Povodom Međunarodnog dana smanjenja rizika od katastrofa, danas, 24. listopada se u prostorijama Poduzetničkog centra u Krapini održava Okrugli stol na temu „Klizišta“.
Ovaj dan, koji se obilježava diljem svijeta pod okriljem Ujedinjenih naroda, prilika je da se podsjetimo koliko je važno ulagati u prevenciju, otpornost i zajedničko djelovanje. U posljednjim godinama klimatske promjene i sve češće ekstremne vremenske pojave dodatno povećavaju rizik od pokretanja klizišta.
Zajednička je odgovornost pravovremeno prepoznati rizike, jačati sustave ranog upozoravanja i planirati prostorni razvoj tako da smanjujemo izloženost i ranjivost.
Na okruglom stolu sudjeluju predstavnici Hrvatskog geološkog instituta, Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša KZŽ, Županijske uprave za ceste KZŽ te Općine Jesenje. Sudionici kroz prezentacije i raspravu razmjenjuju iskustva, predstavili aktualne projekte i planove te raspravljaju mjere za smanjenje rizika od klizišta u regiji.
Doktor znanosti, Vlatko Gilan iz Hrvatskog geološkog instituta rekao je kako je tema logična za Krapinsko-zagorsku županiju.
-Rizik od klizanja je najizraženiji upravo u ovoj županiji. Mi kao Institut smo nedavno proveli projekt u suradnji sa Zavodom za prostorno uređenje Krapinsko-zagorske županije i tom prilikom smo utvrdili da na tom području ima otprilike 6.600 klizišta-istaknuo je Gilan napomenuvši kako se točna lokacija klizišta ne može predvidjeti.
-Možemo zonirati prostro s obzirom na podložnost prema klizanju. To je i učinjeno u Studiji pripremljenoj za Zavod KZŽ. Zonirali smo područje županije u tri zone-crvenu, žutu i zelenu i za sve tri zone smo prepisali mjere sukladno razini županijskog plana-pojasnio je te dodao kako su zapadni i središnji dio podložniji klizanju, u odnosu na istočni dio županije.
Kako je ovo uvijek aktualna tema rekao je voditelj Službe civilne zaštite Krapina Miro Klasiček.
-Ideja današnjeg okruglog stola je da predstavnici struke predstave svoja saznanja o klizištima, o vrstama, dinamici nastanka i na koji način možemo takve stvari prevenirati i umanjiti potencijalnu štetu. Osim njih, tu su prisutni i predstavnici ureda KZŽ za graditeljstvo koji će govoriti o prostornom planiranju i gradnji, predstavnici ŽUC-a koji će govoriti o klizištima što se tiče prometne infrastrukture te načelnik Jesenja koji će prenijeti svoja iskustva sa klizišta u Jesenju koje je bilo jedno od većih u Zagorju-naveo je Klasiček.
Spomenuo je kako Služba sudjeluje u reakciji prilikom prvih događaja, odnosno ukoliko treba zbrinuti pogođene.
Stjepan Sirovec, ravnatelj ŽUC-a KZŽ rekao je kako ŽUC na na svojoj mreži od 670 kilometara cesta u sklopu svih radova sanira i klizišta.
-Pripremili smo presjek perioda od 2013. godine do danas gdje smo na kartu javnih cesta na području županije označili sanirana klizišta. U tom periodu sanirano je 76 klizišta čija je zajednička vrijednost bila u vrijednosti više od 8,1 milijun eura-pojasnio je dodavši kako se vrijednosti sanacije klizišta pojedinačno kreću od 20.000 do 700.000 eura.
ŽUC u prosjeku sanira pet klizišta godišnje.
-Imamo klizišta koja traže hitnu sanaciju, dok imamo neka gdje imamo vrstu monitoringa i tu pratimo da li su površinska oštećenja ili treba krenuti u pravu sanaciju-rekao je te dodao kako se na prirodne uvjete ne može utjecati, ali da se može utjecati na ljudski faktor koji izaziva klizišta kao što je sjeća, gradnja, sustav odvodnje i slično.
Da je od 2013. godine u sanaciju klizišta uloženo preko 8 milijuna eura, a od toga oko 70 posto županijskih sredstava rekao je župan KZŽ Željko Kolar.
-Tu treba u obzir uzeti općine i gradove jer oni i na svojim lokalnim nerazvrstanim cestama imaju problema s klizištima-napomenuo je župan dodavši kako se ne smije zaboraviti niti privatne osobe.
Dodao je kako je program Ministarstva graditeljstva namijenjen za tu priliku nakon obilaska stao i dvije godine se nije događalo ništa po tom pitanju.
-Sada se ponovo krenulo s izlascima na teren kako bi se vidjelo da li se promijenilo stanje i sada bi se ljudima koji su podnijeli zahtjeve trebalo osigurati određena sredstva i sanirati njihova klizišta-rekao je Kolar.
Podsjetio je kako na području županije ima više od 6.500 lokacija koje su potencijalna klizišta.
–Svi zajedno se moramo dodatno educirati, biti svjesni toga da moramo poštivati prirodu, projektirati i izvoditi radove, ali ljudi moraju biti svjesni kada ulaze u bespravnu gradnju da su preuzeli rizik da im neće nitko moći nadoknaditi štetu koja će se dogoditi nakon klizanja terena-upozorio je župan te istaknuo kako u zakonu nisu detaljno definirani postupci prilikom nastanka klizišta.
Spomenuo je kako su se u novom Prostornom planu posebno pozabavili klizištima gdje će biti poslane jasne poruke jedinicama lokalne samouprave na što moraju paziti.
Događaj je organizirala Područna služba civilne zaštite Krapina uz pokroviteljstvo Krapinsko-zagorske županije.
Ovaj sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
