Oko petine svjetskih zaliha nafte i ukapljenog prirodnog plina trenutačno je blokirano u području Perzijskog zaljeva nakon što je Iran zatvorio Hormuški tjesnac, jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca za transport energenata.
Kriza na Bliskom istoku već ima globalne posljedice, a Europa bi se, prema upozorenju izvršnog direktora Shella Waela Sawana, već sljedeći mjesec mogla suočiti s nestašicama goriva, piše Poslovni dnevnik.
On upozorava da je poremećaj u opskrbnim lancima već natjerao pojedine dijelove Azije na smanjenje potrošnje energije te da se „lančani učinak” postupno širi prema Europi. U tom bi scenariju europske vlade mogle ponovno uvesti mjere ograničenja potrošnje energije, slično kao tijekom krize 2022. godine.
Prema informacijama iz vojnih izvora, Velika Britanija predvodi međunarodne napore za ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca, uključujući operacije razminiranja uz pomoć dronova. Istodobno se razmatraju i druge sigurnosne opcije kako bi se osigurala plovidba kroz taj strateški važan prolaz. U političkim krugovima spominje se i mogućnost dodatnog američkog angažmana, uključujući eventualne vojne operacije, dok se paralelno vode i diplomatski razgovori s Iranom. Kao mogući novi glavni pregovarač spominje se i američki potpredsjednik JD Vance.
Unatoč globalnim poremećajima, u Hrvatskoj za sada nema naznaka nestašice goriva. Iz Ine poručuju da redovito i bez prekida opskrbljuju svoje benzinske postaje i veleprodajne kupce, iako je potražnja značajno porasla zbog nestabilnosti na tržištu. U jednom trenutku bila je čak tri puta veća od uobičajene razine, dok je potrošnja plavog dizela porasla i do 400 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, izvještava Poslovni dnevnik.
Zbog povećane potražnje povremeno može doći do kratkotrajne nedostupnosti pojedinih vrsta goriva na pojedinim lokacijama, no iz Ine naglašavaju da su zalihe u Hrvatskoj stabilne. Rafinerija u Rijeci radi punim kapacitetom i prerađuje domaću i uvoznu naftu, a ukupne zalihe goriva ocjenjuju se zadovoljavajućima.
U kompaniji ističu da glavni izazov trenutno nije ukupna dostupnost goriva, već opterećenje logističkog sustava. Također navode da bi buduća ulaganja i puštanje u rad novih postrojenja mogli dodatno povećati proizvodnju dizela i ojačati sigurnost opskrbe domaćeg i regionalnog tržišta.
