Prosinac tradicionalno donosi osjetno veća primanja za velik broj zaposlenih u Hrvatskoj, ponajprije zahvaljujući prigodnim nagradama poput božićnica, darova za djecu i dodatnih stimulansa.
Time se dodatno potiče blagdanska potrošnja te povećava ukupni raspoloživi dohodak kućanstava.
Iako dio poslodavaca uz redovnu plaću i božićnicu isplaćuje i nagrade za rezultate rada, takozvana 13. plaća i ove je godine rijetka pojava. Većina zaposlenika može računati na prigodne isplate, a samo manji broj njih na dodatne nagrade iznad uobičajenih blagdanskih stimulansa, piše Poslovni dnevnik.
U mnogim tvrtkama božićnice i ostale prigodne nagrade ove su godine veće nego prošle, dok dio poslodavaca zadržava prošlogodišnji nivo isplata. Prema dostupnim informacijama, slučajevi smanjenja iznosa ili ukidanja isplata iznimno su rijetki.
Redovite božićnice dobivaju i zaposlenici državne uprave i javnih službi. Ministarstvo financija potvrdilo je da je za tu namjenu iz državnog proračuna izdvojeno 68 milijuna eura-isto kao i lani. No redovne plaće u državnom i javnom sektoru u međuvremenu su porasle brže nego u privatnom, pa će ukupna primanja zaposlenih u tim sektorima ove godine biti još snažnija.
Iznos od 68 milijuna ne uključuje lokalne jedinice ni državne tvrtke koje također isplaćuju blagdanske nagrade, pa se ukupna potrošnja javnog sektora na božićnice mjeri desecima milijuna eura više.
Neoporezivi poticaji čine važan dio ukupnih primanja radnika u Hrvatskoj. Prošle je godine kroz različite kategorije neoporezivih primitaka, uključujući božićnice i nagrade za rezultate rada, isplaćeno ukupno 2,64 milijarde eura. Od toga je više od 1,64 milijarde otpalo upravo na prigodne nagrade i stimulacije za radne rezultate, što je oko 230 milijuna eura više nego godinu prije.
U prvih devet mjeseci ove godine neoporezivi primici premašili su 1,78 milijardi eura, pri čemu se gotovo milijarda odnosi na božićnice, uskrsnice, naknade za godišnji odmor i dodatke na plaću. Kako je kraj godine razdoblje najmasovnijih isplata, očekuje se da će samo u zadnjem tromjesečju iznositi više od 650 milijuna eura, što znači da će ukupan iznos za 2024. premašiti lanjskih 2,64 milijarde.
Time će i ukupan rast primanja zaposlenih biti veći od samog rasta plaća.
Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća u pravnim osobama u prvih deset mjeseci ove godine bila je 10,1% viša nego u istom razdoblju lani, odnosno 6,2% realno. U bruto iznosima rast je još izraženiji.
Trend rasta, međutim, usporava. U listopadu je prosječna neto plaća iznosila 1470 eura – oko 130 eura više nego prošle godine. To je nominalno 9,7%, a realno 5,9% rasta.
Statistika pokazuje i da prosječnu plaću prima tek nešto više od trećine zaposlenih u pravnim osobama. Medijalna neto plaća iznosi 1281 euro, što znači da polovica radnika prima manje, a polovica više od tog iznosa. Uz to, čak četvrtina zaposlenih i dalje zarađuje manje od 1000 eura neto.
Blagdanska primanja ove će godine mnogim zaposlenicima znatno ojačati kućne proračune, no rast se ponajviše temelji na prigodnim, neoporezivim isplatama, a tek rijetko na dodatnoj, 13. plaći. Unatoč tome, ukupno gledano, rast primanja nadmašuje rast plaća, što će se pozitivno odraziti na potrošnju u prosincu i završnicu ekonomske godine.
