je Hršak.

Kako bi voda ostala sigurna za korištenje, potrebno ju je mijenjati svaki dan. Preporučuje se stoga korištenje plitkih posuda koje omogućuju i manjim životinjama sigurno pijenje, dok nekoliko kamenčića ili grančica u vodi može pomoći kukcima da bez opasnosti slete i izađu iz posude.

Veliku važnost, navodi Hršak, ima i očuvanje prirodnih skloništa koja životinjama pružaju zaštitu od visokih temperatura.

Suhi zidovi, grmlje, hrpe granja i staro drveće predstavljaju zaklon brojnim vrstama tijekom najtoplijeg dijela dana. Zbog toga se preporučuje, ako nije nužno, odgoditi veće radove u vrtovima i okućnicama te ostaviti dio prirodne vegetacije netaknutim – rekla je ravnateljica JU Zagorje zeleno te pojasnila kako se na taj način životinjama omogućuje da pronađu hlad i zaštitu u razdobljima kada su temperature najviše.

Posebnu pažnju tijekom sušnih razdoblja potrebno je posvetiti oprašivačima. Pčele, leptiri i drugi kukci imaju ključnu ulogu u prirodnim ekosustavima, no upravo oni često među prvima osjete posljedice nedostatka vode. Osim postavljanja plitkih pojilica, građani mogu pomoći sadnjom domaćih cvjetnica koje cvatu tijekom ljeta i osiguravaju izvor hrane u razdoblju kada je ona najpotrebnija. Istodobno se preporučuje izbjegavanje korištenja pesticida kako bi se očuvala populacija oprašivača i njihova važna uloga u prirodi.

Odgovorno korištenje vode također je jedan od načina prilagodbe ljetnim vrućinama. Kada je potrebno zalijevati vrt ili okućnicu, to je najbolje učiniti rano ujutro ili kasno navečer kako bi se smanjilo isparavanje vode. Prednost se pritom daje autohtonim vrstama biljaka koje su prirodno prilagođene lokalnoj klimi i za svoj rast zahtijevaju manje vode, čime se doprinosi racionalnijem korištenju ovog vrijednog resursa.

-Visoke temperature tijekom ljeta dodatno povećavaju opasnost od izbijanja šumskih požara, koji mogu u vrlo kratkom vremenu uništiti velika područja prirodnih staništa. Zbog toga je nužan poseban oprez tijekom boravka u prirodi. Opuške ne treba bacati u okoliš, a vatru nije dopušteno paliti izvan za to predviđenih i dopuštenih mjesta. U slučaju uočavanja dima ili požara potrebno je odmah obavijestiti nadležne službe pozivom na broj 193 ili 112. Svaki spriječeni požar znači očuvanje biljnih i životinjskih vrsta te njihovih prirodnih staništa – upozorila je Hršak.

Briga o prirodi, međutim, ne bi trebala biti ograničena samo na razdoblja toplinskih valova. Dugoročno očuvanje prirode temelji se na odgovornom odnosu prema okolišu tijekom cijele godine.

Sadnja autohtonih stabala i grmova, očuvanje prirodnih staništa, razumno korištenje vode i smanjenje onečišćenja predstavljaju mjere koje doprinose otpornosti ekosustava i pomažu divljim vrstama da lakše podnesu izazove koje donose sve toplija ljeta. Iako se pojedinačni postupci mogu činiti malima, njihov zajednički učinak može imati značajnu ulogu u očuvanju prirodne ravnoteže i zaštiti biljnog i životinjskog svijeta.

Ovaj sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Podijeli:

Facebook
Twitter
LinkedIn
WhatsApp