Gošća emisije „ZIP četvrtkom“, emitirane u četvrtak, 1. listopada, bila je Vlatka Mlakar, pročelnica Upravnog odjela za javnu nabavu i EU fondove Krapinsko-zagorske županije.
U razgovoru je govorila o velikim projektima koji su u posljednje vrijeme završeni na području županije, projektima koji su trenutno u provedbi, ali i o planovima i prioritetima za buduće financijsko razdoblje Europske unije.
Mlakar je podsjetila kako je posljednji put u emisiji gostovala u svibnju, kada je bilo riječi o važnosti europskih fondova za razvoj Krapinsko-zagorske županije. Od tada su, istaknula je, završena tri velika i ključna projekta.
– Od svibnja pa do sada uspjeli smo završiti tri velike i ključna projekta, koje smo provodili na prostoru Krapinsko-zagorske županije. Završena je obnova, potresna obnova Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice. Ukupne vrijednosti projekta 25 milijuna eura – rekla je Mlakar te pojasnila kako je cjelovito i energetski obnovljena stara zgrada bolnice, a u funkciju su stavljeni obnovljeni prostori i nova oprema.
Kako je istaknula pročelnica, riječ je o projektu koji će značajno utjecati na zdravstveni sustav Krapinsko-zagorske županije, ali ima i nacionalni značaj.
– To je jedan izniman projekt koji će promijeniti zdravstveni sustav Krapinsko-zagorske županije, poboljšati će zdravstvenu zaštitu naših građana. To je i nacionalno značajan projekt s obzirom da 75% pacijenta nisu pacijenti iz Krapinsko-zagorske županije, nego iz ostatka Hrvatske – naglasila je.
Posebno je istaknula kraniocerebralni odjel, odnosno činjenicu da Specijalna bolnica u Krapinskim Toplicama pruža jedinstvenu uslugu za iznimno teške bolesnike na području Hrvatske.
Projekt je, prema njezinim riječima, administrativno u završnoj fazi.
– Napravljena je primopredaja, napravljeni su okončani obračuni, završeni su ZNS-ovi, sve ono što jedan projekt treba imati da bi ga mi smatrali da je uspješno završen. Sad smo u postupku kontrola i pregleda administrativnih naših stvari od strane provedbenog tijela razine 2. Tek kad i to sve bude gotovo, možemo reći da je. Jer samo okončanjem kontrola je i provedba gotova – pojasnila je Mlakar.
Pacijenti već koriste obnovljenu infrastrukturu i novu opremu, a posebno se ističe oprema za robotsku terapiju i rehabilitaciju.
Hotel Wrello novi iskorak u zdravstvenom turizmu
Drugi veliki projekt koji je završen je hotel Wrello u Stubičkim Toplicama. Riječ je o investiciji koja, prema riječima pročelnice, predstavlja važan korak u razvoju zdravstvenog turizma.
– To je jedna također iznimno važna investicija ali je bitno drugačije od ove investicije u Krapinskim Toplicama, znači tu govorimo o turizmu, radi se o diverzifikaciji turizma i jačanju otpornosti, pa tako i jačanju otpornosti zdravstvenog turizma – rekla je Mlakar.
Hotel ima 36 soba i četiri apartmana, a uz njega je natkriven bazen povezan toplim hodnikom s hotelom te je uređen wellness.
– Dobili smo jedan prekrasan divan novi hotel koji će svakako moći pružiti najbolju uslugu koju uopće moguće dobiti u području zdravstvenog turizma, znači ne govorimo tu samo o nekom wellnessu nego o zdravstvenoj usluzi, to zapravo naš zdravstveni turizam kroz ovako medicinske ustanove čini razlikom od onih svih mogućih drugih usluga koje pružaju i drugi smještajni objekti takve razine – istaknula je.
Projekt je zaokružen i uređenjem vanjskog parkirališta, a interes gostiju, prema riječima pročelnice, od samog je početka dobar.
U kompleksu Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Stubičke Toplice ulaganja se nastavljaju. Priprema se projekt energetske obnove objekta Toplice, a za prijavu se pripremaju i projekti obnove zgrade Antonina, koja je također znatno oštećena u potresu.
– Nastavlja se i dalje sa ulaganjima u Specijalnu bolnicu Stubičke Toplice. Onda će to zaista biti prekrasan kompleks za lokalno stanovništvo i šire – rekla je Mlakar.
Stubički Golubovec postaje ZEZ centar
Treći veliki projekt koji je ušao u završnu fazu je Dvorac Stubički Golubovec. Nakon provedenog tehničkog pregleda dobivena je uporabna dozvola, čime je prva faza projekta završena. Riječ je o ulaganjima vrijednima više od 14 milijuna eura.
U tijeku je druga faza projekta, odnosno dogradnja Dvorca i rekonstrukcija stare zgrade konjušnice, koja će podzemnim tunelom biti povezana s Dvorcem Stubički Golubovec. Cijeli kompleks činit će znanstveno-edukacijsko-zabavni centar ZEZ Zagorje.
