Uoči Dana grada, donosimo intervju s krapinskim gradonačelnikom i saborskim zastupnikom Zoranom Gregurovićem, koji je proteklu godinu obilježio nizom velikih projekata, infrastrukturnih ulaganja i snažnim izbornim rezultatom već u prvom krugu lokalnih izbora.
U opsežnom intervjuu osvrnuo se na ključne investicije koje su promijenile lice Krapine, aktualne izazove, planove za razvoj grada u području prometne povezanosti, komunalne infrastrukture, sporta i obrazovanja, ali i na važnost zajedništva građana koji, kako ističe, stoje iza svih dosadašnjih uspjeha grada.
Dan grada uvijek je prilika da se osvrnemo na neke ključne stvari koje su obilježile proteklu godinu. Jedna od njih su i lokalni izbori na kojima su vam građani, kao gradonačelniku, odmah u prvom krugu dali veliku podršku.
Gregurović: Jesu i hvala im što su prepoznali sve ono što se radilo i napravilo u proteklom mandatu. Da vam budem iskren, kad smo pripremali predizborne materijale u kojima smo htjeli podsjetiti građane što se sve napravilo, bilo je toliko toga da veliku većinu nismo mogli ni obuhvatiti. Budući da se konstantno nešto radi i događa, ni ja se ne mogu baš svega sjetiti što smo napravili prije, recimo, dvije godine, jer se stalno bavim onim što je aktualno i onim što je pred nama. U svakom slučaju, što se tiče uređenja grada, izgradnje komunalne infrastrukture, modernizacije cesta u svim naseljima ali i svega ostalog, poput optičkog interneta koji smo napravili, možemo stvarno reći da su ostvareni uistinu veliki pomaci. To nije rezultiralo samo boljim standardom i uvjetima za kvalitetan život naših građana, nego je privuklo i brojne investicije. Grade se poslovne hale na području grada, stambene zgrade, dakle, novi stanovi, i to je nešto što nas sve zajedno veseli.
Kad ste već spomenuli infrastrukturu i vodovod, jedna od aktualnih tema ove godine bilo je i pripajanje tvrtke Krakom – vodoopskrba i odvodnja d.o.o. (KVIO) Zagorskom vodovodu. Iako je to bila zakonska obveza, dio javnosti pomalo je iznenadila činjenica da ste na kraju dobili vrlo mali udio u suvlasništvu Zagorskog vodovoda. Zašto je to tako?
Gregurović: Prvo, trebamo biti svjesni da Zagorski vodovod postoji već 65 godina, dok KVIO kao samostalna firma postoji tek od 2014. godine, dakle desetak godina. U Zagorskom vodovodu sudjeluje 28 jedinica lokalne samouprave, a u KVIO-u nas je bilo pet jer je pokrivao samo područje bivše općine Krapina. S druge strane, u Zagorskom vodovodu su društvenim ugovorom udjeli podijeljeni prema broju stanovnika, a sukladno zakonu mi smo trebali ući u suvlasništvo prema temeljnom kapitalu 2018. godine. S obzirom na to da su nekad komunalne vodne građevine bile u poslovnim knjigama Grada, pa su se prenosile na Krakom, u kojem je vodovod bio samo radna jedinica, a zatim iz Krakoma u novoosnovanu tvrtku Krakom – vodoopskrba i odvodnja 2014. godine, nije se moglo sve odmah unijeti u temeljni kapital. KVIO je tada osnovan s 20 tisuća kuna temeljnog kapitala, a ostatak je kasnije unesen. Srećom, zakonodavac je uočio da su se kod ovih pripajanja pojavile određene anomalije u vezi suvlasničkih udjela, ne samo u našem slučaju nego i diljem Hrvatske. Stoga se pokreću zakonske izmjene, a i ja sam jedan od inicijatora, kojima bi se promijenio način određivanja udjela. Naglašavam, mi ne tražimo ništa što nam ne pripada, nego samo da bude fer prema svima. Taj bi zakon trebao biti izmijenjen iduće godine i njime će se urediti odnosi oko upravljačkih prava i u našem slučaju.
Proteklo razdoblje obilježile su i velike investicije u prometnu povezanost Krapine. Gotova je spojna cesta Zabok – Krapina, obnovila se pruga, stigli su novi vlakovi, obnavlja se kolodvor… Ostalo je još izgraditi cestu koja će povezati Gospodarsku zonu sa spojnom cestom. U kojoj je fazi taj projekt?
