U Krapini se danas održava jubilarni 25. znanstveni skup „Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća“, koji i ove godine okuplja brojne stručnjake i znanstvenike posvećene kajkavskoj jezičnoj, književnoj, povijesnoj i kulturnoj baštini.
Jubilarno izdanje održava se tradicionalno u sklopu Tjedna kajkavske kulture, u Maloj dvorani Pučkog otvorenog učilišta Krapina.
Četvrt stoljeća nakon što je održan prvi skup, kajkavska riječ ponovno je u središtu stručnih i znanstvenih rasprava. Ovogodišnji program donosi izlaganja oko 15 istaknutih stručnjaka i znanstvenika, a posebno značenje jubilarnom izdanju daje i činjenica da je Institut za hrvatski jezik po prvi puta suorganizator skupa.
O važnosti ovogodišnjeg izdanja, dugoj tradiciji skupa koja traje još od 2002. godine, ali i njegovoj ulozi u očuvanju i afirmaciji kajkavskog jezika, književnosti i kulture, više je rekao izv. prof. prim. dr. sc. Rajko Fureš, stoloravnatelj Hrvatske udruge Muži zagorskog srca.
-Ponos je nešto što nas sve danas drži. Naime, 25 godina proteklo je kao u trenu, od 2002. godine kada smo imali prvi okrugli stol pa do danas. Nakon 25 znanstvenih skupova koji se održavaju pod tradicionalnim nazivom, od ove godine suorganizator je i Institut za hrvatski jezik – rekao je Fureš naglasivši kako mogu biti ponosni na skup.
Ovom je prilikom zahvalio svim sudionicima koji su do sada dali svoj obol kako bi se mogao održati najdugovječniji znanstveni skup sa temom kajkavskog jezika, književnosti i kulture.
-Svima nama je to veliki poticaj za daljnji rad, ali i obveza, stoga zahvaljujem svima koji su nas podupirali – rekao je Fureš.
Ističe kako mu je drago što mogu pred svim zainteresiranima pokazati veliku ljepotu i bogatstvo kajkavskog jezika.
-Kada se čovjek osvrne na tiskana djela koja su pred nama, to je riznica od 20ak kapitalnih djela koja su velikim djelom objavljena i inicirana na samim znanstvenim skupovima što je veliki poticaj za daljnji znanstveno-istraživački rad, ali i daljnja izučavanja kajkavskoj jezika, književnosti i kulture, ali i njegovu implementaciju te novi život – rekao je Fureš naglasivši kako je ponosan što je mogao napraviti jedan mali korak kako bi se “kaj” održao na životu te da se nada da će i mladi naraštaji njegovati ga u zavičajnoj nastavi kako bi “kaj” živio i dalje.
Damir Novina, predsjednik Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo rekao je kako je riječ o najljepšem tjednu u godini, najznačajnijem za Krapinčane.
-Veselimo se svemu što smo uspjeli pripremiti, a i svim posjetiteljima koji će u tome zasigurno uživati – rekao je Novina naglasivši kako je pripremljeno mnoštvo događanja.
Kako kaže, teško je bilo što izdvojiti, no stavio je naglasak na Znanstveni skup koji je, kako kaže, drugačiji od svega na čemu se radi.
-Radimo prvenstveno zabavna događanja za široku krug ljudi, veselje sa kajkavskom riječi, a ovi ljudi koji su već 25 godina sa nama, koji su prepoznali naš festival, imaju drugačija promišljanja o kajkavskom, ali bez njih, bez njihovih analiza, ideja i sugestija, taj kajkavski bi vjerojatno nestao – rekao je Novina.
Ističe kako su mladi uistinu nositelji i čuvati “kaja” i kajkavske riječi.
-Kada gledate što klinci nacrtaju, napišu, kada slušate kako recitiraju i pjevaju, vidite da nemamo nikakav problem. Oni ulože iznimno puno truda te se vidi kako na tome rade sa jako puno ljubavi – kazao je dodavši kako je sve to predivno vidjeti i čuti.
Osvrnuo se i na “krunu” manifestacije, odnosno 61. Festival kajkavskih popevki.
-To je veliko finale tjedna. Tu se vidi sve što su ljudi kroz godinu napravili, a mi se kroz retrospektivu trudimo pokazati čim više onoga što je bilo prije i kako je to nekada izgledalo. Kroz nove popevke kojih je ove godine 22, pokazat ćemo kako kajkavska popevka izgleda danas. Ona je nešto osuvremenjena, aktualna, ali ne bez onog temelja, kajkavske draži i misli vodilje koja nas kroz sve to vuče – zaključio je Novina.
Na 25 godina predanog rada, kajkavskom jeziku, književnosti i kulturi, velikom entuzijazmu zahvalila je zamjenica župana KZŽ, Jasna Petek.
-Ovo je 25 godina predanog rada na znanstvenom istraživanju, stručnoj obradi našeg kajkavskog jezika, književnosti i kulture. Upravo zahvaljujući ljudima koji čine okosnicu ovih 25 godina znanstvenog skupa i mnogim drugim, kajkavski književni jezik je 2015. godine uvršten kao međunarodni povijesni jezik temeljen na sjajnim radovima na kajkavskom jeziku naših sjajnih autora – rekla je Petek dodavši kako je riječ o književnosti od 16. do 19. i jednog dijela 20. stoljeća.
Dodaje kako je to veliko priznanje, ali i velika obaveza da kajkavski jezik govorimo, živimo, ali i da na njemu pišemo te da ga se istražuje znanstveno i stručno.
Gradonačelnik Krapine, saborski zastupnik i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, Zoran Gregurović rekao je kako je 25 godina zaista respektabilna brojka.
-Moramo priznati da entuzijasti koji su pokrenuli krapinski festival nisu niti sanjali što će se sve od tog festivala razviti. Naime, rođeni su Ilirci, Likovno društvo “Ernest Tomašević”, rođen je Zagorski gospodarski zbor, kao i niz drugih događanja i manifestacija koje se događaju u ovom Tjednu kajkavske kulture, a jedno od tih događanja je i ovaj znanstveni skup – rekao je Gregurović.
Kako kaže, kada gledamo bilo što što se događa, ukoliko to nije zapisano, s vremenom se gube tragovi toga.
-Može to biti preneseno usmeno, no s vremenom nestaju sjećanja, nestaju i ljudi koji su svjedoci događanja i zbog toga je izuzetno bitno da imamo ovakve skupove koji kroz neki način kroz zbornike čuvaju tradiciju za naraštaje koji će tek doći i koji će moći pronaći sve što ih zanima vezano uz kajkavski jezik – kazao je gradonačelnik.
Okupljene je pozdravio i predsjednik organizacijskog odbora prof. emeritus. dr. sc. Alojz Jembrih istaknuvši kako mu je posebno drago što je ove godine deset referentica od 14 referata.
-To je nešto što govori da je velika ljubav i upornost za istraživanje ovog polja i kod kolegica. Uskoro ćemo predstaviti i Zbornik referata kroz proteklih 25 godina – rekao je Jembrih naglašavajući važnost kajkavskog jezika, književnosti i kulture kroz stoljeća.
