U Pučkom otvorenom učilištu Krapina u utorak, 3. studenoga, svečano je otvorena izložba „Zagorski cug – 140 godina željeznice u Hrvatskom zagorju”, kojom se obilježava 140. obljetnica dolaska željeznice u ovaj kraj.
Izložbu organiziraju HŽ Infrastruktura i Hrvatski željeznički muzej u suradnji s Pučkim otvorenim učilištem Krapina, a posvećena je velikoj obljetnici puštanja u promet željezničkih pruga u Hrvatskom zagorju.
Posjetitelji će kroz izložbu imati priliku upoznati povijest izgradnje željezničkih pruga na ovom području, od prvih planova i početka radova u 19. stoljeću do njihova razvoja i modernizacije. Poseban naglasak stavljen je na prugu Zaprešić – Varaždin, puštenu u redoviti promet 1886. godine, kao i na pružni odvojak Zabok – Krapina, koji je imao važnu ulogu u prijevozu ugljena, industrijskih proizvoda i putnika.
Izložba je posvećena dugoj povijesti željeznice u Hrvatskom zagorju, od 1886. do 2026. godine, a posjetiteljima pruža priliku da se upoznaju s njezinim razvojem i značajem za ovaj kraj. Ovime se nastoji približiti važnost željeznice u povezivanju zagorskih mjesta, razvoju prometa i svakodnevnom životu stanovnika tijekom proteklih 140 godina.
Izložba je postavljena u prostorima Pučkog otvorenog učilišta Krapina, na adresi Šetalište hrvatskog narodnog preporoda 13, a zainteresirani posjetitelji mogu je razgledati tijekom radnog vremena Učilišta sve do 27. studenoga 2026. godine.
Na samom je početku sve prisutne pozdravila Grozdana Pavlović, ravnateljica POU Krapina.
-Danas ovdje imamo izložbu s jednim vrijednim povijesnim karakterom. Iznimno mi je drago što smo započeli jednu međumuzejsku suradnju sa Hrvatskim željezničkim muzejom – rekla je zahvalivši autoru izložbe.
Ovom je prilikom istaknula kako je ponosna što je POU Krapina ugostilo mnoge uzvanike.
-Vjerujem da će mnogi doći vidjeti ovu izložbu i mnogo toga naučiti o željeznici u zagorskom kraju – zaključila je.
Izložba, kao što smo već naveli, donosi pregled povijesnog razvoja željezničkog prometa na području Hrvatskog zagorja, od izgradnje prvih pruga u 19. stoljeću do njihova značaja u suvremenom prometnom povezivanju. O njezinu nastanku, povijesnim zanimljivostima i važnosti željeznice za razvoj ovoga kraja govorio je autor izložbe Josip Kajinić.
-Osnovni motiv za postavljanje izložbe bio je želja da se u svakoj hrvatskoj županiji, odnosno u svakom dijelu Hrvatske, na odgovarajući način obilježi i predstavi povijest željeznice toga kraja – rekao je naglasivši kako su svi dijelovi Hrvatske jednako važni, a Hrvatsko zagorje ima posebno mjesto u željezničkoj povijesti, s obzirom na utjecaj koji je željeznica imala na razvoj ovoga prostora.
Govoreći o povijesnom značaju željeznice, Kajinić je podsjetio kako je njezina pojava predstavljala velik iskorak u vremenu nakon ukidanja feudalnog razdoblja, kada su ljudi postali slobodniji u odabiru mjesta i načina na koji će osigurati svoju egzistenciju.
-Mnogi od njih bili su siromašni, nisu imali dovoljno zemlje i upravo je pojava željeznice omogućila da u potrazi za poslom budu mobilniji nego ikada prije. Prve parne lokomotive vozile su svega 30 kilometara na sat, no u usporedbi s tadašnjim prometnim mogućnostima predstavljale su neusporediv napredak – istaknuo je Kajinić.
