Mirovine se povećavaju, no isplate će kasniti

Zakon koji se trenutno nalazi u fazi javnog savjetovanja predviđa uvođenje posebnog godišnjeg dodatka uz standardnu isplatu mirovina, s ciljem da ta isplata bude dostupna svim umirovljenicima, bez obzira na visinu njihovih mirovinskih prihoda.

Iako se u svakodnevnom govoru spominje kao “trinaesta mirovina”, ovaj dodatak neće predstavljati puni mjesečni iznos mirovine te će njegova visina biti određena na temelju ostvarenog radnog staža.

Visina tog godišnjeg doplatka bit će proporcionalna ukupnom broju punih godina mirovinskog staža, a za one koji su pravo na mirovinu ostvarili bez uračunavanja staža, propisano je minimalno razdoblje od 15 godina koje će se koristiti kao temelj za obračun. Krajem godine očekuje se prva isplata ove novine iz Zakona o mirovinskom osiguranju.

U međuvremenu, novo usklađivanje mirovinskih primanja predviđa se početkom srpnja, potaknuto kontinuiranim rastom plaća. Očekuje se da će ovo povećanje premašiti ono iz siječnja, no isplata će kasniti – stvarno povećanje bit će vidljivo tek u rujanskoj uplati, zajedno s isplatom razlike za srpanj i kolovoz, prenosi Poslovni dnevnik.

Unatoč nadolazećim prilagodbama, udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći zadržava se na skromnim razinama. Prema posljednjim podacima, prosječna mirovina svih oko 1,2 milijuna korisnika iznosi 569 eura, dok se prosječna mirovina, isključujući isplate po međunarodnim sporazumima, penje na 642,10 eura. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) koristi upravo ovu višu brojku za izračun omjera mirovine prema prosječnoj plaći, koji je u travnju iznosio 45,3 posto, što je blagi porast u odnosu na 44,9 posto iz ožujka.

Ipak, unatoč povećanju mirovina, stvarni rast udjela u prosječnoj plaći iznosi svega 0,4 postotna boda, budući da je prosječna neto plaća porasla za 24 eura – što je više od iznosa kojim su mirovine usklađene. Ova činjenica još jednom potvrđuje usporeni napredak u omjeru mirovina i plaća.

Vrijedi spomenuti i administrativne poteškoće – HZMO, prilikom postupka pred mirovinu, često traži dokazne dokumente stare i do tri desetljeća, što dodatno opterećuje buduće umirovljenike.

zip.com.hr/poslovni.hr 08.05.2025.