Konferencija za medije na temu analize nedavnog nevremena na području Krapinsko-zagorske županije, održala se danas, 30. ožujka 2026. godine u Zaboku.
Konferenciji su prisustvovali župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar, načelnik županijskog Stožera civilne zaštite Stjepan Skuliber, županijski vatrogasni zapovjednik Zvonko Ortner, voditelj Područne službe civilne zaštite Krapina Miro Klasiček.
Župan Željko Kolar upozorio je na iznimnu ozbiljnost vremenskih neprilika koje su posljednjih dana pogodile Krapinsko-zagorsku županiju, istaknuvši kako se s takvim dugotrajnim i snažnim olujnim nevremenom do sada nisu susreli.
– S takvim olujnim nevremenom i vjetrom koji je trajao preko 30 sati, mi se do sada još nismo susreli. To znači da klimatske promjene pokazuju svoje zube i da ćemo se mi morati i dodatno prilagođavati i dodatno pripremati za takve vrste elementarnih nepogoda – izjavio je Kolar.
Uz snažan vjetar i snijeg u višim predjelima, situaciju su dodatno zakomplicirale i poplave.
– S olujnim vjetrom i snijegom koji je stvarao probleme u višim predjelima KZŽ nadovezale su se i poplave, gdje su Krapinica i Krapina izašle iz svog korita, a ostale rijeke i pritoci su bili vrlo blizu – rekao je župan, naglasivši kako se situacija kontinuirano pratila na terenu.
Najviše izazova, kako kaže, bilo je na području Zaboka što se tiče poplava, dok su možda i najveće štete, pogotovo na infrastrukturi što se tiče elektre, bile na zlatarskom području.
– Htio bih se posebno zahvaliti, prije svega Vatrogasnoj zajednici KZŽ, profesionalnim postrojbama i svim dobrovoljnim vatrogasnim društvima na području KZŽ jer su odradili ogroman posao. Ogroman broj intervencija, od uklanjanja stabala s prometnica i električnih vodova, do izgradnje nasipa i čuvanja objekata da voda ne ulazi u kuće, pa čak i premještanja građevinskog materijala i drugih stvari kako bi šteta bila što manja – naveo je župan istaknuvši kako je koordinacija svih službi bila ključna u kriznoj situaciji.
Zabilježena je 31 intervencija na županijskim cestama, a još barem toliko gdje su ophodnje direktno javljale vatrogascima, no unatoč poplavama i snježnim nanosima, prometnice su većinom ostale prohodne.
– Bez obzira na poplavu, imali smo samo jednu županijsku cestu koja je bila privremeno zatvorena. U pojedinim dijelovima županije, pogotovo na sljemenskoj cesti i prema Jesenju, Petrovskom i Novom Golubovcu, bilo je dosta snijega, ali uspjeli smo održavati ceste otvorenima cijelo vrijeme – naveo je te naglasio ono što smatra najvažnijim ishodom ove situacije.
– Ono što je izuzetno bitno i što treba posebno naglasiti je to da nije bilo intervencija Hitne medicinske službe, nismo imali ozlijeđenih u ovom velikom nevremenu. Naše sugrađanke i sugrađani slušali su upute nadležnih službi i to je izuzetno važno – kazao je Kolar.
Materijalna šteta je, međutim, velika i tek se procjenjuje, od poplava koje su nanijele ogromne štete u poljoprivredi, jer je Krapina praktički cijelim tokom od Konjščine pa nizvodno izašla iz korita, pa do uništenih plastenika. Zabilježeni su i slučajevi urušavanja gospodarskih objekata, stradavanja životinja, oštećenja krovova i fasada, kao i stotine slučajeva prodora vode u objekte.
– Hoće li biti zahtjeva za proglašenjem elementarne nepogode, u ovom trenutku ne znam. Sukladno Zakonu, šteta mora iznositi najmanje 20 posto izvornih prihoda jedinica lokalne samouprave. Najbliže toj mogućnosti trenutno je Zabok, gdje će se otvoriti prijave šteta pa ćemo u narednim danima vidjeti stvarno stanje – rekao je osvrnuvši se na potrebu dugoročnih rješenja za obranu od poplava.
Kako kaže, inzistirat će na tome da sjednu s Hrvatskim vodama i da naprave potrebne nasipe kako bi se zaštitio Lug Zabočki. Ako se ovakvi ekstremi događaju svakih pet do šest godina, a zbog klimatskih promjena mogu biti i češći, ističe kako se mora reagirati na vrijeme i sustavno riješiti problem.
– U jednom trenutku više od 30 trafostanica bilo je izvan sustava, a tisuće korisnika bez struje. No zahvaljujući velikom angažmanu djelatnika Elektre, uz pomoć vatrogasaca, svi su priključci vraćeni u funkciju prije subotnje večeri – rekao je te upozorio na nove vremenske nepogode koje su najavljene za početak tjedna.