Dodao je kako željeznica nije važna samo za razumijevanje prošlosti, već predstavlja značajan dio sadašnjosti, ali i perspektivu za budućnost. Upravo je Hrvatsko zagorje, prema njegovim riječima, dobar primjer prostora na kojem se pokazuje koliko je željeznički prijevoz važan i praktičan oblik prometnog povezivanja. Kao jedan od primjera naveo je obnovljenu prugu na relaciji Zabok – Zagreb, kojom se do glavnog grada može stići brže nego drugim oblicima prijevoza.
U sklopu izložbe predstavljen je povijesni razvoj željezničke mreže Hrvatskog zagorja, uz pregled svih značajnijih pruga koje su obilježile ovaj kraj. Među njima je pruga izgrađena prema Varaždinu 1886. godine, s odvojkom prema Krapini.
-Posebno zanimljiv povijesni podatak odnosi se na prugu od Zaboka do Gornje Stubice, izgrađenu 1916. godine. Riječ je o posljednjoj vicinalnoj pruzi izgrađenoj na području cijele Austro-Ugarske Monarhije, što joj daje posebnu povijesnu vrijednost – navodi te dodaje kako se željeznička mreža nastavila razvijati i u razdoblju između dva svjetska rata, kada je izgrađena pruga od Krapine preko Đurmanca do Rogatca u Sloveniji.
Nakon Drugog svjetskog rata, 1956. godine, izgrađena je i takozvana kumrovečka pruga, koja je dolinom rijeke Sutle povezala Savski Marof, gdje je već postojala željeznička veza, s Klanjcem i Kumrovcem. Četiri godine kasnije pruga je povezana i sa Slovenijom.
-Željeznica ima bogatu prošlost, ali i značajan potencijal za daljnji razvoj, osobito kada je riječ o suradnji sa susjednom Slovenijom – kazao je te kao zanimljiv primjer naveo je upravo kumrovečku prugu, čija je povijest povezana i s nekadašnjim administrativnim granicama unutar bivše Jugoslavije.
Naime, prilikom njezine izgradnje, kako bi se smanjili troškovi i pojednostavila realizacija projekta, došlo je do promjene korita rijeke Sutle. Zbog toga je željeznička pruga na pojedinim dijelovima presijecala katastarske čestice, što je dovelo do specifične situacije u kojoj je sama pruga utjecala i na granice katastarskih područja. Unatoč takvim posebnostima, Kajinić smatra kako postoji prostor za daljnji razvoj i ponovno jačanje željezničke povezanosti toga područja.
-Osim povijesnog pregleda i podataka o izgradnji pruga, posjetitelji na izložbi mogu razgledati i brojne originalne predmete i dokumente koji svjedoče o razvoju željezničkog prometa u Hrvatskom zagorju. Među izloženim materijalima nalaze se izvorni nacrti, povijesna dokumentacija i vozni redovi iz vremena Austro-Ugarske Monarhije, kao i drugi predmeti karakteristični upravo za željezničke pruge ovoga područja – navodi.
Autor izložbe na kraju je izrazio nadu da će posjetitelji u postavu, ali i pratećem katalogu, pronaći zanimljive povijesne podatke i detalje te kroz izložbu bolje upoznati važnost željeznice za razvoj Hrvatskog zagorja.
Član Uprave HŽ Infrastrukture Darko Barišić istaknuo je kako je dolazak željeznice u Hrvatsko zagorje 1886. godine bio jedan od važnijih događaja za razvoj ovoga kraja. Njezin je utjecaj, kako je pojasnio, bio vidljiv u nekoliko ključnih područja.
– Prije svega, svi smo ovdje ljubitelji željeznice pa moramo reći da je 1886. godine, kada je željeznica došla u Zagorje, zapravo napravila tri velike stvari. Prva je gospodarski razvitak, odnosno poboljšanje gospodarskih prilika, o čemu je već govorio i gospodin Kajinić. Druga stvar koja se dogodila bio je tehničko-tehnološki iskorak. Mnoge su tvornice izgrađene uz željeznicu, odnosno upravo zbog željeznice. Treća stvar je mobilnost. Ljudi su mogli puno brže doći do Varaždina, Zaprešića, drugih dijelova Zagorja i dalje. Sve su to bile velike promjene koje su utjecale na život ljudi i razvoj ovoga prostora – rekao je Barišić.