Gregurović: Za taj svojevrsni „nastavak“ spojne ceste Zabok – Krapina kroz našu Gospodarsku zonu, sa spojem kod Poduzetničkog inkubatora, trenutno se radi projektna dokumentacija. Ta nam je cesta važna jer će dodatno rasteretiti promet kroz grad, ali će se njome i Gospodarska zona, koja stalno raste i u kojoj se stalno grade nove hale, potpuno prometno otvoriti. U prioritetima nam je i izmještanje državne ceste D206 koja prolazi kroz centar, preko pruge u Bregovitu ulicu i dalje prema Petrovskom i Pregradi. Nova cesta trebala bi ići iz Gospodarske zone, kao zaobilaznica Šabaca, sa spojem na Tkalce, čime bi se i taj dio značajno rasteretio. To je dugoročno kvalitetno rješenje za gužve koje sada nastaju na semaforu kod pružnog prijelaza nasuprot porezne uprave. No za taj problem treba i brzo, kratkoročno rješenje. Ponavljam, riječ je o državnoj cesti i Grad njome ne upravlja, ali poduzimamo sve da riješimo povremene gužve. Zato intenzivno razgovaramo s Hrvatskim cestama o mogućnosti izgradnje novog traka za skretanje iz južnog smjera prema Bregovitoj ulici, dakle, proširenju kolnika kod zgrada HZZO-a i Porezne uprave. Jer vozilo koje dolazi iz smjera kolodvora i skreće lijevo u Bregovitu ulicu stvara kolonu, a jedan dodatni „skretač“ značajno bi povećao protočnost. Bitan je i spoj ceste od petlje u Podgori do Žutnice, odnosno tamošnje željezničke stanice, čime bi se rasteretio teški kamionski promet kroz Doliće i Đurmanec. Naravno, tu je i buduće povezivanje Krapine brzom cestom s Varaždinom. Cesta se već gradi s varaždinske strane, a mi smo prije nešto više od godinu dana usuglasili točnu trasu i spoj na našu županiju. Ta će prometnica dodatno doprinijeti prometnoj povezanosti Krapine, što posljedično donosi temelje za daljnji, još jači gospodarski i turistički razvoj našeg grada.
Kad je riječ o komunalnoj infrastrukturi, modernizirali ste većinu nerazvrstanih cesta, proširili vodovodnu mrežu, napravili optički internet… Što dalje?
Gregurović: Posla uvijek ima puno i to je nešto što nije moguće „završiti“ i reći da smo gotovi. Trenutno je u tijeku modernizacija javne rasvjete na području cijelog grada. Oko 2000 rasvjetnih tijela mijenja se štedljivim LED rasvjetnim tijelima, a projekt bi trebao biti gotov do ožujka iduće godine. Ulažemo i u sportsku infrastrukturu. U svim naseljima izgradili smo dječja igrališta i svaki mjesni odbor ima sportsko igralište. Sada su, da se tako izrazim, „kao završni šlag na torti“, stigla velika ulaganja u Sportski centar Podgora. On je prije desetak godina bio potpuno devastiran, a sada su uređeni pristupna cesta, igrališta, tribina i brojna druga infrastruktura. Izgrađeno je igralište s umjetnom travom, postavljen je LED semafor, rasvjeta, počele su i noćne utakmice na glavnom igralištu, a počeli su i radovi na natkrivanju cijele glavne tribine. U tijeku je i javni natječaj za izradu glavnih i izvedbenih projekata za novu multifunkcionalnu sportsku dvoranu u Sportskom centru Podgora, za dvoranu za tenis te za rekonstrukciju i uređenje kuglane. Dakle, na red je došao i taj segment. Pred završetkom su i radovi na izgradnji novog dječjeg vrtića, koji je vrlo impresivan i ozbiljan objekt. Također, iako neprestano ulažemo u škole, prijavili smo i izgradnju nove školske dvorane OŠ A. Cesarca te izgradnju nove škole Ljudevit Gaj na natječaj Ministarstva znanosti i obrazovanja. Dakle, puno smo posla odradili, puno radimo i sada, a planova za budućnost imamo još i više. No, o njima ćemo konkretnije i opširnije nekom drugom prilikom. Sada mi samo ostaje da svim sugrađankama i sugrađanima čestitam Dan grada i zahvalim im na potpori koju mi kontinuirano pružaju, na konstruktivnim kritikama i prijedlozima koje daju, jer bez njih, bez naših građana, obrtnika, poduzetnika, bez zajedništva i međusobne suradnje, naši dosadašnji uspjesi i rezultati sigurno ne bi bili na ovako visokoj razini. Uvjeren sam da ćemo na isti način zajedno nastaviti i dalje.
