Sustav vozačkih dozvola u Hrvatskoj i ostatku Europske unije ulazi u jednu od najopsežnijih reformi u posljednjih nekoliko desetljeća. Promjene koje donosi nova europska direktiva zahvatit će sve-od polaznika autoškola do profesionalnih vozača s dugogodišnjim iskustvom.
Glavni ciljevi reforme su povećanje sigurnosti na cestama i modernizacija administrativnih postupaka kroz digitalna rješenja. Iako države članice imaju nekoliko godina za potpunu prilagodbu, smjer kojim se ide već je vrlo jasan.
Jedna od najznačajnijih novosti je uvođenje digitalne vozačke dozvole. Umjesto klasične plastične kartice, vozači će moći dokazivati svoje pravo na upravljanje vozilom putem pametnog telefona, unutar službene mobilne aplikacije. Time se pojednostavljuje identifikacija u prometnim kontrolama, ali i znatno smanjuje mogućnost krivotvorenja. Fizička dozvola neće biti ukinuta u potpunosti – oni koji to žele moći će je i dalje zatražiti, no digitalni oblik postaje standard, uz prijelazno razdoblje od nekoliko godina.
Posebna pažnja posvećena je mladim i neiskusnim vozačima, koji statistički sudjeluju u najvećem broju prometnih nesreća. Za sve nove vozače uvodi se obavezno probno razdoblje od najmanje dvije godine, tijekom kojeg će vrijediti stroža pravila. To uključuje znatno oštrije sankcije za vožnju pod utjecajem alkohola, uz tendenciju prema nultoj toleranciji, ali i za korištenje mobitela ili nekorištenje sigurnosnog pojasa. Novost je i mogućnost stjecanja vozačke dozvole već sa 17 godina, uz uvjet da se do punoljetnosti vozi isključivo uz pratnju iskusne osobe.
Reforma donosi promjene i za profesionalne vozače, što bi moglo ublažiti nedostatak radne snage u transportnom sektoru. Dobna granica za upravljanje kamionima spušta se na 18 godina, dok će se autobusima moći upravljati već s 21 godinom. Uz to, vozači B kategorije dobit će mogućnost upravljanja vozilima mase do 4,25 tone, primjerice većim kamperima, uz dodatnu obuku ili poseban ispit.
Važan dio reforme odnosi se i na zdravstvenu sposobnost vozača. Liječnički pregledi bit će obavezni prilikom izdavanja i obnavljanja dozvola, s naglaskom na vid i kardiovaskularno zdravlje. Ipak, državama članicama ostavljena je mogućnost da za vozače osobnih vozila uvedu sustav samoprocjene zdravstvenog stanja. Vozačke dozvole za automobile i motocikle vrijedit će do 15 godina, dok će profesionalne dozvole imati rok valjanosti od pet godina.
Jedna od ključnih sigurnosnih novosti je prekogranično priznavanje zabrana vožnje. U praksi to znači da vozač kojem je zbog teškog prekršaja zabranjena vožnja u jednoj državi članici, više neće moći legalno voziti ni u jednoj drugoj državi Europske unije. Time se stvara jedinstven europski sustav sankcioniranja najopasnijih sudionika u prometu, dodatno ojačan digitalnim dozvolama i centraliziranom evidencijom.
Uz sve navedeno, unapređuje se i sama obuka budućih vozača, s većim naglaskom na stvarne prometne opasnosti-od mrtvih kutova i sigurnog otvaranja vrata, do rizika korištenja mobilnih uređaja tijekom vožnje. Cilj je jasan, sigurnije ceste, odgovorniji vozači i sustav prilagođen digitalnom dobu.
