Konferencija za medije na temu izvješća o radu Zavoda za hitnu medicinu Krapinsko-zagorske županije u 2025. godini, održana je danas, 27. ožujka u Poslovno tehnološkom inkubatoru u Krapini.
Krešimir Božić, ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Krapinsko-zagorske županije, predstavio je izvješće o radu Zavoda u 2025. godini te planove za naredni period.
– Mi smo izvanbolnička hitna medicinska služba koja od 1.3.2024. godine u svom sklopu djeluje u zakonskim oblastima i ima djelatnost sanitetskog prijevoza. Organizirani smo kao služba koja radi 365 dana u godini, od 0 do 24 sata – rekao je Božić.
Objasnio je da Zavod pokriva cijelu županiju, a osnivač mu je Krapinsko-zagorska županija.
-Ustrojeni smo sa sjedištem u Krapini i sedam ispostava. Ugovaramo s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, 36 timova T1, 9 timova T2, te imamo medicinsko-prijemnu jedinicu u Krapini. Što se tiče sanitetskog prijevoza, organizirana je putem 16 timova, koji se sastoje od dva vozača i dvije medicinske sestre. Također, u sanitetskom prijevozu imamo dispečerski centar koji zaprima naloge za područje cijele županije – istaknuo je.
Dodao je da Zavod od prošle godine ugovara i pripravnost međubolničkog hipermedicinskog prijevoza.
-Radi se o međubolničkom prijevozu iz bolnica u slučaju kad se pacijentu treba pružiti transport u neku drugu odgovarajuću zdravstvenu ustanovu koju ne može dobiti na području naše županije – pojasnio je.
-Što se tiče kadrova, u 2025. godini zapošljavali smo ukupno 244 djelatnika: 41 liječnika, 108 medicinskih sestara i prvostupnika sestrinstva, te šest liječnika na specijalizaciji iz hitne medicine. Prošle godine nam je završila i posljednja generacija prvostupnika sestrinstva sa svojom specijalizacijom, koja uključuje i specijaliste u djelatnosti medicinskih sestara i tehničara, njih 14, koji rade u timovima T2. Imamo 32 vozača hitne, 3–4 vozača sanitetskog prijevoza, te nas devet u upravi i računovodstvu – naveo je Božić.
U prošloj godini zaprimili su 32.082 poziva na naš broj 194, što znači da je gotovo svaki četvrti stanovnik županije kontaktirao Zavod. Naša vozila hitne medicinske službe prešla su 600.000 km, a prosječno vrijeme od prijema poziva do dolaska do pacijenta je 13,5 minuta, što je poboljšanje od pola minute u odnosu na 2024. godinu. Ukupno smo obradili 21.300 pacijenata, od čega 14.500 putem intervencija, 6.740 u našim prostorima za reanimaciju – rekao je.
Božić je naglasio i rad hitne helikopterske medicinske službe.
– U 2025. godini obavili smo 54 intervencije, dok ih je u 2024. bilo deset. Naš sanitetski prijevoz obavio je gotovo 40.000 prijevoza, što je 110 prijevoza dnevno, prevezao 12.161 pacijenta i prešao 1,2 milijuna kilometara. Kad tome dodamo vozila hitne, ukupno smo prešli 1,8 milijuna kilometara u županiji – naveo je.
Financijsko poslovanje Zavoda, kako je navedeno, bilo je uspješno. Prihodi su iznosili 11,7 milijuna eura, rashodi 11,3 milijuna, što je donijelo 385.000 eura viška. Zavod redovito podmiruje sve obveze i financijska situacija je stabilna.
– Glavnina prihoda dolazi od HZZO, 10.237.000 eura, što je porast od 21% u odnosu na godinu prije. Prihod od županije također je porastao za 23% i iznosi 824.000 eura. Veći su nam prihodi od ostalih korisnika i manifestacija, dok su prihodi od EU projekata manji u odnosu na 2024. godinu, ali ukupno su prihodi porasli za 6% – naveo je.
Rashodi su, kako je rekao, veći za 16% u odnosu na godinu prije, zbog povećanja broja zaposlenih, ugovaranja novih timova i troškova materijala. Gotovo dvije trećine rashoda odlazi na zaposlenike, dok ostatak čine materijalni izdaci i kapitalna ulaganja.