– Najavljeno je novo nevrijeme za utorak i srijedu. Nadamo se da neće biti tog intenziteta, ali pozivam građane da i dalje prate upute i budu oprezni. Nakon toga očekujemo poboljšanje vremena i mirnije uskrsne blagdane, kako bi se svi koji su sudjelovali u sanaciji mogli odmoriti – zaključio je.
Voditelj Područne službe civilne zaštite Krapina Miro Klasiček dodatno je pojasnio razmjere nevremena i aktivnosti na terenu.
Podsjetio je kako su nadležne službe na vrijeme bile upozorene na moguće probleme. Naime, Županijski centar 112 u danima prije nevremena prosljeđivao je upozorenja Državnog hidrometeorološkog zavoda svim jedinicama lokalne samouprave i drugim relevantnim institucijama kako bi se mogli pripremiti.
Govoreći o opsegu događaja, Klasiček je naveo kako je u razdoblju od 26. do 28. ožujka zaprimljeno ukupno 403 poziva, od čega se 250 odnosilo izravno na posljedice nevremena, dok su ostali bili uobičajeni pozivi, poput onih za hitnu medicinsku pomoć.
– Od tih 250 poziva koji su se odnosili na nevrijeme, oko 100 poziva odnosilo se na pad stabala i većih grana na prometnice i elektrovodove – rekao je Klasiček, dodajući kako se približno isti broj dojava odnosio na oštećenja stupova električne mreže i prekide u opskrbi električnom energijom.
Manji, ali i dalje značajan dio dojava odnosio se na materijalnu štetu na objektima.
– Dvadesetak dojava odnosilo se na oštećenja, djelomična ili potpuna, krovišta kuća, obiteljskih i gospodarskih objekata – kazao je, dok se još toliko prijava odnosilo na prodor vode u dvorišta i objekte, ponajviše na području Zaboka i Krapine.
Istaknuo je kako su svi zaprimljeni pozivi odmah prosljeđivani nadležnim službama, pri čemu su ključnu ulogu imali vatrogasci.
– Oni su odradili „lavovski dio posla“ na uklanjanju stabala, sanaciji prepreka na cestama, ispumpavanju vode i osiguravanju prometnica. Uz njih, na terenu su intenzivno radile i druge službe. Djelatnici HEP-a bili su angažirani na otklanjanju kvarova i ponovnoj uspostavi opskrbe električnom energijom, dok su Županijske ceste osiguravale prohodnost prometne mreže – naveo je Klasiček.
Unatoč velikom broju intervencija, nije bilo ozlijeđenih osoba.
– Nemamo informacija o ozlijeđenima, što znači da smo u svemu imali i određenu dozu sreće – naglasio je.
Posebno je izdvojio situaciju u kojoj je zbog bujične vode postojala mogućnost angažiranja dodatnih snaga. Kako je pojasnio, nije bila riječ o klasičnoj poplavi, već o bujičnom naletu vode zbog kojeg je zatražena pomoć državne razine. Ipak, situacija se ubrzo stabilizirala.
– Službenici civilne zaštite tijekom cijelog nevremena, ali i nakon njegovog prestanka, obilazili su pogođena područja i razgovarali s građanima kako bi procijenili stanje i potrebe na terenu -rekao je te naglasio važnost koordinacije svih uključenih službi te pravovremene razmjene informacija jer, kako kaže, informacija u pravom trenutku je najbitnija.
Na samom je kraju zahvalio svima koji su sudjelovali u sanaciji posljedica nevremena, istaknuvši njihov trud i požrtvovnost u teškim vremenskim uvjetima.
O angažmanu vatrogasaca tijekom nedavnog nevremena, naglašavajući njihovu požrtvovnost i ogroman opseg posla izvijestio je županijski vatrogasni zapovjednik Zvonko Ortner.
– Iako su neki od njih sami imali štete na svojim kućama, odazvali su se pozivu i požurili na intervencije kako bi pomogli drugima – rekao je Ortner te predstavio brojke što se tiče intervencija.
Naime, od 26. ožujka ujutro od 7 sati do 29. ožujka u 15 sati ukupno je bilo 299 intervencija. Kad se usporedi s prvim tromjesečjem, kada je zabilježeno 176 intervencija, jasno je o kakvom se obujmu rada radi.
Najveći intenzitet intervencija zabilježen je u razdoblju od 24 sata, kada je odrađeno oko 240 intervencija.
– Kad to podijelimo, to je praktički deset intervencija svaki sat. Sve intervencije odrađene su prema pravilima struke i uspješno, a vatrogasci prilikom dojave primjenjuju prioritete, prvo spašavanje ljudskih života, zatim čišćenje komunikacija i javnih ustanova, a tek potom privatnih objekata – pojasnio je.
