U Hiži vinove loze u Radoboju danas je otvorena zanimljiva zajednička izložba „Kad je Zagorje bilo ocean – miocen sjeverozapadne Hrvatske”, koja posjetitelje vodi u daleku geološku prošlost našega kraja, u vrijeme kada je područje današnjeg Zagorja bilo prekriveno morem.
Izložba je rezultat suradnje Muzeja Radboa, Muzeja krapinskih neandertalaca i Prirodoslovnog muzeja Slovenije, a donosi priču o bogatoj geološkoj i prirodnoj baštini sjeverozapadne Hrvatske te otkriva kako je izgledao ovaj prostor prije milijuna godina.
Načelnik Općine Radoboj Anđelko Topolovec izrazio je zadovoljstvo što je Muzej Radboa pokrenuo suradnju s uglednim muzejskim ustanovama iz Hrvatske i Slovenije te istaknuo važnost predstavljanja lokalne baštine široj javnosti.
-Drago nam je što je upravo Muzej Radboa pokrenuo ovu vrijednu suradnju s uglednim muzejskim ustanovama iz Hrvatske i Slovenije. Radoboj je poznat po svojim bogatim fosilnim nalazištima, a ovakve izložbe prilika su da tu jedinstvenu baštinu približimo široj javnosti-rekao je Topolovec.
Dodao je kako je ponosan na rad Muzeja Radboa i projekte kojima se Radoboj sve više prepoznaje kao mjesto bogate prirodne i kulturne baštine.
-Ponosni smo na rad našeg muzeja i projekte kojima se Radoboj sve više prepoznaje kao mjesto bogate prirodne i kulturne baštine. Općina će i dalje pružati podršku takvim inicijativama-poručio je načelnik.
Ivana Hazulin Pospiš, ravnateljica Muzeja Radboa, istaknula je kako joj je posebno zadovoljstvo što je upravo Muzej Radboa bio inicijator ove međumuzejske i međunarodne suradnje.
-Izuzetno nam je zadovoljstvo što je upravo Muzej Radboa bio inicijator ove međumuzejske i međunarodne suradnje, koja je povezala tri muzejske ustanove s ciljem predstavljanja iznimno vrijedne geološke i paleontološke baštine našega kraja. Radoboj već gotovo dva stoljeća zauzima posebno mjesto na paleontološkoj karti Europe zahvaljujući svojim bogatim fosilnim nalazištima, koja i danas predstavljaju neiscrpan izvor znanstvenih spoznaja– rekla je Hazulin Pospiš.
Dodala je kako je upravo vrijedna baština Radoboja bila poticaj za povezivanje stručnjaka i muzejskih ustanova.
-Upravo nas je ta vrijedna baština potaknula da okupimo stručnjake i muzejske ustanove te zajednički ispričamo priču o vremenu kada je prostor današnjeg Hrvatskog zagorja izgledao potpuno drugačije. Za Muzej Radboa ova suradnja ima posebno značenje. Ona nam omogućuje razmjenu stručnih znanja i iskustava, otvara prostor za nove istraživačke i izložbene projekte te dodatno potvrđuje da i mali muzeji mogu biti inicijatori velikih i značajnih suradnji-kazala je, te istaknula povezivanje lokalne baštine sa širim geološkim kontekstom sjeverozapadne Hrvatske i Slovenije.
-Posebno nas veseli što smo uspjeli povezati lokalnu baštinu sa širim geološkim kontekstom sjeverozapadne Hrvatske i Slovenije te posjetiteljima ponuditi priliku da na zanimljiv i pristupačan način upoznaju svijet star milijunima godina. Vjerujemo da je ova izložba tek početak daljnje suradnje i novih zajedničkih projekata, kojima ćemo nastaviti istraživati, čuvati i predstavljati prirodnu baštinu Radoboja i Hrvatskog zagorja-zaključila je Hazulin Pospiš.
Eduard Vasiljević, viši kustos i voditelj Muzeja krapinskih neandertalaca pojasnio je što izložba donosi posjetiteljima te zašto je geološka prošlost Hrvatskog zagorja toliko zanimljiva i vrijedna istraživanja.
-Izložba ‘Kad je Zagorje bilo ocean – miocen sjeverozapadne Hrvatske’ posjetiteljima približava geološku i paleontološku prošlost Hrvatskog zagorja tijekom miocena, geološke epohe obilježene velikim promjenama okoliša na području današnje sjeverne Hrvatske. Tijekom miocena prostor Hrvatskog zagorja prolazio je kroz značajne paleogeografske promjene, pri čemu su se izmjenjivali morski, jezerski i kopneni okoliši. Ti su procesi povezani sa širim geološkim razvojem Panonskog bazenskog sustava i nekadašnjeg Paratetisa. O njihovoj dinamici danas svjedoče različiti tipovi sedimentnih stijena, njihova obilježja i fosilni ostaci brojnih organizama koji su nastanjivali tadašnje okoliše-kazao je Vasiljević.
