Emisija „Rak nije mrak“ donosi odgovore i na pitanja o pravima onkoloških pacijenata iz sustava

U serijalu emisija „Rak nije mrak“ govori se o zloćudnoj bolesti od koje svake godine u Republici Hrvatskoj oboli više od 24 tisuće osoba.

Procjenjuje se da u našoj zemlji živi 170 tisuća osoba koje su bolovale ili boluju od raka. S obzirom na složenost bolesti, pogođeni su i članovi obitelji oboljelih. U ovotjednom, 5. izdanju emisije iz serijala „Rak nije mrak“ koji se realizira uz potporu Udruge Onkološki pacijent u suradnji sa Zagorskom ligom protiv raka i Europa Donna Krapina, govorilo se o tome kako svojom djelatnošću socijalne skrbi mogu oboljelima i članovima njihovih obitelji pomoći područne službe Hrvatskog zavoda za socijalni rad i koja su sve prava onkoloških pacijenata.

Preustroj sustava socijalne skrbi ne znači i promjene u pravima korisnika

Pravnica Dunja Horvat, voditeljica Odjela za zaštitu odraslih osoba i novčane naknade u Područnom uredu Krapina uvodno je upoznala slušatelje četiri lokalne zagorske radijske postaje (Radija Hrvatsko zagorje Krapina, Radija Marija Bistrica, Radija Stubica i Radija Zlatar) s promjenama koje je donio novi Zakon o socijalnoj skrbi, a koji je stupio na snagu u veljači prošle godine. Iako je preustroj sustava socijalne skrbi još uvijek u tijeku, pravnica Horvat ističe kako se za korisnike ništa nije promijenilo po pitanju njihovih prava i usluga. Dodaje kako je novi Zakon o socijalnoj skrbi olakšao ostvarivanje određenih prava.

Prava se temelje na zdravstvenom stanju korisnika

O pravima iz sustava socijalne skrbi koja se temelje na zdravstvenom stanju korisnika odlučuje Područni ured prema mjestu prebivališta korisnika. Na području Krapinsko-zagorske županije to su PU Krapina, Zabok, Donja Stubica i Zlatar Bistrica. Zahtjev za priznavanje prava podnosi korisnik osobno ili član njegove obitelji. S obzirom na to da je riječ o pravima koja se temelje na zdravstvenom stanju korisnika nužno je uz zahtjev podnijeti relevantnu medicinsku dokumentaciju (liječnika specijalista i ne stariju od godine dana). Po obradi, zahtjev sa dokumentacijom PU dostavlja Zavodu za vještačenje u Zagreb radi objektivizacije zdravstvenog stanja korisnika odnosno radi provedbe vještačenja. Tek po zaprimanju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje korisnik, ovisno o nalazu i mišljenju, može ostvariti pravo na doplatak za pomoć i njegu odnosno pravo na osobnu invalidninu, navodi pravnica Dunja Horvat te objašnjava što sve ta prava podrazumijevaju.

Pravo na doplatak za pomoć i njegu

Pravo na doplatak za pomoć i njegu je pravo koje podrazumijeva da je korisniku prijeko potrebna pomoć i njega druge osobe u organiziranju prehrane, pripremi i uzimanju obroka, nabavi namirnica, čišćenju i pospremanju stana, oblačenju i svlačenju, održavanju osobne higijene, kao i obavljanju drugih osnovnih životnih potreba. Pravo se priznaje u punom ili smanjenom iznosu ovisno o tome postoji li prijeka potreba pomoći i njege druge osobe u punom ili smanjenom opsegu. To se pravo u punom iznosu priznaje osobi kojoj je vještačenjem utvrđen treći stupanj težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja, ne uzimaju se u obzir prihodi, a iznosi 79,63 eura mjesečno. Pravo na doplatak za pomoć i njegu se priznaje u smanjenom iznosu kada je utvrđen drugi stupanj težine invaliditeta, ako prosječan mjesečni prihod samca ne prelazi iznos od 250% osnovice (165,90 eura) odnosno 200% osnovice (132,72 eura) po članu kućanstva u prethodna tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva. Pravnica Dunja Horvat napominje kako se ovdje u obzir uzimaju prihodi obitelji pa je moguće da iako osoba temeljem zdravlja ima pravo na doplatak u smanjenom opsegu neće ga ostvariti jer mu prihodi prelaze cenzus iz Zakona.

Pravo na osobnu invalidninu

Osobna invalidnina se priznaje osobi kod koje je utvrđen četvrti stupanj težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja, a u svrhu zadovoljavanja životnih potreba za uključivanje u svakodnevni život zajednice. Pravo na osobnu invalidninu priznaje se u postotku od osnovice koji iznosi 350% osnovice (232,26 eura), neovisno o prihodima obitelji. Pravo ne može ostvariti osoba kojoj je priznata usluga smještaja ili organiziranog stanovanja, koja osobnu invalidninu ostvaruje prema drugim propisima te koja ostvaruje pravo na doplatak za pomoć i njegu. Korisnici osobne invalidnine ostvaruju i pravo na naknadu za ugroženog kupca energenata (pomoć kod plaćanja računa za struju i plin) u mjesečnom iznosu od 66,36 eura mjesečno.

Trajna prava

Doplatak i osobna invalidnina su u naravi trajna prava u smislu da se naknade isplaćuju mjesečno, a uz njih korisnici mogu ostvariti pravo na jednokratnu naknadu zbog podmirenja izvanrednih troškova nastalih zbog trenutačnih životnih okolnosti, primjerice izvanredni troškovi liječenja zbog kojih nije u mogućnosti podmiriti osnovne životne potrebe. Ukupan iznos priznatih jednokratnih naknada u jednoj kalendarskoj godini može iznositi najviše 500 % osnovice 2.500,00 kuna/331,81 eura  za samca odnosno 700 % osnovice 3.500,00 kn/464,53 eura godišnje za kućanstvo. Dodajmo kako rješenje o priznavanju prava na doplatak i osobnu invalidninu te nalaz i mišljenje vještaka mogu biti podloga za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje što korisnici ostvaruju putem HZZO-a.

Sve informacije o pravima i uslugama iz sustava socijalne skrbi onkološki pacijenti i članovi njihovih obitelji mogu dobiti u Područnim uredima Zavoda za socijalnu skrb.

zip.com.hr 16.05.2023.