Nakon osvrta na povijesnu ulogu željeznice, Barišić je veći dio svojeg obraćanja posvetio njezinoj sadašnjosti i budućnosti, odnosno aktualnim ulaganjima u željezničku infrastrukturu. Naglasio je kako se HŽ Infrastruktura trenutačno nalazi u najvećem investicijskom zamahu u povijesti Republike Hrvatske kada je riječ o ulaganjima u željezničku mrežu, a značajan dio tih investicija odnosi se upravo na Hrvatsko zagorje.
– Godine 2021. završili smo prvi veliki projekt na području Hrvatskog zagorja, na dionici između Zaprešića i Zaboka. Elektrificirali smo prugu u duljini od oko 120 kilometara, a danas se ondje voze potpuno novi, moderni vlakovi, uz nova i suvremena rješenja. To je bio važan korak u modernizaciji željezničkog prometa na ovom području – kazao je Barišić.
Uz navedeni projekt, završena je i obnova pruge na području grada Krapine, čime je nastavljen ciklus ulaganja u željezničku infrastrukturu Hrvatskog zagorja. No, kako je naglasio Barišić, time se ulaganja ne zaustavljaju. Trenutačno se radi na pripremi i realizaciji triju novih projekata koji bi trebali dodatno unaprijediti željezničku povezanost ovoga kraja.
– Trenutačno radimo na tri sljedeća projekta. Jedan od njih je pruga prema Gornjoj Stubici, na kojoj bi radovi trebali početi u početku sljedeće godine. Drugi projekt na kojem radimo odnosi se na prugu od Zaboka prema Varaždinu, odnosno na dionicu prema Budinščini. Treća stvar na kojoj trenutačno radimo jest kumrovečka pruga, koja je danas također bila spomenuta – naveo je Barišić.
– Kroz ovih 140 godina mislim da cijela država zna da su se ljudi u Zagorju nekako posebno povezali sa željeznicom i zavoljeli je. To je nešto što traje desetljećima i što se ne može zanemariti. Nama je, kao Upravi HŽ Infrastrukture, ali i općenito Ministarstvu, to jedan zalog budućnosti. Smatramo da imamo i svojevrsnu moralnu obvezu napraviti modernu željeznicu za ljude, za naše građane i za generacije koje dolaze – zaključio je Barišić.
Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar uputio je čestitke organizatorima i autorima izložbe „Zagorski cug – 140 godina željeznice u Hrvatskom zagorju“.
– Zagorski cug duboko je ukorijenjen u biće zagorskog čovjeka i ljudi su stvarno sentimentalno vezani za vlak ili za cug, kako ga mi ovdje u Zagorju nazivamo. Činjenica je da je 1886. godine počeo razvoj Hrvatskog zagorja dolaskom željeznice. Ono što je fascinantno jest da je gradnja počela 1885. godine te da je već u rujnu 1886. godine bilo izgrađeno 89 kilometara pruge, podijeljenih u četiri dionice koje su se gradile istodobno, uz još 6,2 kilometra pruge do Krapine – istaknuo je župan Kolar.
Uspoređujući tadašnju brzinu izgradnje željezničke infrastrukture s današnjim administrativnim i građevinskim postupcima, župan je upozorio na dugotrajnost realizacije infrastrukturnih projekata. Pritom je naglasio kako je nekada u vrlo kratkom razdoblju bilo moguće izgraditi značajnu kilometražu pruge, dok su danas za pripremu projekata potrebni dugotrajni postupci, od izrade studija utjecaja na okoliš do ishođenja potrebnih dozvola.
Posebno se osvrnuo na povijest kumrovečke pruge i njezinu povezanost s dolinom rijeke Sutle, koja je tijekom povijesti predstavljala i prirodnu granicu između Hrvatske i Slovenije. Podsjetio je kako su prilikom izgradnje željezničke infrastrukture nekadašnje granice i administrativne prepreke bile manje važne od potrebe za povezivanjem prostora i realizacijom projekta.