– Svi naši djelatnici prolaze edukacije, kako djelatnici hitne tako i sanitetskog prijevoza. Također educiramo građane, škole i studente šeste godine medicinskog fakulteta kroz trodnevne radionice, simulacije i praktične vježbe. EU projekti ukupne vrijednosti 1,236 milijuna eura financiraju mlade liječnike i prvostupnike sestrinstva u njihovim specijalizacijama, a Zagorska razvojna agencija nam pomaže u provedbi i praćenju projekata – rekao je Božić.
Tijekom tekuće godine planiraju nabavu defibrilatora s mogućnošću telemedicinskog povezivanja, uređaja za mehaničku masažu, te brzih analizatora krvi za terenski rad timova. Također će nabaviti vozila i opremu vrijednu oko 570.000 eura, te provoditi projekt Crossy Safe 2 za edukaciju djelatnika.
-Naš cilj je stalno podizati kvalitetu hitne medicinske službe i osigurati brzu i sigurnu pomoć svim stanovnicima Krapinsko-zagorske županije – zaključio je Božić.
Župan Željko Kolar izrazio je duboku zahvalnost i čestitke svim djelatnicima službe, naglašavajući izvanredne rezultate i predanost koju su pokazali tijekom protekle godine, ali i svih prethodnih godina te naglasio impresivan opseg rada.
-Toliki broj intervencija i na terenu i u našim ambulantama, toliki broj, uz sav taj posao i dodatnih edukacija, je stvarno impresivan. Ono što je isto tako posebno za pohvalu je prosječno vrijeme dolaska na teren, 13 do 13.30 minuta. Osim jedne ispostave, nismo duže od 15 minuta, što je izuzetno pozitivno i ohrabrujuće. Ljudi imaju sigurnost da, ako im se nešto dogodi, naša hitna pomoć stiže u najkraćem mogućem roku – naglasio je podsjetivši na izazove s kojima se hitna služba suočava tijekom izvanrednih vremenskih uvjeta.
Posebno je istaknuo važnost helikopterskih intervencija.
– Intervencije helikopterom, kojih do sada nismo imali, dodatno pospješuju učinkovitost same hitne službe i naših doktora na licu mjesta. Oni procjenjuju težinu povrede pacijenta ili pacijentice i donose odluku hoće li angažirati helikoptera, a prošle godine to su učinili 54 puta – naveo je.
Posebno je naglasio i kontinuirana ulaganja u opremu i edukaciju. Kako kaže, hitna je opremljena kao bilo koja najmodernija europska hitna služba.
– S odgovornošću tvrdimo da nema ničega što im je potrebno, a da nemaju. Ključno je da obrazovanje, dodatna edukacija i ulaganja idu kontinuirano – kazao je te govoreći o budućim projektima, spomenuo i europske projekte.
Dotaknuo se i planirane izgradnje nove zgrade Zavoda u Krapini.
– Imamo novu građevinsku dozvolu. Komunicirao sam sa resornom ministricom. Nismo jedini koji dijele prostor sa drugim ustanovama i zbog objektivnog nedostatka prostora odlučili smo graditi novi objekt. Predložio sam ministarstvu da ga financiramo pola-pola, ali pozitivan odgovor još nismo dobili, i za 2026. godinu toga nema- naveo te dodao kako je razgovarao s ministricom koja je svjesna izazova.
– Ne radi se samo o hitnoj KZŽ, nego i o drugim županijama koje imaju slične potrebe. Ministarstvo sagledava način javnog poziva za županijske nove centre hitne medicinske pomoći, gdje bi se osiguralo sufinanciranje. Pričekat ćemo do kraja drugog kvartala da vidimo hoće li stvoriti takav poziv. Ako se to ne definira u 2026., Županija će dati dozvolu hitnoj da se zaduži i krenut ćemo u investiciju 2027. godine – rekao je dodavši kako će Županija preuzeti isplatu kredita u 75% iznosa, što će točno ovisiti o poslovanju Zavoda za hitnu medicinu.
– Očekujem rješenje na razini države, da barem država uzme 50% sufinanciranja preko sebe ili omogući financiranje projekta preko europskih fondova, pa ćemo mi pokriti 15-20% koliko je uobičajeno. Ključno je da mreža bude funkcionalna, da brzo stižemo na intervencije, da se djelatnici redovito educiraju, motiviranost ostaje izvrsna, a opremanje stalno i kontinuirano s najmodernijom medicinskom opremom koja je trenutno na tržištu – zaključio je.
