U novom izdanju emisije „Zagorje zeleno“, emitiranom u četvrtak, 3. rujna, gošća je bila Dijana Hršak, ravnateljica Javne ustanove Zagorje zeleno.
U emisiji je bilo riječi o rodama, stanju šuma, biološkoj raznolikosti, ali i o šišmišima te ovogodišnjem obilježavanju Noći šišmiša.
Naime, u vremenu velikih promjena i klimatskih ekstrema više smo nego ikad svjesni da prirodu ne smijemo uzimati zdravo za gotovo. Zašto je važno poznavati prirodu i procese koji se u njoj odvijaju? Kako čuvati prirodu i živjeti s njom u sinergiji? Ovo su pitanja na koja odgovore daje upravo serijal emisije „Zagorje zeleno.“
Govoreći o rodama, Dijana Hršak istaknula je kako su one uglavnom već otišle te da su se njihova gnijezda ispraznila.
-Što se tiče naših roda, one su uglavnom otišle. Gnijezda su se ispraznila. I prema zakonu i pravilima ophođenja s njima, nakon 1. rujna već su moguće neke intervencije vezano za gnijezda, pozicije – rekla je Hršak.
Podsjetila je i na sporazum između Hrvatske elektroprivrede i Ministarstva javnih ustanova, kojim se brine o gnijezdima roda. Kako je pojasnila, rode na području Krapinsko-zagorske županije, kao i u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, uglavnom grade gnijezda na stupovima za struju.
-HEP postavlja platforme, izoliraju se žice na način da bude njima lakše, odnosno da bude dobro i za rodu i za čovjeka. 13 godina provodimo monitoring u našoj županiji – kazala je Hršak.
U tih 13 godina, dodala je, primjećuje se porast broja gnijezda i mladih roda.
-Ove godine 30 mladih, najviše dosad, otkad mi brojimo. Sigurno smo zadovoljni s tim, posebno za rode iz Špičkovine – istaknula je.
Prisjetila se i ovogodišnjeg stanja u gnijezdima, rekavši kako su u nekim gnijezdima mladi već bili dobro obojeni i puno stariji, dok su u drugima još uvijek bili u perju.
-Jučer sam prolazila, vidjela sam da su rode otišle i da je sve dobro prošlo – rekla je Hršak.
Na pitanje može li povećanje broja roda biti znak da je priroda na području županije dobro očuvana te da im odgovaraju poljoprivredni i općenito krajobraz, Hršak je istaknula kako su rode sigurno dokaz neke očuvane prirode i dobar primjer suživota čovjeka i prirode.
-Ja mislim da i puno znaju o njima, posebno oni koji imaju gnijezda u blizini. Mislim da je razlog tome što rode rade gnijezda stvarno blizu ljudi u naseljenim mjestima, a opet naša najveća ptica tu je, skoro tri metra ima raspon krila, odrasla jedinka. Zaista znači velike ptice koje žive među ljudima, zanimljivo ih je promatrati – rekla je.
Rode, kako je pojasnila, oko tri mjeseca borave kod nas, od dolaska, parenja i uređivanja gnijezda, preko ležanja na gnijezdima pa sve do hranjenja mladih.
-Ta gnijezda se onda popune, bude to puno ptica i zanimljivo ih je promatrati. Zanimljiv je i taj suživot jer neki puta to nije uvijek sve tako jako lijepo, naprave nered, ponekad im pobjegne neka životinjica koju ulove – kazala je Hršak.
Rode se hrane onime što mogu uloviti na polju te time hrane i svoje mlade. No, u posljednje vrijeme primijećeno je i njihovo zbunjivanje zbog reflektirajućih stakala na novim kućama.
-U zadnje vrijeme smo primijetili, desi se da zabune se, odnosno budu zbunjene kad vide svoj odraz u staklu. Dosta su popularna ona reflektirajuća stakla i velike staklene stijene na tim novim kućama pa onda, misleći da je neki neprijatelj, počnu kljucati to staklo, čak i štete naprave – rekla je Hršak istaknuvši kako treba odati priznanje ljudima koji prihvaćaju takav suživot.
-Svaka čast ljudima koji to sve istrpe i na neki način i dalje pozitivno s tim rodama žive. Naravno, tamo gdje primijetimo probleme predložimo izmještanje gnijezda tako da opet bude dobro i za rodu i za čovjeka – kazala je.