Posebno mjesto u predstavljanju geološke prošlosti, istaknuo je Vasiljević, zauzima Radoboj, poznat po iznimno vrijednim paleontološkim nalazištima.
-Ona pružaju uvid u nekadašnji biljni i životinjski svijet ovoga područja. Sudjelovanjem u projektu Muzej krapinskih neandertalaca nastavlja razvijati međumuzejsku i međunarodnu suradnju te doprinositi istraživanju, očuvanju i predstavljanju prirodne baštine Hrvatskog zagorja. Takvi projekti ujedno potvrđuju važnost povezivanja muzejskih ustanova u stvaranju kvalitetnih izložbenih sadržaja i približavanju znanstvenih spoznaja široj javnosti. Izložba posjetiteljima pruža priliku da upoznaju jedno od važnih poglavlja geološke prošlosti Hrvatskog zagorja i sagledaju kako su se tijekom milijuna godina mijenjali krajolik, okoliš i život na ovom prostoru-poručio je.
Matija Križnar, paleontolog Prirodoslovnog muzeja Slovenije, predstavio je ulogu slovenskog muzeja u realizaciji izložbe te vrijedne fosilne zbirke koje se čuvaju u njihovoj ustanovi.
-Ova izložba nastala je u suradnji s lokalnim muzejima. Prirodoslovni muzej Slovenije posjeduje veliku zbirku kukaca i drugih radobojskih fosila koje je prije otprilike 150 godina prikupio naš prvi kustos Henrik Freyer. Dio fosila dobili smo i donacijama drugih paleontologa-rekao je Križnar.
Govoreći o budućoj suradnji s Muzejom Radboa, istaknuo je kako je ova izložba tek početak zajedničkih aktivnosti.
-Ovo nam je prva zajednička izložba, ali već sljedeće godine planiramo detaljnije stručno i znanstveno proučiti dio naše zbirke. Nešto smo već istraživali, no sada bismo željeli napraviti kvalitetniju dokumentaciju, uključujući fotografije i publikacije. U našem muzeju radimo i na publikaciji o Skoplju, pa ćemo vjerojatno i ondje predstaviti dio ovih istraživanja kroz stručni rad-najavio je Križnar, te potvrdio otvorenost za nove zajedničke projekte.
Domagoj Polanščak, kustos Muzeja Radboa, pojasnio je kako izložba donosi širi uvid u geološku baštinu Radoboja, čija je priča započela prije gotovo 200 godina, kada je ovo mjesto privuklo pozornost zbog otkrića rudnog bogatstva.
-U 19. stoljeću, tijekom pokretanja rudarske djelatnosti u Radoboju, dolazi do otkrića fosiliziranih ostataka biljaka i životinja. Nalazi su privukli domaće, ali i strane istraživače i znanstvenike koji su dolazili u Radoboj sve do početka 20. stoljeća. Spletom okolnosti, budući da je Radoboj bio malo naselje u razvoju, geološka baština odlazila je iz izvornog kraja zajedno s istraživačima. Danas se čuva u nekoliko institucija u Hrvatskoj, ali i diljem Europe-rekao je Polanščak.
Govoreći o važnosti izložbe, istaknuo je kako je njezin cilj na jednom mjestu okupiti i predstaviti predmete koji potječu iz Radoboja, ali se danas nalaze izvan njega.
-Ova izložba rezultat je međumuzejske suradnje triju muzejskih ustanova – Muzeja Radboa, Muzeja krapinskih neandertalaca i Prirodoslovnog muzeja Slovenije – s ciljem da se geološka baština Radoboja objedini ‘pod jednim krovom’, odnosno da se predstave predmeti koji su izvorno iz Radoboja, ali se danas nalaze izvan Radoboja-kazao je kustos.
-Kroz pedesetak predmeta posjetitelji se mogu sami uvjeriti u bogatstvo geološke prošlosti Radoboja, ali i cijelog Hrvatskog zagorja te dobiti uvid u to kako je ovo područje izgledalo prije pojave čovjeka-zaključio je Polanščak.
Izložba se može razgledati u Hiži vinove loze u Radoboju do 12. siječnja 2027. godine.
