Krajem ožujka u Zagrebu je potpisan Dobrovoljni sporazum o sprječavanju i smanjenju nastajanja otpada od hrane „Zajedno protiv otpada od hrane“ između Ministarstva poljoprivrede te predstavnika proizvođača i prerađivača hrane, trgovine, ugostiteljstva, znanstvene i akademske zajednice, jedinica lokalne i regionalne samouprave, neprofitnih organizacija i inicijativa te udruženja i tvrtki.
Na svečanom potpisivanju Sporazum su potpisala 33 potpisnika, a za vrijeme njegovog trajanja od pet godina dostupan je za pristupanje novim potpisnicima.
Potpisnici se dobrovoljno obvezuju na ulaganje napora u smanjenje otpada od hrane u svojim poslovnim procesima, doniranje hrane, ali i na aktivnu komunikaciju prema potrošačima. Na taj način Sporazum obuhvaća cjeloviti lanac djelovanja, od proizvodnje i prerade hrane do kućanstava.
Sklapanje Sporazuma je dio provedbe nacionalnog Plana sprječavanja i smanjenja nastajanja otada od hrane iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, a navedena aktivnost nastavlja se i u okviru provedbe novog Plana sprječavanja i smanjenja nastajanja otada od hrane za razdoblje od 2023. do 2028. godine.
Općenito sklapanje ovakvih sporazuma nastoji poticati suradnju i dijalog različitih dionika, a usmjereno je na preventivne aktivnosti, odnosno preraspodjelu viškova hrane te sve ostale aktivnosti koje mogu pridonijeti učinkovitosti sustava sprječavanja nastajanja otpada od hrane kojima se utječe i na smanjenje troškova poslovanja te ostvaruju uštede koje se mogu usmjeriti na druga poslovna ulaganja. Ujedno, sporazum predstavlja i doprinos društveno odgovornom i socijalno osjetljivom poslovanju dionika, stoga ovim putem pozivamo sve zainteresirane dionike da se uključe u ovu inicijativu.
Naime, otpad hrane jedan je od najvećih globalnih problema današnjice, jer se velike količine hrane svakodnevno bacaju dok istovremeno mnogi ljudi nemaju dovoljno za osnovne potrebe. Vrijedi napomenuti kako otpad nastaje u svim fazama, od proizvodnje i prerade do trgovine i kućanstava, često zbog lošeg planiranja, nepravilnog skladištenja ili prekomjerne kupnje. Osim etičkog pitanja, bacanje hrane ima i ozbiljne posljedice za okoliš jer povećava emisije stakleničkih plinova i nepotrebno troši resurse poput vode i energije.
Smanjenje otpada od hrane moguće je kroz jednostavne promjene navika, poput planiranja obroka, pravilnog čuvanja namirnica i iskorištavanja ostataka. Time ne samo da se štedi novac, nego se doprinosi i očuvanju okoliša te odgovornijem odnosu prema hrani kao vrijednom resursu.
Ovaj sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