– Ako je nekada rijeka Sutla mogla mijenjati svoj tok kako bi se izgradila pruga i ako granice tada nisu predstavljale prepreku, ne vidim razlog zašto bismo danas, kada smo ponovno u Europskoj uniji, kada Republika Hrvatska i Republika Slovenija imaju dobre odnose i nemaju teritorijalnih pretenzija jedna prema drugoj, imali problem u realizaciji takvog projekta. Nadam se da će i takozvana kumrovečka pruga kroz dolinu rijeke Sutle dočekati potrebnu dokumentaciju te da ćemo je ponovno revitalizirati i staviti u funkciju, ne samo do Klanjca, nego i do Kumrovca, Zagorskih Sela i dalje prema Sloveniji – poručio je župan.
Istaknuo je kako bi obnova te pruge imala i širi prometni značaj, osobito u kontekstu budućeg rasterećenja postojećih prometnih pravaca. Kao jednu od mogućnosti naveo je rasterećenje mosta, odnosno stvaranje alternativnog pravca koji bi dodatno unaprijedio prometnu povezanost između Hrvatske i Slovenije.
Kolar je zahvalio HŽ Infrastrukturi i resornom ministarstvu na najavljenim ulaganjima u željezničku infrastrukturu na području Hrvatskog zagorja, naglasivši kako je razvoj željeznice neizostavan dio kvalitetnog prometnog sustava. Posebno je istaknuo važnost integriranog prijevoza putnika, koji bi trebao povezati željeznički i autobusni prijevoz te druge oblike mobilnosti.
– Integrirani prijevoz nije budućnost, on bi trebao biti sadašnjost. A integriranog prijevoza nema bez željeznice. Ona je ključ, ona je kičma, a sva ostala rebra su autobusni i privatni prijevoz. Kada to shvatimo, željeznica će imati još veće značenje nego što ga ima danas. Putovat ćemo još brže, a sve više učenika i učenica, studenata, ali i radnika koristit će željeznicu i ona će im biti prvi izbor prijevoza – naglasio je Kolar.
Osvrnuo se i na posebnu popularnost zagorskog cuga u lokalnoj kulturi, podsjetivši kako je željeznica postala dio svakodnevice, ali i inspiracija za umjetničko i glazbeno stvaralaštvo. Kao zanimljiv primjer naveo je pjesmu koju su o cugu opjevali popularni zagorski glazbenici, istaknuvši kako njezini tekst i glazba na poseban način dočaravaju odnos Zagoraca prema željeznici.
– Nema razvoja bez željeznice i što to prije do kraja shvatimo, to bolje. Kada s autocestama napravimo sve što smo planirali, sve snage za razvoj infrastrukture trebale bi ići prema željeznici – poručio je Kolar.
Ravnateljica Uprave za željezničku infrastrukturu i promet u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Jasna Divić istaknula je kako je obilježavanje 140. obljetnice željeznice u Hrvatskom zagorju prilika za podsjećanje na bogatu željezničku povijest ovoga kraja, ali i za predstavljanje planova i ulaganja kojima se želi osigurati njezin daljnji razvoj.
– Ova obljetnica prilika je da se prisjetimo bogate željezničke povijesti, koju su već i prethodni govornici spomenuli, ali jednako tako i da istaknemo važnost željeznice za sadašnji i budući razvoj. Tijekom proteklih 140 godina uloga željeznice ostala je iznimno važna. Upravo zato modernizacija i razvoj željezničke infrastrukture za nas u Ministarstvu predstavljaju jedan od prioriteta na području cijele Republike Hrvatske. U narednom desetogodišnjem razdoblju planiramo uložiti šest milijardi eura u željeznicu, a dio tih sredstava bit će usmjeren i u razvoj zagorskih pruga – istaknula je Divić.
Govoreći o konkretnim projektima na području Hrvatskog zagorja, osvrnula se na ulaganja koja su već realizirana, ali i na one projekte koji su trenutačno u tijeku ili se njihova realizacija tek očekuje. Pritom je izdvojila obnovu pruge Hum-Lug – Gornja Stubica, kao i planiranu rekonstrukciju pruge Zabok – Budinščina, koja će se financirati sredstvima iz Socijalno-klimatskog fonda
– Sredstva su na neki način već odobrena i u ožujku očekujemo realizaciju, odnosno početak provedbe projekta. Vrijednost obnove te dionice procijenjena je na oko 200 milijuna eura – pojasnila je Divić.
