Klimatske promjene više nisu tema budućnosti – one su sadašnjost koju svakodnevno osjećamo.
Temperature rastu, ekstremni vremenski uvjeti postaju sve učestaliji, a utjecaji na okoliš, društvo i infrastrukturu sve su vidljiviji. Upravo tim temama bavila se ovogodišnja online konferencija ekoLucija 101, povodom Dana planeta Zemlje.
Glavni gost bio je Miljenko Sedlar, voditelj Odjela klime u Regionalnoj energetsko-klimatskoj agenciji Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA). Riječ je o instituciji koja pomaže hrvatskim gradovima i županijama u planiranju i provedbi mjera za smanjenje emisija stakleničkih plinova te prilagodbi na klimatske promjene, objavljuje REGEA.
Kako kaže Sedlar, REGEA ne djeluje samo u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, već svojim stručnim znanjem pokrivaju cijelu zemlju.
-Mi smo ustanova koja pokušava učiniti sve da zaustavi emisije stakleničkih plinova i da se prilagodi klimatskim promjenama. To radimo od strateškog planiranja do rada na zgradama i prometu-pojasnio je Sedlar.
U urbanim sredinama, gdje živi više od 75 % svjetskog stanovništva, promjene su osobito vidljive. Ljeta su dulja i toplija, a noći često ostaju bez uobičajenog osvježenja. Samo prošle godine, u Zagrebu je zabilježeno čak 40 tropskih noći – što znači da se temperatura nije spuštala ispod 20°C.
-Neka noćna zahlađenja koja su nekad bila prisutna sada izostaju. A sjetimo se i nevremena usred ljeta prije dvije godine – to su direktne posljedice klimatskih promjena-rekao je Sedlar.
Klimatski sustav je trom i promjene koje su već pokrenute teško je zaustaviti. Čak i kad bismo odmah prestali s emisijama stakleničkih plinova, posljedice bi se osjećale još desetljećima. U oceanima i tlu već je pohranjena velika količina ugljika koja polako utječe na globalne uvjete.
-Da sada u potpunosti prestanemo emitirati stakleničke plinove, ništa se po pitanju klimatskih ekstrema ne bi promijenilo u idućih 50 godina-upozorava Sedlar.
Zbog toga se u REGEA-i sve više bave procesom klimatskog potvrđivanja – prilagodbom infrastrukture budućim klimatskim uvjetima. Mnogo objekata u Hrvatskoj projektirano je u drugom vremenskom kontekstu, kada su padaline, temperature i ekstremi bili drukčiji.
-Ne radi se samo o tome da se na staru zgradu stavi fasada i novi sustav grijanja. Treba razmišljati hoće li materijali koje ugrađujemo izdržati oluje i visoke temperature, koje su prema projekcijama sve učestalije-pojasnio je Sedlar.
Jedna od posljedica promjena je i pomicanje klimatskih zona. Zagreb danas službeno ima klimu sličnu mediteranskoj, dok je Sljeme preuzelo uvjete koje je nekad imao sam grad. Osim globalnih utjecaja, lokalna urbanizacija i betonizacija dodatno pogoršavaju situaciju.
Na pitanje što pojedinac može učiniti, Sedlar daje konkretne primjere: koristiti javni prijevoz, izbjegavati vansezonske proizvode, štedjeti energiju i razmišljati dugoročno. Takve, naizgled male odluke, na kolektivnoj razini mogu značajno doprinijeti smanjenju emisija.
-Kad mi moja djeca u veljači kažu da žele kupiti jagode, ja ih istjeram iz dućana-kroz šalu je rekao Sedlar, aludirajući na energiju potrošenu za njihov uvoz i proizvodnju izvan sezone.
U razvijenim zemljama sve se više govori i o klimatskoj anksioznosti, posebno među mladima. U skandinavskim državama to je posljedica visoke razine svijesti i edukacije, dok se u južnijim zemljama, poput Španjolske i Grčke, radi o direktnom iskustvu s klimatskim štetama.
Sedlar naglašava i važnost načina komunikacije. U jednoj anegdoti iz Francuske opisao je kako je tek neformalan, ljudski pristup – razgovor u kafićima, umjesto formalnih tribina – potaknuo istinsko razumijevanje među građanima.
Iako je jasno da će posljedice klimatskih promjena trajati, borba nije izgubljena. Sve što danas činimo – u planiranju, obrazovanju, navikama i politici – odlučuje u kakvom će svijetu živjeti buduće generacije.
-Možda je za nas kasno da izbjegnemo sve posljedice, ali nije prekasno da djelujemo za one koji dolaze iza nas-zaključuje Sedlar.
Ovaj sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
zip.com.hr/regea.org/srednja.hr-Roko Uvodić 12.05.2025.