– Kad ćemo imati novi prostor preselit ćemo naravno i Znanstveni piknik . Za upravo takve aktivnosti kao što je Znanstveni piknik i radimo da bi zapravo senzibilizirali javnost na ovaj naš veliki projekt od kojega jako puno očekujemo jer će biti jedinstven na području cijele Hrvatske – kazala je Mlakar.
Kako je istaknula, u Hrvatskoj trenutačno ne postoji znanstveni centar takvog tipa, a posebna vrijednost projekta je u tome što će biti uspostavljen u zaštićenom kulturnom dobru.
– Znači imamo stvarno dva visoka velika cilja ovog projekta, prvi je zaštita kulturne baštine, ali drugi jednako tako važno, uspostava moderne obrazovne i kulturne infrastrukture – rekla je.
Mlakar je naglasila kako je riječ o projektu u čiju je pripremu uloženo mnogo vremena i truda. Potres je, dodala je, ubrzao njegovu realizaciju jer je Dvorac bio znatno oštećen, pa su najprije ostvarena sredstva Fonda solidarnosti za konstruktivnu obnovu, a potom i sredstva Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za cjelovitu i energetsku obnovu.
Druga faza projekta već je vidljiva na terenu, a nakon završetka radova slijedi opremanje Dvorca.
– Znači zapravo projekte kad gledamo, izgradnju faze jedan i izgradnju faze dva sa samim opremanjem je gotovo 30 milijuna eura što su stvarno jako velike novce – kazala je Mlakar.
U 19 škola uvodi se jednosmjenska nastava
Među najvećim projektima koji su trenutno u provedbi posebno mjesto zauzimaju ulaganja u obrazovanje. Krapinsko-zagorska županija sudjeluje u velikom nacionalnom ciklusu prilagodbe osnovnih škola za jednosmjensku nastavu i cjelodnevni rad.
– U tom projektu imamo 19 škola. Trebamo završiti dvije nabave, dvije nabave su nam u tijeku preglede i ocjena, dvije su nam objavljene, a 6.10. ćemo imati za oba dvije te nabave otvaranje ponuda i time bismo mi zaokružili ciklus od naših 19 investicija koje su velike – pojasnila je.
Radovi se, prema njezinim riječima, na gradilištima odvijaju prema planu, a prva škola koja bi trebala biti završena je Osnovna škola Brestovec Orehovički, čija se dogradnja i rekonstrukcija planira završiti 1. studenoga. Nakon nje slijedi Osnovna škola Hum na Sutli, dok bi svi projekti trebali biti završeni do 31. prosinca 2027. godine.
– Nakon toga još imamo zapravo jedno vrijeme od tri mjeseca za obračune i za izvršiti sva plaćanja, predati završene zahtjeve za nadoknadu sredstava i zapravo zatvoriti administrativno projekte, ali radovi moraju biti izvršeni do 31.12.2027. godine – rekla je.
Velik dio investicija odnosi se i na izgradnju sportskih dvorana. Ukupno će ih biti devet, a koristit će ih, osim učenika, i sportske udruge i lokalna zajednica.
– Radi se devet sportskih dvorana i to se rade i trodjelne sportske dvorane koje će svakako biti na dobrobit lokalne zajednice jer u Krapinsko-zagorskoj županiji imamo sreću da imamo jako puno aktivnih udruga građana koje nisu imale dovoljno prostora – istaknula je Mlakar.
Prema njezinim riječima, projekti u obrazovanju dugoročno će značajno utjecati na kvalitetu života učenika, roditelja i nastavnika, ali i na mogućnosti za rad sportskih i drugih udruga.
Fokus nije samo na brojkama
Govoreći o rezultatima korištenja europskih fondova, Mlakar je naglasila kako Županija uspješnost ne želi promatrati isključivo kroz broj projekata ili iznos povučenih sredstava.
– Znači mi smo se odlučili za jedan drugačiji pristup, ne volimo govoriti o uspješnosti provedbe EU fondova u brojkama nego u odrazu na kvalitetu života naših građana i onoj infrastrukturi koja ostaje građanima – rekla je.
Ipak, istaknula je kako je Krapinsko-zagorska županija u razdoblju od 2021. do 2024. godine bila prva u Hrvatskoj prema povlačenju EU fondova po stanovniku, dok je 2025. godine bila druga.
– Nadamo se, s obzirom da smo u izuzetno složenom investicijskom ciklusu, da ćemo taj rezultat nastaviti i dalje – kazala je.
Novi projekti usmjereni prema znanosti, inovacijama i razvoju
Županija već razmišlja i o novom financijskom razdoblju Europske unije od 2028. do 2034. godine. Kako je pojasnila Mlakar, pravila će se mijenjati, a Hrvatska bi trebala imati jedan nacionalni program.