Posebno je naglasila kako će se u sklopu projekta obnoviti i četiri željeznička kolodvora – Bedekovčina, Zlatar Bistrica, Konjščina i Budinščina. Osim obnove kolodvorskih prostora, planirano je i uređenje parkirališta u sklopu sustava Park & Ride, čime bi se putnicima omogućilo jednostavnije kombiniranje osobnog automobila i željezničkog prijevoza.
Takva ulaganja, prema njezinim riječima, dio su šireg koncepta razvoja integriranog prijevoza putnika, u kojemu željeznica ima središnju ulogu, dok se autobusnim prijevozom osigurava povezanost manjih naselja koja nisu neposredno uz željezničke pruge.
– Imamo i manje projekte koji su jednako tako važni za ovaj kraj. Jedan od njih je izrada tehničke dokumentacije za konstrukciju, odnosno izmještanje željezničke pruge u kolodvoru Krapina. Riječ je o dionici dugoj oko jedan kilometar. Očekujemo da će dokumentacija biti završena do kraja iduće godine, a nakon toga se nadamo da bismo tijekom 2028. godine mogli ugovoriti i započeti radove na tom dijelu. Tim projektom omogućit će se bolja protočnost cestovnog prometa i smanjenje prometnih gužvi u samom gradu – rekla je Divić.
Osvrnula se i na radove na željezničkoj infrastrukturi i objektima na području Krapine, pri čemu je posebno spomenula rekonstrukciju kolodvorske zgrade i obnovu perona. Pritom je uputila i ispriku građanima zbog poteškoća koje su se pojavile tijekom izvođenja radova, izrazivši očekivanje da će oni biti dovršeni do kraja godine.
– Važna stvar za Zagorje svakako je i kumrovečka pruga. U ovom trenutku u tijeku je izrada studije, a očekujemo da bi ona trebala biti završena do kraja godine. Nakon toga vidjet ćemo u kojem će nam smjeru studija pokazati da trebamo ići i svakako ćemo taj projekt staviti među prioritete – istaknula je Divić.
Uz navedene projekte, nastavak ulaganja obuhvatit će i povećanje sigurnosti željezničkog prometa. U tom je kontekstu spomenula sanaciju 16 željezničko-cestovnih prijelaza na području Hrvatskog zagorja, od kojih je većina već odrađena. Cilj tih zahvata jest dodatno unaprijediti sigurnost svih sudionika u prometu, osobito vozača i pješaka koji svakodnevno prelaze željezničke pruge.
– Nastavit ćemo u narednom razdoblju osiguravati sredstva za prugu kako projekt obnove do Budinščine ne bi ostao samo na Budinščini, nego da se obnova nastavi dalje prema Turčinu i Varaždinu. Riječ je o nešto zahtjevnijoj dionici, ali ćemo i u tom smislu raditi na tome da taj pravac stavimo među prioritete. Želimo povezati Varaždin sa Zagorjem, a onda u konačnici i sa Zagrebom – poručila je.
U svojem obraćanju Divić se osvrnula i na obnovu voznog parka, istaknuvši kako se paralelno s ulaganjima u infrastrukturu radi i na nabavi modernih vlakova. Prema njezinim riječima, u voznom parku HŽ Putničkog prijevoza trenutačno je 71 niskopodni moderni vlak, a u tijeku je i nabava dodatna četiri vlaka, od kojih će dva biti namijenjena povezivanju Krapine.
– Svakako, ovih 140 godina govori nam koliko je zagorski cug važan i to ćemo imati na umu prilikom donošenja strateških planova u Ministarstvu. Želim vam da ova izložba bude dobro posjećena i veselim se da ćemo na obilježavanju 150. obljetnice imati i svjedoke koji su se vozili vlakom prije deset, dvadeset, trideset, pedeset ili šezdeset godina. Sjećam se priča koje mi je djed pričao o tome kako je išao vlakom u Zagreb. Mislim da je i to dovoljan zalog da željeznica ostane u središtu naših nastojanja i budućih ulaganja – zaključila je Divić.