Do sada je, dodala je, izmještanje gnijezda u pravilu bilo uspješno.
-Ne izmjesti se predaleko, znači to je 100 metara plus-minus, u krugu se izmjesti gnijezdo. Bitno da ona ima blizu polja gdje može ići po hranu – pojasnila je Hršak.
Šume kao dom brojnim biljnim i životinjskim vrstama
U emisiji je bilo riječi i o šumama, posebice iz perspektive biološke raznolikosti. Hršak se osvrnula na visoke temperature tijekom ljeta i činjenicu da je već puno površina požutjelo u šumama.
-Ovo ljeto je zaista toplo, posebno noćne temperature koje se nisu spuštale niže i jednostavno ni tlo ni biljke se nisu stigle ohladiti – rekla je.
Naglasila je kako priroda reagira na podražaj.
-Priroda reagira na podražaj. Kakav je podražaj, takva je reakcija. I ako biljka procijeni da se treba riješiti lišća, ona se rješava lišća, bez obzira o vremenu, da ne bi dehidrirala – kazala je Hršak.
Objasnila je i kako se na visokim temperaturama usporavaju osnovni procesi biljke.
-Na 35 stupnjeva se fotosinteza usporava, na 40 stupnjeva prestaje. Više takvih uzastopnih dana, jednostavno biljka umire. Nema proizvodnje hrane, nema osnovnih životnih procesa, ni disanja, ni fotosinteze. I zato se desi sušenje lišća, otpadanje lišća na višegodišnjim nasadima, na jabukama, kruškama, otpada voće – rekla je.
Prema njezinim riječima, biljka se na taj način brani kako bi preživjela.
-Jednostavno biljka se brani da bi preživjela. Nadamo se da to što je sad suho lišće nije znak da se cijelo drvo ili dio šuma posušio, nego da je to samo borba za opstanak. I to je više na tim južnim stranama, gdje je pliće tlo, plići korijen i onda biljka nije mogla jednostavno do vode i zato se vjerojatno to desilo – pojasnila je Hršak.
Govoreći o životinjama, izrazila je nadu da se i one prilagođavaju te podsjetila na načine na koje im ljudi mogu pomoći, primjerice ostavljanjem vode ili nastavkom hranjenja ptica i malih životinja.
Hršak je pritom posebno naglasila važnost šuma za biološku raznolikost.
-Šuma je dom brojnim biljnim i životinjskim vrstama. Nije to samo skupina stabala koja možemo pretvoriti u neke kubike i neka gospodarska svrha. Iako gospodarena šuma je uvijek jako dobra šuma i što se tiče šumarstva taj dio treba poštivati – rekla je.
Apelirala je na privatne šumovlasnike da se u gospodarenju šumama vode stručnim savjetima.
-Apeliram na sve privatne šumovlasnike kojih u našoj županiji zaista ima mnogo da slušaju struku, da zovu inženjere, da svojim šumama gospodare na održiv način da bi ta šuma ostala onda i za druge generacije – kazala je.
Naglasila je kako šuma nije ekosustav koji je namijenjen kratkom razdoblju.
-Šuma nije mjesto, nije sastojina, nije ekosustav koji je za kratko vrijeme. To je za stoljeće, za više generacija. Ono što jedna generacija uspostavi, tek onda ono drugo, treće koljeno koristi – istaknula je.
Krapinsko-zagorska županija, rekla je, bogata je šumama.
-Naša Županija zaista je bogata šumama. Imamo nekih četrdeset i pet i pol tisuća hektara šuma, od čega čak osamdeset posto privatno – rekla je Hršak, naglašavajući veliku odgovornost privatnih šumovlasnika da njima održivo gospodare.
Dodala je kako se puno tih šuma nalazi u ekološkoj mreži Natura 2000.
Hršak je upozorila i na ilegalnu sječu i neodrživo korištenje šuma, kao i na moguće posljedice suše, a osim gospodarske funkcije, istaknula je i druge funkcije šuma.
Zaključila je kako su čovjek i šuma oduvijek bili povezani.
-Čovjek i šuma su uvijek bili povezani i to ne smijemo zaboraviti. Šume su itekako važne, vrijedne i na taj način se trebamo prema njima odnositi – istaknula je Hršak.
Najavljena 11. Noć šišmiša
Nakon teme šuma, emisija „Zagorje zeleno“ posvetila je dio i šišmišima te ovogodišnjem obilježavanju Noći šišmiša.
