Zagorsko gospodarstvo iza sebe ima jednu od najuspješnijih godina, no uz dobre rezultate dolaze i brojni izazovi koje će gospodarstvenici morati svladavati u idućem razdoblju.
O stanju i perspektivama zagorskog gospodarstva, izazovima za poduzetnike, važnosti industrije, kružnom gospodarstvu i povezivanju gospodarstvenika govorilo se u emisiji „ZIP četvrtkom“, u kojoj je jučer, 17. rujna gostovao Anđelko Švaljek, predsjednik HGK – Županijske komore Krapina, direktor RGNC grupe i predsjednik Poslovnog kluba Zagorje.
Švaljek je istaknuo kako je 2025. godina bila najuspješnija godina dosad za zagorsko gospodarstvo.
-To je godina u kojoj je zabilježen skoro 15-postotni rast prihoda u odnosu na 2024., povećan je broj tvrtki, povećan je broj zaposlenika. Ostvarena je dobit na razini prošlogodišnje, što ipak pokazuje da je cjelokupno svjetsko gospodarstvo i utjecaj koji ono ima na naše biznise nešto umanjio dobit u odnosu na godinu ranije – rekao je Švaljek.
Kao ključne generatore rasta u posljednjih nekoliko godina izdvojio je trgovinu, osobnu potrošnju i građevinarstvo. Građevinska aktivnost vidljiva je na brojnim gradilištima diljem županije, no Švaljek upozorava kako pritom ne treba zanemariti industriju, koja je i dalje najvažniji i najsnažniji dio zagorskog gospodarstva.
Zagorje je, dodao je, i dalje izrazito proizvodna i izvozno orijentirana županija. Iako se posljednjih godina smanjila pokrivenost uvoza izvozom, ona je i dalje znatno bolja nego na razini Hrvatske.
Upravo je položaj industrije bio jedna od tema panela održanog u sklopu 34. Zagorskog gospodarskog zbora, na kojem se razgovaralo o tome što zagorske industrijske tvrtke očekuje do 2030. godine. Cilj je, istaknuo je Švaljek, ukazati na važnost industrije, ali i upozoriti na poteškoće s kojima se ona suočava.
Među njima je izdvojio geopolitičku nestabilnost, rast cijena energenata, nafte i transporta, kao i moguće probleme s opskrbom. Posebno je to važno za županiju koja je snažno izvozno orijentirana.
-Za nas je transport bitna stavka. Osim što rastu troškovi u samoj proizvodnji, rastu i troškovi transporta. To su stvari o kojima treba razgovarati, razmišljati i koje nas pozivaju na povećani oprez – rekao je Švaljek.
Zagorski gospodarski zbor treba novi iskorak
Osvrnuo se i na 34. Zagorski gospodarski zbor, manifestaciju koja već desetljećima okuplja zagorske gospodarstvenike, poduzetnike i obrtnike.
-Zagorski gospodarski zbor dobra je prilika za male, za nove poduzetnike. On je besplatan, lokalni i ne traži velike izdatke i troškove od izlagača. To je dobra prilika za mnoge da se predstave i da krenu odatle – istaknuo je.
Smatra da razvoj tehnologije i novih komunikacijskih kanala nije umanjio važnost sajmova i izravnog kontakta među poslovnim ljudima.
-Osobno bih volio da u sljedećim godinama Zagorski gospodarski zbor bude atraktivniji, moderniji i zanimljiviji publici jer mislim da zagorsko gospodarstvo zaslužuje i veću priliku. Ono je puno bolje nego što ga prikazujemo na samom Zboru – poručio je Švaljek.
Kao pozitivan pomak istaknuo je uvođenje panela i okruglih stolova, uz tradicionalno predstavljanje gospodarstvenika, ali smatra da je potrebno nastaviti s promjenama i sadržajno obogatiti manifestaciju.
Kružna ekonomija mora imati konkretne rezultate
Jedna od važnih tema razgovora bilo je i kružno gospodarstvo. Švaljek je podsjetio da su sve ovogodišnje dobitnice Zlatne i Kristalne kune povezane s principima kružnog gospodarstva, bilo izravno ili kroz korištenje recikliranih materijala.
-Kružno gospodarstvo je neminovnost iz više razloga. Postali smo konzumerističko društvo i proizvodimo enormne količine otpada. O tom se otpadu treba pobrinuti na način koji je aktualan u vremenu i trenutku – rekao je Švaljek.
Naglasio je kako Europa raspolaže relativno malim količinama brojnih sirovina te da recikliranje može omogućiti zamjenu dijela primarnih sirovina sekundarnim sirovinama.
No, smatra da se o kružnom gospodarstvu prečesto govori bez dovoljno konkretnog povezivanja s industrijom.
-Nije bit kružno gospodarstvo imati raznobojne kante za otpad s kojima ne znamo kamo ćemo dalje. O kružnom gospodarstvu možemo razgovarati isključivo ako za svaki materijal koji odvojeno skupimo imamo definiran protok. Mora postojati tehnologija kojom se taj materijal može preraditi i pretvoriti u novi proizvod, ali mora postojati i ekonomska isplativost – objasnio je.
