Uvođenje jedinstvenog tržišta ugljika u Europskoj uniji od 2028. godine značajno će povećati troškove grijanja za milijune građana, a Hrvatska će biti među zemljama s najvećim rastom cijena, pokazuje novo istraživanje zaklade Bertelsmann.
Prema planu Europske unije, od 2028. godine emisije stakleničkih plinova iz zgrada i cestovnog prometa bit će uključene u zajednički sustav trgovanja emisijama. Cilj mjere je potaknuti kućanstva i poduzeća da postupno odustanu od fosilnih goriva i prijeđu na čišće izvore energije.
Procjenjuje se da će nove cijene emisija izravno utjecati na oko 103 milijuna kućanstava diljem EU-a. Cijena jedne tone ispuštenog ugljikova dioksida trebala bi iznositi 60 eura, što bi u prosjeku povećalo godišnje troškove grijanja za 17 eura po kućanstvu na razini Unije.
Međutim, razlike među državama i regijama bit će znatne.
Hrvatska među najpogođenijima
Zemlje srednje i istočne Europe, gdje se grijanje još u velikoj mjeri oslanja na fosilna goriva, očekuje posebno snažan rast troškova. U tim regijama godišnji računi za grijanje mogli bi porasti i do 100–400 eura.
Najveći udar predviđa se u Poljskoj, gdje bi kućanstva mogla plaćati čak 372 eura više godišnje, dok je Slovačka na drugom mjestu s povećanjem od 243 eura.
Hrvatska se nalazi na trećem mjestu, s procijenjenim rastom troškova grijanja od 207 eura godišnje po kućanstvu od 2028. godine. Odmah iza nje je Slovenija, gdje se očekuje rast od 198 eura.
Negdje grijanje čak i pojeftinjuje
Za razliku od Hrvatske i susjednih zemalja, u pojedinim državama zapadne i sjeverne Europe grijanje bi moglo postati jeftinije. Razlog je taj što su te zemlje već ranije uključile cijenu emisije ugljika u postojeće račune.
Ako cijena tone CO₂ dosegne 60 eura, kućanstva u Švedskoj mogla bi godišnje plaćati čak 273 eura manje, dok bi u Danskoj računi bili niži za oko 102 eura.
Što to znači za građane?
Stručnjaci upozoravaju da će nova pravila dodatno naglasiti potrebu za energetskom obnovom zgrada, prelaskom na dizalice topline, centralne sustave grijanja i druge niskougljične tehnologije. Bez takvih ulaganja, hrvatska kućanstva mogla bi se suočiti s ozbiljnim opterećenjem kućnih budžeta u godinama koje dolaze-piše Poslovni dnevnik.
