Hrvatska se trenutno nalazi u najvećem ciklusu ulaganja u željezničku infrastrukturu u posljednjih nekoliko desetljeća, a projekti se paralelno provode na glavnim europskim koridorima, ali i na regionalnim prugama važnima za svakodnevni život građana i razvoj lokalnih sredina.
Tim povodom razgovarali smo sa Žarkom Tušekom, državnim tajnikom u Ministarstvu mora, prometa
i infrastrukture, koji je istaknuo kako među važnim projektima posebno mjesto u Krapinsko-zagorskoj
županiji zauzima i obnova pruge Hum Lug – Gornja Stubica.
Obnova pruge Hum Lug – Gornja Stubica
-Među projektima koji imaju poseban značaj za Krapinsko-zagorsku županiju ističem obnovu pruge Hum Lug – Gornja Stubica, lokalne pruge L202 ukupne duljine 10,82 kilometra, koja povezuje stubički kraj sa Zabokom i Zagrebom – kazao je Tušek naglasivši kako je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture prepoznalo važnost ove dionice te se u narednim danima očekuje i potpisivanje ugovora za realizaciju projekta.
Naime, riječ je o pruzi čije je postojeće stanje posljedica dugogodišnjeg korištenja, dok je posljednji remont izveden između 2004. i 2006. godine, i to rabljenim materijalom. Danas je na toj dionici dopuštena brzina svega 40 kilometara na sat, što dodatno potvrđuje potrebu za obnovom.
-Projekt uključuje kompletnu rekonstrukciju kolosiječne infrastrukture i pripadajućih građevina od zamjene kolosijeka i skretnica, obnove 18 željezničko-cestovnih prijelaza, zamjene tri propusta i dva mosta te rekonstrukcije dodatna dva mosta, do uređenja odvodnje i modernizacije signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih sustava. Nakon završetka radova predviđeno je povećanje dopuštene brzine do 80 kilometara na sat, uz lokalna ograničenja, čime će se povećati sigurnost, pouzdanost i kvaliteta željezničkog prijevoza – pojasnio je državni tajnik Tušek te dodao kako ukupna procijenjena vrijednost investicije iznosi 16 milijuna eura, a paralelno se priprema i dodatna projektna dokumentacija za zamjenu mostova i propusta te nove rekonstrukcijske zahvate koji su preduvjet za potpunu modernizaciju dionice.
Važni infrastrukturni projekti u Zagorju
Žarko Tušek također je podsjetio i na druge važne infrastrukturne projekte u Zagorju. Među cestovnim projektima posebno je izdvojio brzu cestu Popovec – Marija Bistrica – Zabok, koja se razvija kroz više dionica, kao i spojne ceste prema Brezničkom Humu i Popovcu. U tijeku su i pripreme te projektiranje preostalih dionica i novih spojnih pravaca prema državnoj cestovnoj mreži.
Istaknuo je i kako je dovršena rekonstrukcija sustava javne rasvjete na autocesti Zagreb – Macelj, gdje je postojeći sustav zamijenjen modernom LED tehnologijom, dok su realizirani i projekti izgradnje kružnih tokova u Krapinskim Toplicama i Loboru. U planu su i novi zahvati poput izgradnje dijela državne ceste DC206, spojne ceste Zabok – Krapina te projekta državne ceste DC233 Hum na Sutli – Mali Tabor kroz zonu malog poduzetništva „Drajža“.
-U željezničkom dijelu već su realizirani značajni projekti poput modernizacije i elektrifikacije pruge Zaprešić – Zabok, rekonstrukcije stajališta Dubrava Zabočka te obnove dionice Zabok – Krapina na pruzi R106 Zabok – Đurmanec – državna granica. Dio novih vlakova nabavljenih kroz EU projekt već prometuje i na području Krapinsko-zagorske županije – naglasio je Tušek.
Veliki nacionalni projekti na željezničkim koridorima
Govoreći o projektima na nacionalnoj razini, Tušek je posebno izdvojio rekonstrukciju postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka na dionici Dugo Selo – Novska. HŽ Infrastruktura već je donijela odluku o odabiru izvođača radova, a vrijednost odabrane ponude iznosi više od 677 milijuna eura bez PDV-a. Projekt obuhvaća rekonstrukciju i izgradnju drugog kolosijeka na 83 kilometra pruge, modernizaciju kolodvora i stajališta, uklanjanje ili denivelaciju većine željezničko-cestovnih prijelaza te ugradnju novih signalno-sigurnosnih i elektroenergetskih sustava. Po završetku radova vlakovi će na toj dionici prometovati brzinom do 160 kilometara na sat.
-Paralelno se provode i projekti Dugo Selo – Križevci te Križevci – Koprivnica – državna granica s Mađarskom, čijim će završetkom Hrvatska dobiti oko 80 kilometara dvokolosiječne i elektrificirane pruge na koridoru RH2. Time će se značajno se skratiti vrijeme putovanja, ali i povećati kapacitet pruge za teretni promet prema srednjoj Europi, što je važno i za luku Rijeka i cjelokupni logistički sustav-napomenuo je.
Posebno važnim strateškim projektom Tušek je nazvao i buduću nizinsku prugu Zagreb – Rijeka, za koju je u tijeku priprema novog modela provedbe kroz tzv. Alliance ugovor. Cilj je pojednostaviti i ubrzati realizaciju velikih infrastrukturnih zahvata kroz integrirani pristup projektiranju i izvođenju radova te zajedničko upravljanje rizicima svih uključenih sudionika projekta.
Dodao je kako je nedavno sa španjolskom tvrtkom Comsa potpisan i ugovor za izvođenje radova na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac, što predstavlja važan korak za buduću nizinsku prugu prema Rijeci.
-Izgradnjom nove pruge značajno će se povećati sigurnost i kapacitet željezničkog prometa, omogućiti prometovanje vlakova duljine do 750 metara, što otvara mogućnosti daljnjeg razvoja lučkog bazena Rijeka, pa i proširenje luke na otoku Krku (Omišalj), čime bi riječka luka ostvarila primat među lukama sjevernog Jadrana – naglasio je Tušek dodavši kako će se vrijednost radova, izvor financiranja i rok izvođenja definirat nakon izrade idejnog projekta i analize tržišnih cijena u trenutku raspisivanja natječaja za radove.