Kao primjer zagorskog potencijala naveo je upravo tvrtke koje su nagrađene na Zagorskom gospodarskom zboru. Smatra da iskustvo domaćih poduzetnika može ponuditi konkretna rješenja koja bi se mogla primjenjivati i šire.
Iskustvo domaćih tvrtki može biti primjer drugima
Govoreći o ovogodišnjim dobitnicima gospodarskih nagrada, Švaljek je posebno istaknuo Vetropack Stražu, OMCO Hrvatsku, Obseso Plast i Eko Sigurnost.
Podsjetio je kako Vetropack u proizvodnji koristi značajan udio recikliranog stakla, no smatra da bi taj udio mogao biti i veći kada bi sustav prikupljanja stakla bio učinkovitiji.
-To nije problem Vetropacka, to je problem nas kao društva i sustava koji očito nismo u stanju podići uspješnost prikupljanja stakla. Vetropack bi sigurno iskoristio i 80 ili 90 posto recikliranog stakla kada bi ga bilo dovoljno – rekao je.
Kao primjer uspješnog poduzetničkog pristupa naveo je i Eko Sigurnost, tvrtku koja je svoje poslovanje gradila prikupljanjem znanja, povezivanjem s partnerima i primjenom najboljih praksi.
Smatra da bi se takav pristup mogao primijeniti i na razini drugih sustava – od komunalnog gospodarstva do regulative i nadzora.
Govoreći o gospodarenju otpadom, Švaljek je istaknuo i pitanje termičke obrade otpada. Smatra da se o toj temi u Hrvatskoj prečesto govori kroz podjele i dogme, umjesto kroz tehnološka i ekonomska rješenja.
Prema njegovu mišljenju, dio otpada koji se ne može reciklirati mora biti zbrinut na drugi način, pri čemu treba voditi računa o suvremenim tehnološkim standardima i mogućnosti iskorištavanja energije.
Poduzetnicima je potrebno više povezivanja
Kao direktor RGNC grupe, Švaljek se osvrnuo i na važnost ulaganja, inovacija i izlaska na nova tržišta. U uvjetima brzih promjena, smatra, tvrtke moraju biti spremne kontinuirano usvajati nova znanja i prilagođavati poslovne modele.
-Velika količina informacija i promjena događa se u jednoj poslovnoj godini. Od svake tvrtke i svakog zaposlenika traži se da brzo usvaja informacije i znanja i pretvara ih u svoje poslovne modele i prakse. Svijet je potpuno drugačiji – rekao je.
Kao predsjednik Poslovnog kluba Zagorje, posebno je istaknuo važnost međusobnog povezivanja poduzetnika i razmjene iskustava.
-Prečesto se svatko od nas utopi u svoje poslove i probleme, pa ponestane vremena za razgovor s drugima. Zaboravimo da možda i drugi imaju isti problem, a svatko ga pokušava riješiti na svoj način. Možda bismo zajednički pronašli bolje rješenje – kazao je.
Upravo zato, dodao je, važne su udruge i institucije poput Hrvatske gospodarske komore, kao mjesta na kojima se gospodarstvenici mogu okupljati, razmjenjivati iskustva, znanja i informacije.
Govoreći o budućnosti, Švaljek je poručio da će za nastavak pozitivnih gospodarskih rezultata biti ključno zadržati snažnu industrijsku bazu, nastaviti ulagati u znanje, tehnologiju i ljude, razvijati izvoz te istodobno konkretnije povezati gospodarstvo s javnim institucijama.
Posebno mjesto pritom, smatra, ima industrija, koja može biti temelj dugoročne stabilnosti, dok kružno gospodarstvo predstavlja područje u kojem zagorske tvrtke već imaju iskustvo i znanje koje mogu ponuditi i izvan županijskih granica.
-Svi želimo biti bolji, odnosno želimo biti kao oni najbolji među nama, stoga inspirira kada netko takav sjedi kraj nas i to nam je svima poticaj – rekao je Švaljek.
“Uvijek možemo bolje”
-Uvijek možemo bolje, no ta doza samokritike nije motivirana nezadovoljstvom, već upravo željom da idućom prilikom budemo bolji – rekao je Švaljek.
Osvrnuo se još jednom na dobre gospodarske rezultate i rast te je podijelio svoje mišljenje oko toga što treba učiniti da se to zadrži.
-Mislim da smo dobri u strukturi. Imamo dobar balans starih i mladih industrija – rekao je Švaljek dodajući kako treba voditi računa o upravljanju svim resursima, prostorom okolišem.
Kako kaže, on bi želio da se u strukturi ostane kao i sada, ali da se kvaliteta poboljša za nekoliko razina.
-Ono što ne cijenimo dovoljno, to je sigurnost, mir, očuvana priroda, infrastruktura. Sve to doprinosi kvaliteti života jer najvažnije je da je ovdje lijepo živjeti – poručio je.
Cijelu emisiju možete pogledati u nastavku:
