Prava svilenica (Asclepias syriaca) u Hrvatskoj je poznata i pod nazivima cigansko perje, dubac svilni, papiga cvijet, svionica i kinder. Unesena je u Europu u 17. stoljeću kao ukrasna biljka.
Ova višegodišnja zeljasta biljka iz porodice zimzelenovki (Apocynaceae) prepoznatljiva je po širokim, zaobljenim listovima, s kratkom peteljkom, koji podsjećaju na duhan. Listovi su smješteni nasuprotno na uspravnoj stabljici prekrivenoj sitnim dlačicama. Visina prave svilenice je najčešće do 1 m, no može narasti i do 2 m u visinu. Razgranati podanak ili rizom (podzemna stabljika) obično raste paralelno s površinom zemlje, no može prodrijeti i do 3,8 m u dubinu, što otežava uklanjanje prave svilenice.
Sitni ružičasti cvjetovi skupljeni su u kuglaste cvatove koji rastu na vrhu stabljike i/ili ispod listova. Iz pojedinih cvjetova razvijaju se mjehurasti plodovi tobolci koji oblikom podsjećaju na papigu pa se biljka često naziva i „papiga cvijet“. Sadrže plosnate sjemenke smeđe boje koje na vrhu imaju čuperak svilenkastih dlačica koje olakšavaju rasprostranjivanje vjetrom.
Nastanjuje različita staništa, od rubnih šumskih, preko livadnih i močvarnih područja te područja uz vodotoke i vodene površine, ali najčešće nastanjuje staništa koja su pod većim utjecajem čovjeka, poput rubova prometnica i nasipa uz rijeke, ograde i sl.
Mirisni cvjetovi, stvarajući nektar, privlače velik broj oprašivača te ih time odvlače od zavičajnih vrsta i ugrožavaju njihov opstanak. Brzo zauzima stanište zavičajnim vrstama, stvarajući guste pokrove.
Osim što oduzima prostor, stvara zasjenu zavičajnim vrstama i konkurira za ključne životne resurse. Prava svilenica ima i alelopatski učinak, tj. izlučuje kemijske tvari koje sprječavaju rast drugih vrsta u blizini. Osim toga, svi dijelovi biljke sadrže otrovni mliječni sok koji goveda, ovce i konji ne mogu probaviti, a kod čovjeka može izazvati kontaktni dermatitis.
Prijavi opažanje – mobilna aplikacija IAS
Ako u prirodi uočite žljezdasti nedirak, nalaz možete prijaviti putem mobilne aplikacije Invazivne vrste u Hrvatskoj Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja ili putem web obrasca za dojavu nalaza na mrežnoj stranici Invazivne strane vrste.
Podaci o rasprostranjenosti invazivnih stranih vrsta važni su za njihovo upravljanje i smanjenje negativnog utjecaja na okoliš. Prijavom nalaza invazivnih stranih vrsta, pridonosite njihovom ranom otkrivanju u Hrvatskoj, sprječavajući njihovo širenje i čuvajući prirodu.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.