– Republika Hrvatska će dobiti negdje 16,8 milijardi eura, ali ćemo svi zajedno imati jedan program. Do sad smo imali cijeli niz operativnih programa sad će to biti jedan nacionalni program. Ali ćemo morati puno bolje uklapati europske prioritete s nacionalnim pa onda i regionalnim razvojnim prioritetima – rekla je.
U novom razdoblju, kako je istaknula, veći naglasak bit će na programskim, odnosno „soft“ projektima, istraživanju, inovacijama, ljudima, obrazovanju, konkurentnosti, zaštiti građana i otpornosti na krize.
Jedan od projekata koji se priprema odnosi se na područje Hrašćine, gdje se planira valorizacija lokacije pada Hrašćinskog meteorita. Projekt bi trebao uključivati zvjezdarnicu i simulacijski centar te snažnu znanstvenu i inovativnu komponentu.
Planira se i razvojni centar, odnosno robotski centar za simulacijsku terapiju u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice. U projekt su uključeni planovi za suradnju s fakultetima i razvoj novih tehnologija koje bi se koristile u rehabilitacijskim procesima.
Županija je već uspostavila suradnju s Fakultetom strojarstva i brodogradnje, Fakultetom elektrotehnike i računarstva te Kineziološkim fakultetom, dok se planira i suradnja s Medicinskim fakultetom.
– Želimo biti poligon, odnosno testni centar za inovacije, za nove tehnologije koje bi se koristile u rehabilitacijskim procesima. Nakon toga, druga faza projekta bila bi uspostava jednog većeg razvojnog centra u zgradi EMKE- rekla je Mlakar.
Centar zdravlja i mozga jedan od ključnih prioriteta
Govoreći o određivanju prioriteta, Mlakar je istaknula kako Županija ne čeka objavu natječaja kako bi tek tada odlučivala što će prijaviti, već unaprijed razvija projekte na temelju strateških dokumenata.
– Mi imamo Plan razvoja Krapinsko-zagorske županije 2021.-2027. gdje smo predvidjeli sva ova područja u kojima se sad razvijamo. Imamo Master plan gospodarskog razvoja Krapinsko-zagorske županije. Naravno da mi već sad razmišljamo o novom planu razvoja jer će nam ovaj isteći i stvarno mogu onako sa sigurnošću reći da se baš strateški i planski razvijamo – rekla je.
Krapinsko-zagorska županija članica je i Razvojnog sporazuma Sjever, koji je potpisan s još pet susjednih županija. U tom je sporazumu definiran i jedan od najvažnijih županijskih razvojnih prioriteta – uspostava Centra zdravlja i mozga u Krapinskim Toplicama.
– Prvi razvojni prioritet Razvojnog sporazuma Sjever koji se odnosi na Krapinsko-zagorsku županiju je uspostava Centra zdravlja i mozga u Krapinskim Toplicama. To je projekt vrijedan 52 milijuna eura i naravno da ćemo i dalje s obzirom da je to prvi projekt najvišeg ranga ovog prioritiziranja – istaknula je dodavši kako je usklađivanje nacionalnih i regionalnih prioriteta trajalo gotovo dvije i pol godine, a upravo takav pristup smatra važnim za buduće financiranje.
Kako je naglasila, svaki projekt zahtijeva i vlastito financiranje, zbog čega se u Županiji ne ulazi u projekte samo zato što je objavljen javni poziv, već se odluke donose prema unaprijed definiranim razvojnim prioritetima.
Cilj je Zagorje privlačno za život
Na kraju razgovora Mlakar je govorila o tome kakvo Zagorje žele graditi kroz sve navedene projekte.
– Sigurno da gradimo jedno Zagorje koje je privlačno za život. Zagorje koje je prilagođeno mladim obiteljima, Zagorje koje je samo održivo i Zagorje koje svoj razvoj temelji na tradiciji – rekla je.
Naglasila je kako tradicija mora ostati važan dio razvoja županije, ali i kako javne investicije trebaju stvarati preduvjete za razvoj privatnih ulaganja.
– Mi javnim projektima zapravo stvaramo i preduvjete da bi se razvijale privatne investicije, kako nam dođe koja je privlačna ona nudi i bolje plaće, bolje plaće vraćaju ljude natrag i imamo već sad pozitivan migracijski saldo – istaknula je.
Dodala je kako se nada da će završetak brojnih projekata stvoriti još bolje uvjete za život i rad te potaknuti povratak mladih, ali i drugih stanovnika koji su ranije otišli iz Zagorja.
Govoreći o ulozi europskih fondova, Mlakar je na kraju poručila kako se njihov učinak najbolje vidi upravo kroz promjene koje građani mogu osjetiti u svakodnevnom životu.
– EU fondovi mijenjaju život na bolje, EU fondovi mijenjaju i Hrvatsko zagorje. Evo, to je jednostavno tako, s obzirom da nikad ne bismo, s obzirom na naše fiskalne kapacitete, mogli provoditi takve projekte i uopće biti mogućnosti da govorimo o milijunima eura – zaključila je Vlatka Mlakar.
Cijelu emisiju možete pogledati ovdje:
