Gošće emisije ZIP četvrtkom, emitirane 8. listopada, bile su Emina Jukić i Marina Zlomislić iz Udruge Profesor Baltazar, koje su govorile o ovogodišnjem, 15. izdanju Znanstvenog piknika, njegovoj važnosti za popularizaciju znanosti te načinima na koje djecu i mlade potiču na istraživanje, kreativnost i učenje kroz praktično iskustvo.
Ovogodišnji Znanstveni piknik ponovno je okupio velik broj djece, učenika, nastavnika, znanstvenika i drugih edukatora, potvrđujući kako interes za znanost ne jenjava. Manifestacija je održana u Gornjoj Stubici, a posjetiteljima je ponudila brojne interaktivne radionice, pokuse, edukativne sadržaje i aktivnosti koje su znanost približile na zanimljiv i pristupačan način.
Emina Jukić istaknula je kako je iza njih 15. Znanstveni piknik, ujedno i osmo izdanje održano u Krapinsko-zagorskoj županiji, a posebno ih veseli što i nakon toliko godina primjećuju jednak entuzijazam i zanimanje djece, nastavnika i znanstvenika.
– Nama je jako drago što nakon svih ovih godina, 15 godina održavanja Piknika, još uvijek vidimo taj isti entuzijazam i interes i kod djece, i kod nastavnika, i kod znanstvenika koji su sudjelovali na našem Pikniku, kao i kod svih onih koji su sudjelovali u njegovu stvaranju – istaknula je Jukić.
Ovogodišnje izdanje okupilo je više od stotinu obrazovnih ekipa i oko 540 edukatora, a posebnu je vrijednost imalo i međunarodno sudjelovanje. Više od 70 posto edukatora činili su djeca i učenici osnovnih i srednjih škola, dok su ostali sudionici dolazili s instituta, fakulteta i iz udruga civilnog društva.
Među sudionicima je bio i vrtić iz Bjelovara, rekla je Marina Zlomislić, koji se manifestaciji odaziva svake godine.
– Po prvi su put sudjelovale osnovne i srednje škole iz Slovenije, a na Piknik je stigla i osnovna škola iz Tavankuta u Vojvodini, čiji su predstavnici dolazak planirali već dvije godine. Međunarodni karakter manifestacije dodatno je potvrdio i dolazak jednog edukatora iz Ukrajine – kazala je.
Uz sudionike iz inozemstva, na Znanstvenom pikniku sudjelovale su škole iz ukupno 14 hrvatskih županija, a više od 40 škola predstavilo je vlastite aktivnosti i radionice. Jukić je pritom izrazila nadu da će se iduće godine uključiti još veći broj slovenskih škola, s obzirom na pozitivne dojmove njihovih predstavnika.
Udruga Profesor Baltazar čuva kulturnu baštinu i promiče znanost
Osvrnule su se i na rad Udruge Profesor Baltazar, čije ime nosi jedan od najprepoznatljivijih likova hrvatske animacije. Ideja o osnivanju udruge pojavila se 2010. godine, kada je građanska inicijativa, predvođena izvornim autorima profesora Baltazara, pokrenula njezino osnivanje s ciljem zaštite imena i lika profesora Baltazara kao dijela hrvatske kulturne baštine.
– Udruga Profesor Baltazar time se bavi već 16. godinu kroz razne projekte. Jedan od njih je, između ostalog, i Znanstveni piknik – govore.
Profesor Baltazar pritom nije samo omiljeni lik iz crtića koji mnoge generacije pamte iz djetinjstva, nego i simbol ideje da se mašta, kreativnost i znanost međusobno nadopunjuju. Njegove priče prikazivale su svakodnevne probleme male zajednice koji su se rješavali znanjem, domišljatošću i znanstvenim pristupom.
Upravo je ta poruka važna i u radu udruge jer djeci pokazuje da znanost nije namijenjena samo stručnjacima, znanstvenicima ili ljudima u bijelim kutama, nego svima koji su znatiželjni i žele nešto istražiti.
Učenje kroz iskustvo djeci približava znanost
Jedna od najvećih vrijednosti Znanstvenog piknika jest mogućnost da djeca znanstvene pojave ne upoznaju samo kroz objašnjenja, knjige i teoriju, nego i kroz vlastito iskustvo. Umjesto da samo slušaju o određenim prirodnim zakonima, imaju priliku samostalno izvoditi pokuse, postavljati pitanja, istraživati i donositi zaključke.
Jukić i Zlomislić ističu kako djeca prirodno pokazuju znatiželju te često žele znati zašto se nešto događa, kako određena pojava funkcionira i što će se dogoditi ako promijene neki od uvjeta.
– Upravo Piknik daje prostor da tu svoju znatiželju koriste. Kada djetetu nešto objašnjavamo riječima, primjerice da je za gorenje vatre potreban kisik, to nije isto kao kada ono samo provede pokus. Kada pokrije vatru i vidi da se ona ugasi jer više nema kisika, tada mu je to puno jasnije. Znanje na taj način postaje njegovo iskustvo. Iskustveno učenje zapravo je najbolje, najtrajnije i zanimljivo – objašnjavaju.
Ističu kako djeca na Pikniku imaju priliku postati mali znanstvenici.
– Djeca imaju priliku biti mali znanstvenici, pod navodnicima, jer kada kažemo znanstvenik, često zamišljamo laboratorij, bijele kute i starijeg gospodina. Kada djeca dođu na Znanstveni piknik, čak i ona koja se nikada prije nisu susrela s pokusima, budu oduševljena jer vide da to rade učenici, studenti i volonteri. Shvate da je znanost nešto opipljivo i da i sama mogu sudjelovati u tome – govore.
Važnim smatraju i to što djeca na radionicama mogu postavljati pitanja, dobiti odgovore i razmišljati o onome što su vidjela. Čak i ako s Piknika odu s jednim novim pitanjem ili idejom, cilj je ostvaren jer je u njima probuđena želja za daljnjim istraživanjem.
Ovisno o vrsti radionice, djeca mogu ponijeti i nešto što su sama izradila ili neki rekvizit koji će ih podsjećati na iskustvo. Takvi predmeti postaju uspomena, ali i poticaj da se kod kuće ponovno prisjete pokusa i pokušaju roditeljima, braći ili sestrama pokazati što su naučila.
Sugovornice su naglasile i kako je važno da djeca tijekom istraživanja shvate da pogreška nije neuspjeh. Naprotiv, pokušaji, pogreške i ponavljanje postupka sastavni su dio znanstvenog rada i put prema konačnom rezultatu.
Upravo je zato jedan od najljepših trenutaka kada djeca nakon radionice nastavljaju postavljati pitanja i zanimati se za ono što su vidjela. Takva znatiželja pokazuje da su sadržaji ostavili trag i da bi se interes mogao nastaviti razvijati i nakon završetka manifestacije.
Prisjetile su se i jedne posebno simpatične reakcije nakon pandemije koronavirusa, kada je jedno dijete nakon Znanstvenog piknika pitalo tko će sada čekati cijelu godinu da se manifestacija ponovno održi. Bio je to prvi veliki javni događaj nakon duljeg razdoblja, a nedostajao je i djeci i organizatorima.
– Znanstveni piknik kao manifestacija popularizacije znanosti približava djeci poruku da znanost nije rezervirana samo za neke druge ljude, genijalce ili one koji su posebno pametni. Znanost je za svakoga tko je znatiželjan, tko želi nešto pokušati i doći do nekog zaključka. To je vrijednost cijelog koncepta koji širimo kroz popularizaciju znanosti – poručuju.
Znanost, umjetnost i kreativnost idu zajedno
Znanstveni piknik ne obuhvaća samo matematiku, fiziku, kemiju i tehnologiju. Organizatori nastoje pokazati da su znanost i umjetnost povezane te da kreativnost ima važnu ulogu u pronalaženju novih ideja i rješavanju problema.
Zato je i ovogodišnje izdanje, uz brojne radionice i pokuse, uključilo kazališnu predstavu „Ježeva kućica“, koju su djeca odlično prihvatila.
– Na Pikniku se trudimo pokazati da znanost nije samo matematika, fizika i kemija, nego da su znanost i umjetnost povezane s kreativnošću. Nastojimo imati i predstavu kako bi se svi opustili i shvatili da smo ondje došli i zabaviti se. Znanstveni piknik je edukativan, ali je i zabavan, a to je bit svega – naglašavaju.
Takav pristup djeci omogućuje da upoznaju različita zanimanja i ljude koji stoje iza znanstvenih otkrića i novih tehnologija. Uz nastavnike i profesore, susreću umjetnike, kreativce, studente i volontere koji im pokazuju kako se znanstvena znanja mogu povezati s drugim područjima.
U tome je važna i uloga profesora Baltazara kao simbola mašte koja ide ruku pod ruku sa znanošću. Njegove priče pokazuju da se kreativnim razmišljanjem mogu pronaći rješenja za probleme iz svakodnevnog života, a upravo takav način razmišljanja organizatori žele potaknuti kod djece.
Posebno ih veseli što se dio nekadašnjih malih sudionika danas vraća na Piknik u novim ulogama. Djeca koja su prije godina dolazila promatrati pokuse i sudjelovati u radionicama u međuvremenu su završila škole i fakultete, a neki su postali znanstvenici i volonteri te sada sudjeluju u organizaciji i provedbi aktivnosti.
Takvi primjeri, istaknule su gošće, pokazuju kako Znanstveni piknik može ostaviti dugoročan trag i potaknuti mlade da se zainteresiraju za određena područja te možda upravo ondje pronađu smjer svojeg budućeg obrazovanja i profesionalnog razvoja.
Više od stotinu izlagača i sadržaji za sve generacije
Ovogodišnji Znanstveni piknik ponudio je brojne sadržaje iz različitih područja, a među njima su bile radionice izrade mirisnih sapuna, pripreme čajeva i šarenih koktela, kao i aktivnosti povezane s 3D ispisom, robotikom i virtualnom stvarnošću.
Hrvatska zajednica tehničke kulture predstavila je radionice u kojima su djeca vlastitim rukama izrađivala predmete povezane s električnim strujnim krugovima, uključujući broševe sa svjetlećim očima. Srednja škola Zabok ponovno je privukla pozornost svojim sadržajima, a posjetitelji su mogli upoznati i rad cvjećara, izrađivati bukete i vijence te sudjelovati u drugim kreativnim aktivnostima.
Svoje mjesto imale su i kulinarske radionice, u kojima su djeca upoznavala različite namirnice i učila kako se one koriste, kao i radionice posvećene kulturnoj baštini. Među sudionicima su bili Tavankut, Muzej seljačkih buna, Institut Ruđer Bošković i Institut za fiziku, koji je predstavio zanimljive pokuse sa zvukom, uključujući zvučne topove.
Posjetitelji su mogli upoznati i origami, povijest te druge sadržaje koji povezuju tradiciju, umjetnost i suvremenu tehnologiju. Posebno zanimljiva bila je virtualna stvarnost, kroz koju su posjetitelji uz pomoć virtualnih naočala mogli doživjeti različite povijesne i prostorne lokacije, od svemirske postaje do grobnice Tutankamona.
Takvi sadržaji pokazuju kako se suvremene tehnologije mogu koristiti za zanimljivije učenje i približavanje tema koje su djeci ponekad zahtjevne ili apstraktne.
Zlomislić je istaknula da su djeca imala toliko sadržaja na raspolaganju da je bilo teško obići sve izlagače u jednom danu. Upravo zato mobiteli nisu bili u prvom planu jer su sudionici stalno imali nešto novo za istražiti, pogledati ili isprobati.
Ovogodišnji Piknik okupio je 103 izlagača, oko 540 edukatora te približno 6000 sudionika tijekom dva dana. Među sudionicima bilo je 40 osnovnih škola, 26 srednjih škola, vrtić, fakulteti, veleučilište, udruge i brojne druge ustanove i organizacije.
Veliku ulogu imaju nastavnici, škole i lokalna zajednica
Za uspjeh Znanstvenog piknika važni su i nastavnici koji s učenicima pripremaju radionice i pokuse te ih tijekom manifestacije vode kroz proces predstavljanja naučenoga. Oni nisu samo pratnja učenicima, nego njihovi mentori koji ih potiču na istraživanje i pomažu im da svoje znanje prenesu drugima.
-Nastavnici su često veliki entuzijasti koji iz godine u godinu dolaze na Piknik, a učenici se na svojim izlagačkim mjestima pokazuju kao izvrsni poznavatelji tema koje predstavljaju. Djeca često vrlo sigurno objašnjavaju znanstvene pojave, pokazuju kako funkcioniraju pojedini pokusi i odgovaraju na pitanja posjetitelja – govore.
Povratne informacije nastavnika, istaknule su gošće, uglavnom su vrlo pozitivne. Djeca su oduševljena mogućnošću da uče izvan učionice, upoznaju vršnjake iz drugih sredina i provedu dan ispunjen novim iskustvima.
Za organizaciju tako velike manifestacije neophodna je i suradnja brojnih institucija i lokalne zajednice.
– Bez lokalne zajednice ne bismo mogli sami organizirati cijeli Znanstveni piknik. Tu su Općina Gornja Stubica, Grad Donja Stubica, Krapinsko-zagorska županija, Ministarstvo znanosti i obrazovanja te Ured predsjednika Republike Hrvatske, koji nam pružaju potporu. Bez njihove pomoći bilo bi nam puno teže – ističu gošće.
Među partnerima su i CARNET, Institut Ruđer Bošković, Udruga FabLab te Institut za popularizaciju znanosti i Zaboka. Gošće su posebno zahvalile Osnovnoj školi Matije Gupca u Gornjoj Stubici, koja je bila domaćin manifestacije, kao i njezinu ravnatelju na gostoprimstvu, susretljivosti i otvorenosti za suradnju.
Uspjeh Piknika rezultat je zajedničkog rada velikog broja ljudi i organizacija koje tijekom cijele godine pripremaju sadržaje i stvaraju uvjete za održavanje događaja koji znanost približava široj publici.
Sljedeće izdanje u obnovljenom dvorcu Stubički Golubovec?
Jedna od tema razgovora bila je i budućnost Znanstvenog piknika te planirano otvaranje Znanstveno-edukativno-zabavnog centra u dvorcu Stubički Golubovec. Riječ je o projektu koji bi trebao omogućiti da se znanstveni, edukativni i zabavni sadržaji održavaju tijekom cijele godine, a ne samo u vrijeme godišnje manifestacije.
Prema planovima spomenutima u emisiji, centar bi trebao biti otvoren 2027. godine, nakon čega bi se Znanstveni piknik trebao preseliti u Stubički Golubovec, gdje se ranije održavao.
-Udruga Profesor Baltazar i dosad je nastojala održati kontinuitet manifestacije. Čak ni tijekom pandemije koronavirusa Znanstveni piknik nije bio prekinut, već je jedno izdanje održano u virtualnom obliku – govore.
Novi centar mogao bi dodatno proširiti mogućnosti za edukaciju, istraživanje i popularizaciju znanosti, a organizatorima pružiti prostor u kojem će tijekom cijele godine moći provoditi različite aktivnosti.
Želja za uključivanjem još većeg broja djece
Govoreći o budućnosti manifestacije, gošće su istaknule kako žele nastaviti širiti Znanstveni piknik i uključiti još veći broj škola iz Hrvatske, posebno onih iz županija i ruralnih sredina iz kojih je dolazak organizacijski zahtjevniji.
Cilj je omogućiti što većem broju djece da dožive znanost na drugačiji način, da razvijaju znatiželju, kreativnost i samostalno razmišljanje te da kroz praktičan rad otkriju područja koja ih zanimaju.
Važnim smatraju i daljnje jačanje međunarodne suradnje, posebno nakon pozitivnih iskustava sa slovenskim školama koje su ove godine prvi put sudjelovale na Pikniku i najavile mogućnost ponovnog dolaska s većim brojem sudionika.
Petnaest godina Znanstvenog piknika pokazalo je da djeca rado uče kada imaju priliku istraživati, isprobavati i sama dolaziti do zaključaka. Upravo je to poruka koju Udruga Profesor Baltazar želi nastaviti širiti: znanost ne mora biti komplicirana ni nedostupna, nego može biti razumljiva, zabavna i dio svakodnevnog života.
-Lijepo je biti dio priče kada znate da omogućavate djeci da realiziraju svoje ideje i dovedu ih do stvarnosti, a Znanstveni piknik je mnogima bio poguranac koji im je trebao – ističu.
Kada se znanje poveže s maštom, kreativnošću i iskustvom, djeca dobivaju priliku razvijati vlastite ideje i otkrivati interese koji ih mogu pratiti i u budućnosti. A možda će se upravo među današnjim posjetiteljima i malim edukatorima naći neki budući znanstvenici koji će se jednog dana ponovno vratiti na Znanstveni piknik – ovoga puta kao njegovi izlagači i mentori novim generacijama.
Cijelu emisiju možete pronaći u nastavku:
