Predstavljanje knjige o Silviji Hercigonja u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Klanjcu i Općine Tuhelj održat će se u petak, 23. siječnja 2026. godine s početkom u 19 sati, u Klubu mladih Osnovne škole Lijepa naša Tuhelj.
Događanje se organizira u spomen na Silviju Hercigonju (1923-1999), Tuhljanku koja je obilježila hrvatski svijet plesa, a knjigu će predstaviti autori Diana Greblički Miculinić, Brankica Greblički i Slavko Zamuda, dok će u glazbenom dijelu programa nastupit će Andrija Slaviček.
Ogranak Matice hrvatske u Klanjcu koji svojim djelovanjem pokriva i Općinu Tuhelj, u okviru svoje ediciji Iz kulturne baštine klanječkoga kraja, objavio je publikaciju o znamenitoj Tuhljanki Silviji Hercigonji – balerini, plesnoj pedagoginji i koreografkinji, a koja je sedma publikacija iz navedene edicije.
Po majčinoj strani Silvija potječe iz ugledne tuheljske obitelji Zabukošek. Njezin pradjed Ivan Nepomuk bio je trgovac i općinski bilježnik. Sin Alfred nastavio je obiteljski posao, ali zbog niza tragičnih okolnosti ostao je bez velikog dijela imovine, ali i bez sina Ota i zeta Dragutina Hercigonje i time je i obiteljski posao propao. Nakon Dragutinove smrti, majka Irena je s kćerkom Silvijom napustila Tuhelj i otišla u Zagreb, gdje je Irena započela karijeru balerine, plesne pedagoginje i koreografkinje.
Život i karijera Silvije Hercigonje predstavljaju izniman primjer predanosti i vizionarstva u razvoju plesne umjetnosti u Hrvatskoj. Od njezinih ranih dana kao klasične balerine u HNK-u, gdje je stekla rigoroznu tehničku podlogu, pa sve do njezine transformativne uloge u dječjem kazalištu i plesnoj pedagogiji, Hercigonja je dosljedno pokazivala duboko razumijevanje umjetnosti i njezine publike.
Njezin najznačajniji doprinos leži u pionirskom radu na uspostavi i institucionalizaciji plesnog obrazovanja za djecu. Osnivanjem baletnih tečajeva, a potom i formalne škole koja danas nosi njezino ime, Hercigonja nije samo podučavala plesne korake, već je gradila sustav koji je osigurao kontinuitet i profesionalizaciju baletne kulture. Njezina pedagoška filozofija, koja je spajala disciplinu s poticajnom energijom i ranim scenskim iskustvom, stvorila je plodno tlo za razvoj brojnih talentiranih plesača koji su kasnije obogatili hrvatsku i međunarodnu plesnu scenu.
Kao koreografkinja, Silvija Hercigonja je obogatila repertoar dječjeg baleta, stvarajući originalna djela i prilagođavajući klasike za mlade izvođače. Njezina svestranost očitovala se u radu za različita kazališta, film i televiziju, što je omogućilo plesu da dopre do šire publike i postane sastavni dio suvremene umjetničke scene.
Nasljeđe Silvije Hercigonje živi kroz instituciju koju je osnovala i generacije plesača koje je odgojila, osiguravajući da njezina vizija i predanost i dalje oblikuju budućnost hrvatske plesne umjetnosti. Njezin je rad “temeljni kamen” na kojem se gradi suvremena plesna scena, a njezina ostavština služi kao inspiracija za sve one koji teže izvrsnosti u umjetnosti i obrazovanju.
