24. kolovoza obilježava se Dan roda, a upravo je ovo razdoblje godine posebno za ove velike bijele ptice. Mlade rode već su spremne za veliki put, dok odrasle kreću prema Africi. Iza prizora praznih gnijezda krije se jedna od najzanimljivijih priča hrvatske prirode.
Ako ste posljednjih mjeseci pogledali prema krovu kuće, dimnjaku ili električnom stupu i ugledali veliko gnijezdo, velika je vjerojatnost da ste vidjeli jednu od najpoznatijih ptica hrvatskog krajobraza, bijelu rodu.
No krajem kolovoza prizor se polako mijenja.
Rode se spremaju napustiti Hrvatsku i krenuti prema toplijim krajevima. Njihov veliki godišnji put podsjetnik je da ono što nama izgleda kao sasvim uobičajen prizor, roda na krovu seoske kuće zapravo skriva nevjerojatan životni ciklus.
Zašto se Dan roda obilježava baš 24. kolovoza?
U Hrvatskoj se 24. kolovoza obilježava Dan roda, s ciljem podizanja svijesti o važnosti zaštite ovih ptica i njihovih staništa. U Hrvatskoj žive dvije vrste – bijela roda (Ciconia ciconia) i crna roda (Ciconia nigra), a obje su strogo zaštićene.
Datum nije slučajno smješten upravo u ovo doba godine. Krajem ljeta bijele rode već se pripremaju za selidbu prema jugu. Dok gledamo kako se nebo iznad sela polako prazni od njihovih silueta, zapravo svjedočimo početku jednog od najzahtjevnijih putovanja u ptičjem svijetu.
Tisuće kilometara do Afrike
Bijele rode koje ljeto provode u Hrvatskoj zimu provode u Africi. Svake se godine vraćaju na područja na kojima su se gnijezdile, a njihov povratak jedan je od sigurnih znakova dolaska proljeća.
Za prelazak velikih udaljenosti rode koriste uzlazne zračne struje, odnosno topli zrak koji im omogućuje da se dugo održavaju u letu uz znatno manji utrošak energije.
Njihova migracija zato nije samo put od točke A do točke B. To je precizno usklađen godišnji ciklus u kojem vremenski uvjeti, dostupnost hrane i stanje staništa mogu odlučivati o tome koliko će ptica uspješno završiti putovanje.
A na tom putovanju vrebaju i brojne opasnosti. Među njima su električni vodovi i druga infrastruktura, zbog čega se u Hrvatskoj provode i projekti praćenja roda pomoću satelitskih odašiljača.
Čigoč-selo u kojem rode nadmašuju broj stanovnika
Kada govorimo o rodama u Hrvatskoj, nemoguće je zaobići Čigoč u Lonjskom polju.
Ovo malo posavsko selo poznato je kao prvo europsko selo roda, a bijele rode ondje već desetljećima zauzimaju krovove tradicionalnih drvenih kuća. Toliko su brojne da u pojedinim razdobljima njihov broj nadmašuje broj ljudi koji žive u selu.
Čigoč je zato mnogo više od turističke zanimljivosti. On pokazuje kako se čovjek i divlja životinja mogu prilagoditi jedni drugima.
Rode su ondje pronašle idealne uvjete- otvorene livade, močvarna područja i dovoljno hrane, ali i građevine pogodne za podizanje gnijezda.
Gnijezdo koje može biti teže od automobila
Rodino gnijezdo izgleda kao gomila granja složena na krovu. No ono s vremenom može postati prava građevina.
Rode svoja gnijezda godinama popravljaju i nadograđuju, pa ona mogu doseći impresivne dimenzije i težinu. U nekim slučajevima gnijezdo može težiti više od tone.
Zato nije neobično da se ista mjesta za gniježđenje koriste generacijama.
Roda ne pjeva – ona „klepeće“
Ako ste ikada bili blizu rodinog gnijezda, vjerojatno ste čuli karakterističan zvuk.
Rode se ne glasaju pjesmom kao mnoge druge ptice. Umjesto toga, klepeću kljunom, osobito tijekom međusobnog pozdravljanja i udvaranja.
To klepetanje postalo je gotovo zaštitni znak roda. Čim ga čujemo, gotovo automatski pogledamo prema nebu ili krovu.
Zašto su rode važne za prirodu?
Roda je puno više od simpatičnog simbola sela. Bijele rode hrane se različitim životinjama, među kojima su kukci, žabe, mali sisavci i drugi sitni plijen. Zbog toga su dio prirodne ravnoteže, ali i svojevrsni pokazatelj kvalitete okoliša.
Za njihov opstanak posebno su važna vlažna staništa, livade i tradicionalni poljoprivredni krajobrazi.
Upravo su nestanak prirodnih staništa, promjene u poljoprivredi, uporaba pesticida, klimatske promjene i stradavanja na električnoj infrastrukturi među problemima koji mogu ugroziti ove ptice.
Drugim riječima, kada čuvamo uvjete potrebne rodi, čuvamo i čitav mali svijet biljaka i životinja koji s njom dijeli isti prostor.
I zato je prazno gnijezdo dobar znak
Možda će se nekome učiniti tužnim kada krajem kolovoza pogleda prema krovu i vidi prazno rodino gnijezdo.
Ali prazno gnijezdo ne znači da je priča završila. To znači da je nova generacija krenula svojim putem.
Sljedećeg proljeća, ako sve bude kako treba, ponovno ćemo čuti poznato klepetanje. Na krovu će se ponovno pojaviti dvije bijele ptice s crvenim kljunovima i dugim nogama, a selo će na trenutak dobiti svoje stare stanovnike.
Dan roda zato nije samo dan posvećen jednoj ptici. To je podsjetnik koliko su priroda, ljudi i krajolik međusobno povezani, jer kada rode ponovno dođu, one nam zapravo govore da je u našem krajoliku još uvijek ostalo dovoljno mjesta za prirodu.
Ovaj sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
