U Centru za posjetitelje Kumrovec danas, 11. svibnja 2026. godine, održana je konferencija za medije povodom sastanka o revitalizaciji „Kumrovečke pruge“ L 102 Savski Marof – Kumrovec – državna granica (Imeno).
Na konferenciji su predstavljene ključne informacije i daljnji koraci vezani uz planove obnove i razvoja ove željezničke dionice, koja ima važnu prometnu i regionalnu poveznicu.
Načelnik Robert Šplajt poručio je kako se projekt revitalizacije Kumrovečke pruge napokon pomiče s mrtve točke te istaknuo da je cilj što prije uspostaviti željezničku povezanost do Klanjca, uz integrirani prijevoz električnim autobusima koji bi povezivali zagorska sela s vlakom.
-Rješenje je trenutno da pruga ide u revitalizaciju do Klanjca i da na neki način ubrzamo sve to skupa. Isto tako, želimo se integriranim prijevozom s elektrobusevima povezati sa Zagorskim Selima prema Klanjcu kako bi svi naši stanovnici imali poveznicu i doticaj sa samim vlakom i rasporedom vožnje – rekao je Šplajt dodavši kako projekt ima podršku svih ključnih institucija te da je u tijeku izrada studije isplativosti.
-Imamo punu potporu Ministarstva prometa, HŽ Infrastrukture, HŽ Putničkog prijevoza i državnog tajnika Žarka Tušeka. Radi se studija isplativosti i trebala bi biti gotova do kraja godine. U tu priču krenut ćemo zajedno sa svim općinama i gradovima koji će se uključiti u sve što bude potrebno, posebno u izgradnju infrastrukture i prijelaznih točaka uz prugu – istaknuo je.
Prema sadašnjim planovima, obnova pruge odvijala bi se u dvije faze.
-Kroz neki petogodišnji plan obećano je da će to biti realizirano. Veselimo se tome i to nazivamo prvom fazom do Klanjca, dok bi druga i završna faza bila do graničnog prijelaza Imeno, kako bi cijela pruga bila obnovljena – kazao je načelnik.
Naglasio je kako revitalizacija željezničke poveznice nije važna samo za promet, već i za budućnost cijelog sutlanskog kraja.
-Time želimo obnoviti demografsku sliku na području cijelog sutlanskog kraja, ali i ojačati gospodarstvo koje se ne može širiti bez dobre željezničke poveznice – rekao je Šplajt.
Na pitanje zadovoljava li ga trenutačni prijedlog rješenja, odgovorio je kako je svako konkretno pomicanje projekta naprijed razlog za zadovoljstvo.
-Kad čekamo više od 20 godina da se revitalizira ova naša pruga, onda nas svako rješenje veseli. Do Klanjca bi bilo najjednostavnije jer se na samo nekoliko mjesta prelazi na područje Republike Slovenije pa bi realizacija bila najbrža. Naravno da to prihvaćamo jer više ne možemo čekati. Ta pruga Kumrovca je pruga života bez koje nema ni obnove života u cijelom kraju – zaključio je Šplajt.
Saborski zastupnik i krapinski gradonačelnik Zoran Gregurović istaknuo je kako je svaka investicija na području Hrvatskog zagorja važna i bitna.
-Kada govorimo o pruzi, mislim da mi najbolje znamo što se dogodi kada vlakovi prestanu voziti. U jednom trenutku prigovaramo da su vlakovi spori, ovakvi ili onakvi, ali kada prestanu voziti, onda shvatimo da je to problem. Svi znamo koliko smo bili sretni i veseli kada je rekonstruirana pruga do Krapine, koliko to znači ljudima, a prema informacijama koje imam od zaposlenika željeznice koji rade na kolodvoru, broj putnika značajno se povećao-kazao je Gregurović, dodavši kako je pruga važan čimbenik za život svakog kraja.
-To bih možda usporedio, iako možda zvuči teško, sa situacijom kada bi se u nekom manjem mjestu zatvorila područna škola. Takvo mjesto jednostavno počne odumirati. Zato mislim da je vrlo bitno što je napravljen ovaj korak, što se krenulo naprijed, što su određene stvari danas dogovorene i što se napokon napravio iskorak kako bi se nešto pokrenulo, a ne ostalo samo na pričama. Činjenica je također da, kada je riječ o velikim projektima, svi želimo da budu gotovi odmah i u cijelosti. Međutim, to je ponekad vrlo teško ostvariti jer treba pripremiti dokumentaciju, naiđe se na brojne prepreke i potrebno je osigurati financijska sredstva. Na način kako je to danas dogovoreno, mislim da je ovo konkretan korak prema realizaciji ove pruge-poručio je Gregurović.
O planovima projekta je govorio Davor Perić, direktor Sektora za razvoj investicija u HŽ infrastrukturi.
-Predstavili smo stanje ugovora o izradi studije izvodljivosti za projekt revitalizacije kumrovečke pruge. Sve sudionike smo obavijestili o aktualnim izazovima izrade studije – rekao je Perić podsjetivši kako se u izradu krenulo početkom ove godine, a cilj je do kraja tekuće godine izbaciti optimalno rješenje same trase i projekta.
Navodi kako će se u narednoj godini pristupiti izradi projektne dokumentacije i ishođenju svih potrebnih dozvola kako bi se moglo započeti s radovima.
-Sama studija obradit će nekoliko varijanti rješenja. Jedno je rekonstrukcija postojeće pruge, druga je produljenje do kolodvora Imeno, a jedna varijanta razmatra i mogućnost da se izmjeni trasa koja bi išla isključivo po hrvatskom teritoriju, no najveći izazov kod zahvata ovakve vrste je taj da na čak 18 mjesta prolazi na slovenski teritorij – kazao je dodavši kako su svi sudionici bili upoznati sa mogućnosti da se projekt u prvoj fazi odradi do Klanjca što bi ubrzalo priču.
Državni tajnik Žarko Tušek objasnio je kako su danas na sastanku bili svi predstavnici HŽ Infrastrukture i HŽ Putničkog prijevoza.
-Oni su danas iznijeli parametre vezane uz studijsku dokumentaciju koja se priprema za ovu prugu. U ovom trenutku dokumentacija je ugovorena i do kraja godine imat ćemo nekoliko studijskih varijanti za razvoj sutlanske pruge. Ono što mi je danas bilo drago čuti, s obzirom na to da imam dobar uvid u dinamiku razvoja tih projekata, ali i realne potrebe ovoga kraja, jest da smo postigli dogovor da se taj projekt razvija fazno. Važno je istaknuti da bismo u prvoj fazi razvijali projekt do Klanjca, dok bi studijska dokumentacija dala dinamiku i perspektivu razvoja cijelog projekta u godinama koje su pred nama-objasnio je Tušek, dodavši kako su svjesni da razvijaju projekt u situaciji u kojoj postoje određeni problemi s katastarskim pozicijama na trasi u odnosu između Republike Hrvatske i Republike Slovenije.
-Taj dio morat ćemo sporazumno regulirati, ali na dionici pruge do Klanjca toga ima najmanje. Na neki način postigli smo zajednički dogovor da upravo tom dinamikom razvijamo ovaj projekt, odnosno da se u prvoj fazi razvije do Klanjca, zato su danas ovdje bili i predstavnici Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, kao i moje kolege koje su prezentirale druge intermodalne usluge koje se nude uz ovu prugu i uz ovaj kraj. Cilj je da se u perspektivi razvoja osiguraju parkirališta, sustavi parkiranja i sve ono što je potrebno kako bi stanovništvo sutlanskoga kraja, neovisno dolazi li izravno na prugu ili iz okolnih sela i mjesta, moglo gravitirati toj pruzi-rekao je Tušek.
Kazao je i kako je Slovenija, Hrvatskoj prijateljska država.
-Uvijek postoje određeni izazovi vezani uz granične teme između nas i Republike Slovenije, ali ne bih želio da nas te teme ovdje opterećuju. Siguran sam da ćemo u fazi razvoja ovog projekta, na način kako smo ga predložili kao Ministarstvo i kako smo postigli dogovor s našim načelnicima, imati podršku i sa slovenske strane ondje gdje to bude potrebno. Ne vidim to kao poseban izazov niti vjerujem da bi trebalo biti problema-zaključio je državni tajnik.
Predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza Željko Ukić istaknuo je kako željeznica ima ključnu ulogu u povezivanju ruralnih krajeva s većim urbanim središtima te stvaranju kvalitetnijih uvjeta života izvan velikih gradova.
-Prijevozna vremena imaju strahovite prednosti jer omogućuju integraciju gradova i okolice velikih urbanih središta u jednu cjelinu. Tu posebno dolazi do izražaja frekvencija i učestalost vlakova, gdje se može voziti svakih 30 ili 60 minuta. Na taj način stvaraju se preduvjeti za kvalitetan život u ruralnim krajevima i rasterećenje velikih gradova – rekao je Ukić dodavši kako iskustva iz drugih dijelova Hrvatske potvrđuju da kvalitetnija željeznička povezanost povećava broj putnika i zadržava stanovništvo u manjim sredinama.
Kako navodi, to se vidi na primjerima Dugog Sela, Ivanić-Grada i Vrbovca, ali i u Splitsko-dalmatinskoj županiji gdje se šire prema zaleđu Kaštela i Trogira. Uz bolju željezničku povezanost ostaje kvalitetniji život i ljudi ostaju živjeti u tim područjima.
Govoreći o stanju željezničkog prometa prema Hrvatskom zagorju, podsjetio je kako putnički prijevoz prema Harmici već godinama funkcionira u ograničenom opsegu.
-Od 2011. godine, nakon što je putnički prijevoz prestao pružati usluge autobusnim linijama, željeznički promet ide samo do Harmice, odnosno na relaciji Zagreb Glavni kolodvor – Savski Marof – Harmica. Sama pruga zatvorena je još od 2000. godine zbog tehničkog stanja – rekao je Ukić.
Naglasio je kako se svako ulaganje u obnovu infrastrukture vrlo brzo odražava na povećanje broja linija i putnika.
-Na relaciji Zabok – Zagreb danas imate više od 40 dnevnih linija, a od Krapine do Zagreba brzom linijom može se stići za manje od sat vremena. Čim se pruga obnovila i vratila na projektirane brzine, odmah smo dobili veći broj linija. Međutim, riječ je o jednokolosiječnim prugama koje stvaraju određena ograničenja. Dvokolosiječne pruge omogućile bi neovisno prometovanje vlakova i smanjenje zastoja – pojasnio je te istaknuo kako HŽ Putnički prijevoz iz godine u godinu bilježi rast broja putnika.
U 2025. godini imali su oko 7,5 posto više putnika nego 2024. godine. Tome pridonose i mjere Vlade Republike Hrvatske kojima se, uz velike infrastrukturne radove, želi potaknuti navika korištenja vlakova kod mladih. Podsjetio je kako su uvedene brojne pogodnosti za određene skupine putnika.
-Imamo besplatan prijevoz za djecu do 18 godina, studente, osobe s invaliditetom te umirovljenike i osobe starije od 65 godina. Vlakovi su danas vrlo popunjeni i to zahtijeva nabavu dodatnih vlakova jer su u pojedinim terminima gužve toliko velike da postojeći kapaciteti više nisu dovoljni – kazao je Ukić.
Govoreći o projektu obnove pruge Dugo Selo – Novska, upozorio je na trenutačno vrlo spore vožnje zbog lošeg stanja infrastrukture.
– Danas je brzina na toj pruzi izrazito niska. Na relaciji Zagreb – Novska, dugoj oko 100 kilometara, brzoj liniji treba oko dva sata i 30 minuta, dok smo nekada vozili oko sat vremena. Zbog smanjenih brzina troše se dodatni kapaciteti i vlakova i zaposlenika – rekao je te dodao kako će obnova i izgradnja drugog kolosijeka značajno promijeniti kvalitetu prijevoza.
-Sretni smo što će se ta pruga obnoviti i izgraditi drugi kolosijek. To će omogućiti brzine do 160 kilometara na sat, pa će se do Novske moći stići za otprilike sat vremena, možda i kraće – zaključio je Ukić.