Izložbu je otvorio gradonačelnik Krapine i saborski zastupnik Zoran Gregurović istaknuvši pritom koliko je željeznica tijekom povijesti značila za razvoj Krapine i cijelog Hrvatskog zagorja.
– Čuli smo da je postojala željeznica do Radoboja, ali postojala je i ona koja je išla iz Strahinja. Mislim da negdje još postoji fotografija pruge koja je išla iz ugljenokopa, a koja je, koliko se sjećam, ukinuta kada je počela gradnja Zagorske magistrale. Nalazila se gore, kako velimo, kod separacije prema Doliću stanici. To su neki zanimljivi detalji koji pokazuju koliko je željeznica bila prisutna u različitim dijelovima našega kraja – rekao je Gregurović.
Govoreći o njezinu utjecaju na razvoj Hrvatskog zagorja, istaknuo je kako je željeznica bila svojevrsna gospodarska i prometna okosnica ovoga područja.
– Željeznica je uistinu bila na neki način pokretač života i pokretač gospodarstva u cijelom ovom kraju. Kada pogledamo koji su gospodarski najjači dijelovi naše županije, rekao bih da je to svojevrsna kičma koju čine Veliko Trgovišće, Zabok, Sveti Križ Začretje, Krapina, Đurmanec i Gornja Stubica, ali isto tako i područje Bedekovčine, Zlatara, Zlatar Bistrice i dalje. Uz željeznicu su se otvarale tvornice, doseljavali su se ljudi i sigurno je njezin dolazak predstavljao značajan iskorak za cijeli ovaj prostor – naglasio je gradonačelnik.
Osim gospodarskog značaja, Gregurović se posebno osvrnuo i na emocionalnu povezanost stanovnika Hrvatskog zagorja sa željeznicom. Prisjetio se vremena kada su putovanja vlakom bila važan dio obiteljskog života, a dolazak rodbine iz Zagreba vlakom događaj kojemu se unaprijed veselilo.
– S vremenom, kako se način života mijenjao i kako je sve više ljudi počelo koristiti osobne automobile, možda je i značaj same željeznice počeo opadati – rekao je.
Dodao je kako su vlakove u kasnijim razdobljima uglavnom koristili studenti koji su putovali u Zagreb te radnici koji su svakodnevno odlazili na posao. I sam se prisjetio svojih putovanja u Zagreb, posebno situacija na željezničkim kolodvorima i čekanja vlakova, koje su obilježile njegovo iskustvo putovanja željeznicom.
– Danas, kada imamo nove i moderne vlakove, putnici se ponovno vraćaju željeznici. Ako budemo imali dobru mrežu i ako vozni red bude dobro postavljen, bit će ih još više. U današnje vrijeme prometnih gužvi sigurno je puno jednostavnije doći vlakom do nekog odredišta. Ljudi će ponovno prepoznati prednosti takvog načina putovanja, pogotovo ako im osiguramo kvalitetnu i pouzdanu uslugu – istaknuo je.
Gregurović je ponovno naglasio kako je željeznica tijekom povijesti bila pokretač ne samo gospodarskog, nego i društvenog života u Hrvatskom zagorju. Upravo zato posebno ga veseli što su tijekom obilježavanja 140. obljetnice najavljena i dodatna ulaganja u željezničku infrastrukturu.
Zahvalio je HŽ Infrastrukturi i Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture na prepoznavanju važnosti željeznice za ovaj kraj, izrazivši uvjerenje da će planirani projekti i ulaganja pridonijeti povećanju broja putnika i daljnjem razvoju željezničkog prometa.
– Svima mlađima vjerujem da će ova izložba biti posebno zanimljiva, a nama koji smo možda malo stariji pružit će priliku da se prisjetimo kako je to nekada bilo i kako je željeznica izgledala. Hvala još jednom svima na dolasku i svima koji su sudjelovali u pripremi ove izložbe. Ovim putem otvaram izložbu – zaključio je Gregurović.