Vatrogasni operativni centar zaprimio je preko 2500 poziva, što je, kako vanodi Ortner, veliki pritisak, ali sve dojave obrađene su profesionalno i u vremenskom roku, koliko to uvjeti dopuštaju.
Uz intervencije vezane uz nevrijeme, zabilježeno je i pet požara, četiri na objektima i jedan na otvorenom prostoru.
– Ovo je privremeno izvješće, jer se intervencije još uvijek upisuju, a evidentira se i broj vozila. Do sada je na intervencijama sudjelovalo oko 1300 vatrogasaca i oko stotinjak vozila, uključujući javne vatrogasne postrojbe – dodao je.
Najviše intervencija zabilježeno je na području grada Krapine, njih 75, zatim Zaboka 36, Hum na Sutli 35 i u Zlataru 20, dok su ostale lokalne jedinice imale manji broj intervencija.
– Vremenski uvjeti se mijenjaju, a ponekad i građani reagiraju neadekvatno, primjerice, zovu vatrogasce zbog grane na cesti ili odvojenog lima na kući. Takve situacije, iako važne, nisu prioritetne i u ovom obujmu intervencija nije moguće reagirati na svaki poziv odmah -rekao je te apelirao na građane kako vatrogasci ne mogu odmah reagirati na sve pozive, iako su svi slučajevi važni.
– Trebamo prioritizirati spašavanje života i ključnu infrastrukturu, kako bi sve intervencije bile učinkovito provedene – poručio je.
Načelnik županijskog Stožera civilne zaštite Stjepan Skuliber dao je detaljan prikaz reakcije službi tijekom nedavnog nevremena, istaknuvši koordinaciju, pravovremenost i opseg intervencija.
– Krenulo je s jednim izazovom velikog vjetra i snijega, a završili smo s poplavom. Sve se to dogodilo u vrlo kratkom vremenskom roku, ali vjetar je bio posebno dugotrajan i orkanski te je nanio puno štete. Sve naše službe, opet po tko zna koji put, odlično i profesionalno odradile su svoj posao, i ja im još jednom iskreno zahvaljujem -rekao je Skuliber pohvalivši rad svih uključenih.
Naime, sve službe i tvrtke te jedinice lokalne samouprave bile su u stalnom kontaktu.
–U svakom trenutku bili smo na raspolaganju, obilazili teren i vidjeli što se događa, a vjerujem da smo na taj način uspješno pomogli građanima da lakše prebrode ove izazove – naveo je Skuliber posebno se osvrnuvši na probleme s vodama.
– Što se tiče vode, rijeka Krapina se razlila kroz cijelo područje, od Konjščine do Zaboka i prema Zagrebu. Izašla je iz svog korita, a vodostaji su bili rekordni. Druge naše rijeke uglavnom su bile u svojim koritima, pa nije bilo potrebe za intervencijama redovnih službi za zaštitu od poplava. U Krapini je bilo pojava bujičnih voda, primjerice u Mihaljekovom Jarku, ali reagiralo se odmah, Hrvatske vode su se angažirale s pumpom, vatrogasci, i u relativno kratkom roku problem je riješen – kazao je.
Skuliber se dotaknuo i štete uzrokovane vjetrom koji su, kako kaže, nanijeli puno problema, najviše na električnim vodovima, osobito na području Zlatara i Ivančice.
-HEP je odradio izvrstan posao, pogotovo u usporedbi s drugim županijama.Također, vatrogasci su imali ogroman broj intervencija. Naime, osobno sam došao u vatrogasni operativni centar i vidio kako telefoni neprestano zvone i kako se odrađuju intervencije, od posljedica vjetra do poplava – pohvalio je Skuliber te zahvalio lokalnim samoupravama.
– Lokalna samouprava je brzo reagirala s dostavom pijeska i vreća, a Hrvatske vode su također dale dodatne vreće. Vatrogasci su napravili zečje nasipe kako bi zaštitili domove, jer ponekad se voda ne može ispumpati. U većini slučajeva uspjeli smo zaštititi ljude i imovinu. Nažalost, nekoliko kuća, posebno u Lug Zabočkom i Dubravi Zabočkoj, ipak je pretrpjelo štetu, ali vjerujem da će lokalna samouprava pomoći u sanaciji – kazao je.
Ovom prilikom je naglasio važnost preventivnog djelovanja i spremnosti za buduće intervencije.
– Sigurno ćemo i dalje vidjeti što se može napraviti preventivno da se izbjegnu najveće štete. Spremni smo uvijek operativno djelovati sa svim službama, što smo i sada pokazali. Još jednom zahvaljujem svima koji su ovo iznijeli na svojim leđima i nadam se da uskoro nećemo imati potrebu za ovako žurnim intervencijama – kazao je.
