Danas, 6. studenoga 2026. godine, u jedinstvenom ambijentu Dvora Veliki Tabor održano je otvorenje izložbe „Vinogradarstvo i vinarstvo Hrvatskog zagorja”, koja posjetitelje vodi u bogatu tradiciju zagorskoga kraja, predstavljajući priču o vinovoj lozi, vinogradima, vinu, predanom ljudskom radu i običajima koji se generacijama prenose s koljena na koljeno.
Ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja Jurica Sabol izrazio je zadovoljstvo velikim odazivom na otvorenju izložbe, posebno zahvalivši uzvanicima, predstavnicima lokalne zajednice, kolegicama i kolegama te prijateljima muzeja.
-Prvi put u 33 godine postojanja Muzeja Hrvatskog zagorja organiziramo zajedničku izložbu, a odgovor na pitanje zašto bio je jednostavan. Nalazimo se u velikom investicijskom ciklusu, obnavlja se Dvorac Oršić, dograđuje se Muzej krapinskih neandertalaca, a ovdje se obnavlja bastionska kula. Aktivni smo na svim područjima pa je moj prijedlog bio da pokušamo nešto zajednički napraviti-rekao je Sabol, dodavši kako je na prijedlog kolegice Vlatke Filipčić iz Muzeja seljačkih buna u Gornjoj Stubici odabrana tema vinogradarstva, koju je svaki muzej obradio iz perspektive svoje ustrojstvene jedinice.
Istaknuo je kako je na pripremi izložbe više od godinu dana radilo desetak muzejskih djelatnika, koji su sudjelovali u istraživanju, prikupljanju i obradi građe te pisanju tekstova. Pritom je naglasio da više od 90 posto izloženih predmeta potječe iz fundusa Muzeja Hrvatskog zagorja, dok je manji dio građe ustupila Kajkaviana iz Donje Stubice.
-Uz izložbu je objavljen i opsežan katalog na gotovo 200 stranica, a posebno želim pohvaliti sve kolege koji su sudjelovali u njegovoj pripremi, kao i koordinatora koji je uspješno uskladio različite želje i potrebe. Vjerujem da smo napravili nešto na što možemo biti ponosni i da ćemo tijekom sljedećih godinu dana uživati u temi vinogradarstva i vinarstva Hrvatskog zagorja u Velikom Taboru-poručio je Sabol.
Kako je riječ o posebnom projektu koji je prvi put u povijesti Muzeja Hrvatskog zagorja okupio svih pet muzejskih jedinica u zajedničkoj realizaciji izložbe rekao je kustos i koordinator izložbe Paul Lekaj.
-Jedanaest podtema, jedanaest kustosa, jedanaest različitih karaktera, filozofija i pristupa poslu, pet muzeja, ali jedan cilj – realizacija prve zajedničke izložbe ustrojstvenih jedinica u povijesti Muzeja Hrvatskog zagorja-kazao je Lekaj, predstavljajući sadržaj izložbe koja obuhvaća sve od biologije i evolucije vinove loze, utjecaja tla i minerala na uzgoj grožđa do povijesnog razvoja vinogradarstva, bolesti, štetnika i prirodnih nepogoda koje su obilježile njegovu proizvodnju.
Pritom je pojasnio kako izložba prati i gospodarsku i društvenu važnost vinogradarstva kroz povijest, promjene u tehnologiji, sortama i načinu proizvodnje tijekom 20. stoljeća, ali i očuvanje vinograda i klijeti kao prepoznatljivih dijelova zagorskog krajolika i načina života. Poseban dio posvećen je tradicijskim obrtima, običajima i simbolici vina, kao i umjetničkoj dimenziji teme kroz stvaralaštvo Ljudevita Gaja, Antuna Augustinčića, autohtone planinske sorte sokota te vinorel, tehniku slikanja vinom.
-Željeli smo pokazati da vinogradarstvo u Hrvatskom zagorju nije samo proizvodnja grožđa i vina, nego složena kulturna baština u kojoj se susreću priroda, ljudski rad, znanje, običaji, umjetnost i lokalni identitet-poručio je Lekaj, zahvalivši pritom Ministarstvu kulture i medija, Kajkaviani, Muzeju Radboa, suradnicima i svim kolegicama i kolegama koji su sudjelovali u pripremi izložbe i kataloga.
Na kraju je posebno zahvalio članovima stručnog vijeća na povjerenju i odabiru za koordinatora prve zajedničke izložbe te ravnatelju Jurici Sabolu na podršci tijekom priprema.
Ravnateljica Uprave za arhive, knjižnice i muzeje Ministarstva kulture i medija te izaslanica ministrice kulture i medija Anuška Deranja Crnokić istaknula je važnost očuvanja vinogradarske tradicije Hrvatskog zagorja, posebno naglasivši kako je otvorenje izložbe održano uoči Martinja, blagdana koji je duboko ukorijenjen u običaje ovoga kraja.
-Vjerujem da i ova izložba pridonosi očuvanju te tradicije i njezinu prenošenju budućim generacijama-rekla je Deranja Crnokić, osvrnuvši se potom na značaj prve zajedničke izložbe pet muzejskih jedinica Muzeja Hrvatskog zagorja, za koju je izrazila nadu da će biti prva u nizu sličnih suradničkih projekata.
Naglasila je kako izložba temi vinogradarstva i vinarstva pristupa sveobuhvatno, povezujući povijesnu, prirodoslovnu i umjetničku perspektivu te posjetiteljima pružajući uvid u povijest vinogradarstva, alate koji su se koristili u proizvodnji, tradiciju, običaje, autohtone sorte i tehnike oslikavanja vinom. Pritom je istaknula kako Ministarstvo kulture i medija posebno vrednuje ovakve zajedničke projekte jer potiču suradnju među muzejima i drugim kulturnim institucijama te omogućuju kvalitetniju obradu i predstavljanje tema široj javnosti.
-Važno je da ovakvi zajednički projekti budu poticaj ne samo kolegama unutar Muzeja Hrvatskog zagorja nego i drugim muzejima da zajednički rade i unapređuju međumuzejsku i međuinstitucionalnu suradnju-istaknula je, čestitavši kustosima i svim stručnim djelatnicima pet muzejskih jedinica, a posebno kustosu i koordinatoru izložbe Paulu Lekaju te ravnatelju Muzeja Hrvatskog zagorja Jurici Sabolu, koji je organizacijski okupio cijeli tim.
Poručila je kako je odabir teme vrlo promišljen, s obzirom na to da vinogradarstvo i vinarstvo predstavljaju važan dio kulturne baštine i identiteta Hrvatskog zagorja, izrazivši uvjerenje da će izložba privući velik broj posjetitelja, nakon čega je svečano proglasila izložbu otvorenom.
Poseban glazbeni ugođaj otvorenju izložbe svojim je nastupom dala Mirela Bačani Đunđek, koja je pjesmom oživjela duh zagorskih običaja i tradicije. Njezin nastup podsjetio je na neraskidivu povezanost glazbe, vinogradarskog života i druženja, u kojima su pjesma i zdravica oduvijek bile neizostavan dio.
