U petak, 7. studenoga, u veličanstvenom ambijentu Dvora Veliki Tabor svečano je otvorena izložba „Gjuro Prejac – svestran umjetnik rodom iz Desinića“, koja na najljepši mogući način oživljava uspomenu na čovjeka čije je stvaralaštvo oblikovalo hrvatsku glazbenu i kazališnu scenu.
Kroz više od četrdeset godina posvećenih umjetnosti, Gjuro Prejac ostavio je neizbrisiv trag u kulturnoj baštini Zagreba, Hrvatskog zagorja i cijele domovine. Svoj radni vijek proveo je u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, gdje je djelovao kao glumac, redatelj, skladatelj, pisac, pjevač, dirigent, prevoditelj, scenograf i koreograf – pravi renesansni duh svoga vremena. Dvije je godine, od 1919. do 1921., bio i zakupnik te intendant Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku, potvrđujući svoj status iznimno svestranog i nadarenog umjetnika.
Premda ga se danas najčešće pamti po bezvremenskim popevkama Vu plavem trnaci, Peharček moj i Pozdrav Zagorju, njegov je doprinos hrvatskoj umjetnosti mnogo širi i dublji. Iako je nakon smrti donekle pao u zaborav, posljednjih desetljeća sve su izraženiji napori da se njegovo ime i djelo ponovno približe javnosti. Upravo ovom izložbom, Dvor Veliki Tabor pridružio se obilježavanju 155. obljetnice njegova rođenja i najavi 90. godišnjice smrti, koja će se obilježiti 2026. godine.
Okupljene je na početku svečanosti pozdravio voditelj muzeja Dvor Veliki Tabor Paulo Lekaj.
– Nakon dviju proljetnih izložbi, večeras s ponosom otvaramo jesensku izložbu posvećenu Đuri Prejcu – čovjeku čiji je kulturni i umjetnički doprinos itekako vrijedan pažnje i sjećanja – rekao je Lekaj, zahvalivši autorici i svim djelatnicima muzeja koji su svojim znanjem i trudom doprinijeli realizaciji ove izložbe.
Svoje zadovoljstvo i ponos nije krio ni načelnik Općine Desinić Dražen Šurbek, koji je naglasio koliko je Prejacovo ime utkano u identitet njegova rodnog kraja.
– U samom središtu Desinića obnovljena je njegova rodna kuća, a današnja izložba još je jedan način da mu odamo počast. Nismo zaboravili na sva njegova djela i sve što je ostavio iza sebe. Zahvaljujem svim djelatnicima Velikog Tabora na ovoj prekrasnoj izložbi – poručio je Šurbek.
Autorica izložbe, viša kustosica muzeja Dvor Veliki Tabor Renata Dečman, otkrila je da je cilj postava približiti Prejčev bogati opus široj javnosti.
– Na izložbi se može razgledati čak 75 eksponata kroz koje se posjetitelji mogu upoznati s Prejčevim raznolikim kazališnim, književnim i glazbenim stvaralaštvom. Izložene su fotografije, razglednice, pisma, pozivnice, časopisi, koncertni programi, crteži, notna izdanja, libreta, partiture, gramofonske ploče, pa čak i citra te gramofon. Na panoima na hrvatskom i engleskom jeziku te u videoprezentaciji prikazane su reprodukcije njegovih kazališnih cedulja, dramskih tekstova i glazbeno-scenskih rukopisa, a izložba je obogaćena i zvučnim zapisom pjesme Vu plavem trnaci u Prejčevoj izvedbi – istaknula je Dečman, dodavši kako su eksponate za izložbu ustupili brojni partneri, među kojima su Općina Desinić, Muzej grada Zagreba, HAZU, Hrvatski povijesni muzej te Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.
Izložbu je svečano otvorio ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja Jurica Sabol, naglasivši da se radi o jednoj od završnih izložbi u sklopu muzejske godine.
– Otvaramo danas predzadnju izložbu u Muzejima Hrvatskog zagorja – od početka godine održano ih je više od dvadeset, a godinu ćemo zaključiti u Galeriji Antuna Augustinčića izložbom mladih kipara – rekao je Sabol, istaknuvši i brojne izazove s kojima se ustanova suočava.
– Prije pet godina borili smo se s pandemijom, a danas s velikim investicijama koje su u tijeku. Zahvaljujući projektu prekogranične suradnje opremili smo ovu rustikalnu dvoranu, a slijedi i uvođenje multimedijske opreme. Osvijetlili smo kulu C i pokrenuli dugosanjani projekt velikotaborskog pastiona. U tijeku je i građevinska sanacija koja će trajati još dvije do tri godine, a nadam se da će do Božića Tabor zasjati u novom, modernom ruhu – dodao je.
Govoreći o značaju muzejske ustanove, Sabol je podsjetio da Muzeji Hrvatskog zagorja obuhvaćaju pet različitih muzeja koje povezuje zajednička misija očuvanja kulturne baštine.
– Ono što se nalazi u našim muzejima nije samo lokalnog, već i nacionalnog značaja. Dvor Veliki Tabor nezaobilazna je destinacija kulturnog turizma, a broj posjetitelja raste iz godine u godinu. Siguran sam da će i ovakvi programi nastaviti privlačiti mnoge ljubitelje kulture – zaključio je Sabol.
Izložba „Gjuro Prejac – svestran umjetnik rodom iz Desinića“ ostaje otvorena sve do 31. srpnja 2026. godine, nudeći posjetiteljima priliku da otkriju, ili ponovno upoznaju, umjetnika čije je stvaralaštvo obogatilo cijelu Hrvatsku.
