U vrijeme kada se knjižnice sve više razvijaju u moderne, otvorene prostore znanja, kulture i zajedništva, uloga knjižničara postaje sve važnija i šira od same posudbe knjiga.
O tome svjedoči i novi profesionalni korak Maje Vukine Bogović, ravnateljice Gradske knjižnice Krapina, koja je nedavno izabrana za predsjednicu Knjižničarskog društva Krapinsko-zagorske županije.
Tim povodom razgovarali smo s njom o novoj funkciji, njezinim zadacima i odgovornostima, ali i o planovima za daljnji razvoj i povezivanje knjižnica u županiji. Dotaknuli smo se i iskustva koje donosi iz Gradske knjižnice Krapina, kao i novih ideja koje bi mogle dodatno unaprijediti knjižničarsku mrežu i njezinu ulogu u lokalnoj zajednici.
ZIP: Nedavno ste postali predsjednica Knjižničarskog društva Krapinsko-zagorske županije. Kako se osjećate zbog toga i što Vam ta uloga znači?
MVB: Ovu funkciju doživljavam kao veliku čast, ali i odgovornost prema kolegama u županiji. Posebno mi je važno što Knjižničarsko društvo Krapinsko-zagorske županije djeluje u okviru šire strukovne zajednice, odnosno Hrvatsko knjižničarsko društvo, što naš rad dodatno povezuje s nacionalnim inicijativama i standardima. Mislim da je ova odgovornost došla u pravo vrijeme jer projekti i programi koje ćemo provoditi u knjižnici u Krapini će uvelike imati na utjecaj svih knjižničara u Zagorju. Nekako mi se čini da se sve poklopilo.
ZIP: Mnogi možda i ne znaju što ta funkcija zapravo podrazumijeva, pa možete li ukratko približiti koja je Vaša uloga i čime se društvo bavi?
MVB: Knjižničarsko društvo KZŽ okuplja knjižničare s ciljem stručnog razvoja, razmjene iskustava i unapređenje knjižničarske djelatnosti u županiji. Kao predsjednica koordiniram aktivnosti društva, organiziram stručna događanja i potičem suradnju, ali i povezivanje s Hrvatsko knjižničarsko društvo kroz sudjelovanje u zajedničkim projektima, skupovima i inicijativama na nacionalnoj razini. Moram priznati da su moji prethodnici podigli letvicu visoko i da ću stvarno s veseljem provesti programe koji su postali tradicionalni poput dodjele nagrade “Denis Vincek” za najčitatelje u narodnim knjižnicama, Dan bajki i priča, stručni izleti i bajkovita okupljanja krajem godine uz sve ostalo.
ZIP: Koliko Vam iskustvo rada u Gradskoj knjižnici Krapina pomaže u ovoj novoj ulozi, odnosno koliko se te dvije funkcije nadopunjuju?
MVB: Rad u knjižnici koja je ujedno središnja matična knjižnica u županiji, daje mi konkretan uvid u svakodnevne izazove struke, što je izuzetno važno i u radu unutar društva. Upravo kroz Knjižničarsko društvo KZŽ i suradnju s HKD-om te NSK-om i KGZ-omte ostalim strukovnim društvima nastojimo te izazove zajednički rješavati i podizati kvalitetu usluga na svim razinama. Definitivno će se nadopunjavati obje uloge i projekti.
ZIP: Tko sve čini Knjižničarsko društvo i kako izgleda suradnja unutar njega?
MVB: Društvo čine knjižničari iz narodnih, školskih i drugih knjižnica u županiji. Suradnja je vrlo aktivna i temelji se na razmjeni znanja i iskustava. Kroz naše djelovanje nastojimo biti dio šire mreže koju čini Hrvatsko knjižničarsko društvo, čime osiguravamo stručnu povezanost i kontinuirani razvoj. Dio našeg društva postaje se uplatom članarine, podrškom i aktivnim uključivanjem u sam rad. Zato bih ovim putem pozvala da se knjižničari koji nisu učlanjeni u naše društvo učlane i time doprinesu radu društva, jačanju struke i vidljivost nas bajkovitih knjižničara u svim sferama kulture i obrazovanja.
ZIP: Imate li možda već sada na umu neke projekte koje biste mogli pokrenuti kao predsjednica?
MVB: Osim što ću nastaviti rad moje prethodnice i kolegice Branke Tuđa Kanceljak, planiram razvijati projekte koji će jačati vidljivost knjižnica u zajednici, ali i one koji su usklađeni s inicijativama Hrvatskog knjižničarskog društva, poput poticanja čitanja, digitalne pismenosti i cjeloživotnog učenja. Važno nam je da naši projekti budu dio šireg nacionalnog konteksta. Da ne zaboravim, naglasak je i na našem identitetu, tradiciji i kaju. Jasno trebamo isticati od kuda dolazimo i biti ponosni na to. Konkretno mislim neke nove projekte oblikovati do kraja, predstaviti društvu i ako se društvo složi prijaviti iste na natječaje i prema ishodima realizirati. Želja mi je da članovi društva pišu članke i objavljuju u našim izdanjima jer ujedno na najbolji mogući način stvaraju vidljivost nas knjižničara u županiji i napreduju u struci.
ZIP: Koliko Vam je važna međusobna povezanost knjižnica i kako ju planirate dodatno ojačati?
MVB: Povezanost knjižnica je ključna, kako na županijskoj tako i na nacionalnoj razini. Kroz Knjižničarsko društvo KZŽ želimo dodatno osnažiti tu suradnju, a kao što sam već spomenula, aktivno ćemo sudjelovati u radu HKD-a kako bismo bili dio šire profesionalne zajednice.
ZIP: Što biste voljeli da se promijeni ili dodatno razvije u knjižničarskoj mreži u županiji u idućim godinama?
MVB: Voljela bih da knjižnice budu još snažnije povezane i prepoznate kao važni centri zajednice. Naglasak bih stavila i na građansku znanost, čuvanje naše baštine, digitalizaciju, virtualne izložbe, članke u stručnim izdanjima društva i implementiranje novih tehnologija u sam rad i ponudu knjižnica. Rekla bih sa trebamo jasno oblikovati knjižnice budućnosti.
ZIP: Ako biste mogli zaključiti ovaj razgovor jednom rečenicom, što biste rekli?
MVB: Snažno i povezano knjižničarstvo, od lokalne do nacionalne razine temelj je razvoja kvalitetnih knjižnica i zajednice u cjelini.
