U Hotelu Well u Termama Tuhelj se danas, 14. listopada 2025. održava 14. Međunarodni kongres slastičarstva i izvornih slastica – INTERSLAST 2025, s temom „Izvorni europski slastičarski proizvodi“.
Kongres okuplja oko 400 sudionika, brojne europske slastičare te više od 110 natjecateljskih ekipa, čime Tuhelj na jedan dan postaje središte slastičarstva regije Alpe-Adria.
Hrvatska se može pohvaliti iznimno bogatom slastičarskom baštinom. Prkači, kašnjaki, orehnjače, salenjaci, pogače, makovnjače, paprenjaci, buhtlini, pite, pince, medenjaci, breskvice, vanilin kifli, kraflini, kvarnerski grašnjaki, fanjki, smokvenjaci, kroštule, rafioli, presnaci, rožata i cukarini samo su dio tradicionalnih kolača koji čine neprocjenjivi dio hrvatske gastronomske kulture.
Procjenjuje se da se samo na području Krapinsko-zagorske županije godišnje pripremi gotovo četiri milijuna makovnjača i orehnjača, što potvrđuje duboko ukorijenjenu tradiciju i popularnost domaćih slastica.
Slična slastičarska raznolikost karakterizira i Sloveniju, ovogodišnju zemlju partnera. Među njihovim poznatim slasticama ističu se slovenska potica, haloška gibanica, bledska kremšnita, prekmurska gibanica, smetanova strjenka, medenjaki, fritule, kroštule, goriška gubanca i ljubljanski štrukelj.
Zamjenica župana KZŽ Jasna Petek rekla je kako gosti Krapinsko-zagorske županije traže zaokružen turistički doživljaj.
-U zaokružen turistički doživljaj zasigurno ulazi i desert. Nakon finog jela koji se sastoji od tradicionalnih delicija, važno se zasladiti odličnom desertom, stoga nam je iznimno drago da ovdje već dugi niz godina ugošćujemo međunarodni kongres i izložbu slastičarstva-rekla je Petek zahvalivši svim organizatorima, ali i sudionicima.
Istaknula je kako je za turističku ponudu svake destinacije važna i sama gastro ponuda.
-U gastro ponudi deserti zauzimaju jednu veliku ulogu, stoga mi je drago da ovdje sudjeluju i učenici iz Regionalnog centra kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu iz Zaboka-spomenula je zamjenica župana.
Interslastu je prisustvovao i Gašper Dovžan, veleposlanik Slovenije.
-Hrvatska i Slovenija imaju mnogo zajedničkih slastica, ali i mnogo razlika, stoga me iznimno veseli da su danas ovdje školski centri iz Slovenije koji će se natjecati-rekao je veleposlanik istaknuvši kako su slastice dio zajedničke baštine.
Dodao je kako su slastice iznimno bitne u prehrani.
–Moramo poticati proizvodnju slastica i nadam se da će ovogodišnji Interslast biti poticaj u tom smjeru-rekao je izaslanik kojemu je najdraža hrvatska slastica Rapska torta.
Kako je redakcija iznimno ponosna na izvorne proizvode koji se danas prezentiraju rekao je Stjepan Odobašić, vlasnik Novinskog poduzeća Robinskon iz Zagreba, organizatora Interslasta.
-Smatramo da Hrvatska ima mnogo autohtonih proizvoda u slastičarstvu koji nisu zaštićeni niti na razini Hrvatske, niti na razini Europe. Iz tog razloga želimo pokazati kolače koji to zaslužuju, ali ne samo kroz priču i predavanje, već i kroz degustacije-rekao je Odobašić spomenuvši kako su posjetitelji iznenađeni onime što Hrvatska nudi.
Dodao je kako smatra da treba krenuti u zaštitu kolača, ne samo na razini Hrvatske, već i na razini Europske unije.
-Na razini EU bi bilo dobro zaštititi Pašnjake, vrstu štrukli sa hejdinom kašom, tu su salenjaci, ali i mnogi drugi kolači koji zaslužuju zaštitu-rekao je dodavši da Slovenci imaju mnogo više zaštićenih kolača, nego što je to slučaj u Hrvatskoj, gdje je zaštićen samo jedan kolač.
Istaknuo je kako se hrvatsko slastičarstvo i dalje se suočava s izraženim kadrovskim problemima.
Naime, trenutno u sektoru nedostaje najmanje 300 kvalificiranih slastičara, a situacija je, prema procjenama, ozbiljnija nego u ugostiteljstvu i kulinarstvu općenito.
Unatoč nedostatku stručnog kadra, potrošnja slastica u Hrvatskoj raste između 10 i 15 posto godišnje, što ovu granu prehrambene industrije svrstava među rijetke s kontinuiranim rastom. Čak ni porast cijena ne smanjuje interes potrošača, koji ostaju vjerni kolačima, čokoladi i drugim slasticama.
Najveća poskupljenja zabilježena su kod čokolade, čije su cijene u nekim slučajevima porasle i do 300 posto. Ipak, unatoč rastu cijena, potražnja ne opada, što potvrđuje snažnu emocionalnu i kulturnu povezanost potrošača sa slatkim proizvodima.
Slično kao i kod čokolade, i cijene sladoleda bilježe značajan rast. U pojedinim hrvatskim turističkim destinacijama tijekom ljetne sezone cijena jedne kugle dosezala je i do 10 eura, dok se u većini slastičarnica kreće između 3 i 5 eura.
Prema podacima Eurostata, Hrvatska se svrstava među zemlje s najskupljom proizvodnjom sladoleda u Europi, dok je Njemačka, s godišnjom proizvodnjom od 620 milijuna litara, vodeći i najpovoljniji proizvođač, s prosječnom cijenom od 1,5 eura po litri.
Prosječni stanovnik Hrvatske godišnje pojede oko 5,7 litara sladoleda, što je gotovo identično prosjeku Europske unije (5,6 litara). Najveći potrošači sladoleda u Europi su Finci, Norvežani i Šveđani, s prosječnom godišnjom potrošnjom između 9 i 13 litara, dok svjetski rekord i dalje drže Amerikanci s više od 20 litara po stanovniku godišnje.
INTERSLAST 2025 i ove godine potvrđuje svoj status najvažnijeg regionalnog okupljanja slastičara, proizvođača, učenika i entuzijasta posvećenih očuvanju i razvoju tradicionalne slastičarske baštine.
U organizaciji sudjeluju brojne institucije, udruge i partneri, među kojima su Krapinsko-zagorska županija, Obrtnička komora Krapinsko-zagorske županije, Turistička zajednica KZŽ, Podravka d.d., kao i niz udruga, stručnih povjerenstava, žirija i sponzora.
Ovogodišnja tema „Izvorne slastice srca današnjeg slastičarstva“ poziva na očuvanje tradicijskih recepata i njihovu prilagodbu suvremenim potrošačkim navikama, čime Interslast još jednom potvrđuje svoju ulogu u promicanju europske slastičarske kulture.
Organizator manifestacije je Novinsko poduzeće Robinskon iz Zagreba, dok je Krapinsko-zagorska županija tradicionalni pokrovitelj kongresa. Ovogodišnja zemlja partner je Republika Slovenija, čime se dodatno učvršćuje međunarodna suradnja i razmjena znanja u području izvornih europskih slastica.