Hršak je najavila kako ove godine dolazi do promjene koncepta obilježavanja.
-Uvijek se krajem osmog, početkom devetog mjeseca obilježava Noć šišmiša. Da, radi se o međunarodnoj manifestaciji i javne ustanove diljem Hrvatske organiziraju svaka na svoj način, prilagođeno svojem području – rekla je.
Dodala je kako Javna ustanova Zagorje zeleno ove godine obilježava desetu godinu suradnje s Muzejom krapinskih neandertalaca, a ove su godine odlučili promijeniti koncept i dan održavanja.
Program vezan uz šišmiše održat će se u četvrtak, 10. rujna, u 15 sati, u sklopu drugih radionica koje će se toga dana održavati za djecu.
-Pripremili smo program vezan za temu šišmiša. Pripremili smo jednu lijepu, zanimljivu veliku kulisu za fotografiranje. Prošle godine smo izradili mnogo onih origami šišmiša, tako da će i oni ove godine imati svoju ulogu – rekla je Hršak.
Program je usmjeren na najmlađe, odnosno djecu, a pripremljene su aktivnosti, bojanke za najmlađe i nagradni kvizovi.
Pozvala je zainteresirane da dođu u Šetalište Hrvatskog narodnog preporoda u Krapini u četvrtak, 10. rujna, od 15 sati nadalje.
Govoreći o šišmišima, osvrnula se i na strah i nelagodu koje te životinje kod nekih ljudi izazivaju.
-Šišmiši prije svega spadaju u sisavce, nisu slijepi i itekako dobro vide, ali s obzirom na svoju aktivnost u večernjim i noćnim satima, oni imaju prilagođen način kretanja, odnosno snalaženja u prostoru – objasnila je.
Riječ je o eholokaciji.
-To je eholokacija, gdje oni putem zvuka, odnosno šalju zvuk u prostor, od predmeta se odbija taj zvuk i onda oni sa svojim senzorima na glavi, najviše s ušima, čuju te odbijene zvukove i na taj način se orijentiraju – rekla je Hršak.
Posebno je naglasila kako je malo vjerojatno da će se šišmiš zaletjeti čovjeku u glavu ili kosu. Šišmiši su, dodala je, izuzetno korisni jer se hrane komarcima.
-Sretni su oni koji imaju šišmiše oko svoje kuće, u svojoj blizini. Spominjali smo koliko su dobri lovci na komarce, do 800 komaraca mogu pojesti u jednom hranjenju. Posebno ženke kada imaju mlade, kada ih trebaju hraniti- istaknula je Hršak.
Posebno je zanimljiv način na koji ženke brinu o mladima.
-To je meni fenomen, to sam naučila uz istraživanje i druženje sa stručnjacima za šišmiše. Ženka šišmiš kada ima mladog, prve dane ima mladog na prsima i zajedno s njim leti, lovi, pije vodu. Tek kad mali dovoljno jača da se može sam prihvatiti u potkrovlju ili u nekoj duplji ili već u špilji gdje je porodiljna kolonija, tek tada ona ide sama u lov – pojasnila je.
Hršak je naglasila kako su šišmiši vrlo krhka i osjetljiva bića te jedne od najugroženijih vrsta, ponajviše zbog uništavanja njihovih staništa. Posebno je istaknula važnost porodiljnih kolonija, odnosno skupina šišmiša, najviše ženki s mladima, koje se nalaze u potkrovljima ili špiljama.
Javna ustanova Zagorje zeleno, kao i kod roda, provodi monitoring šišmiša.
-Mi kao i za rode što smo rekli provodimo monitoring jer mnoga od tih vrsta koje obitavaju kod nas su i Natura vrste i ciljne vrste očuvanja na Natura područjima. Tako da pratimo njihovu brojnost, njihovo stanje u brojkama – rekla je Hršak.
Na području Krapinsko-zagorske županije obitava 17 od ukupno 35 vrsta šišmiša koliko ih ima u Hrvatskoj.
Na kraju je uputila apel svima koji imaju šišmiše u svojoj blizini.
-Svi koji imate šišmiše blizu sebe, očuvajte ih, nemojte ih ubijati, tjerati jer izuzetno su korisni i zanimljivi, na neki način više im trebamo pomagati nego bilo što drugo – poručila je Hršak.
Cijelu emisiju možete pogledati u nastavku:
