Grad Klanjec od 10. do 13. rujna ponovno je domaćin brojnim europskim partnerima u sklopu devetog međunarodnog programa Bratimljenja gradova, koji se provodi uz sufinanciranje Europske unije kroz program CERV.
Ovogodišnji susret nosi naziv „Pametni građani za pametnu Europu / Smart Citizens for Smart Europe“, odnosno „Smart Europe“, a u Klanjcu okuplja sudionike iz 19 partnerskih organizacija iz 14 europskih država.
Program je usmjeren na pitanje kako u vremenu brzog širenja informacija, društvenih mreža i različitih oblika manipulacije ostati informiran, odgovoran i aktivan građanin. Kroz prezentacije, radionice i rasprave sudionici razgovaraju o tome kako prepoznati dezinformacije, provjeravati informacije i razvijati kritičko razmišljanje.
Posebna se pozornost posvećuje i utjecaju dezinformacija na demokratske procese, povjerenje građana u institucije, ali i širenje populizma, teorija zavjere, predrasuda, netolerancije, mržnje i nasilja prema različitim društvenim skupinama.
Današnji program u Klanjcu započeo je u 10 sati u dvorani Gradske knjižnice. Uslijedila je prezentacija i rasprava „Razumjeti znači znati: kako dezinformacije, teorije zavjere i govor mržnje na internetu utječu na demokraciju“, koju moderira Tajana Broz iz Faktografa.
Nakon nje na rasporedu se našla prezentacija „6 savjeta kako prepoznati i zaustaviti manipulaciju informacijama – Pametno je koristiti alate za provjeru činjenica“, koju vode Magdalena Ribarić i Ksenija Vorberger iz ODRAZ-a – Održivi razvoj zajednice.
Ravnateljica Kulturnog centra Klanjec, Snježana Horvatin istaknula je kako je riječ o 9. Town Twinning susretu u okviru CERN programa EU te izrazila zadovoljstvo kontinuitetom partnerske suradnje, koja se iz godine u godinu proširuje novim partnerima.
-Jako nam je veliko zadovoljstvo da imamo taj kontinuitet naše partnerske suradnje i da ju svake godine na neki način proširujemo na nove partnere koji čuju za nas pa se vrlo rado priključuju – istaknula je Horvatin.
Ovogodišnji četverodnevni susret okupio je predstavnike jedinica lokalne samouprave, odnosno gradova i općina, ali i organizacija civilnog društva, pri čemu se poseban naglasak stavlja na uključivanje volontera i građana. Sudionici su ove godine stigli iz Grčke, Španjolske, Češke, Slovačke, Mađarske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Slovenije, Malte i Bugarske, a neki od njih u Klanjec dolaze prvi put, dok se drugi vraćaju nakon nekoliko sudjelovanja.
-Ono što nam je ove godine posebno drago i baš nas je jako ovdje razveselilo jest to da su nam sudionici mladi ljudi. Dakle, ima nešto gradonačelnika i načelnika koji već imaju nekoliko mandata kao i mi, pa su i prijatelji, ali nas posebno veseli da su se ovom našem pozivu odazvali mladi ljudi. Posebno nam je drago što nam iz Bugarske dolazi jedna organizacija civilnog društva koja se bavi sličnim projektima kao i mi, a koja nam dolazi prvi put – naglasila je ravnateljica.
Govoreći o programu, Horvatin je izdvojila aktivnosti koje su već postale svojevrsna tradicija, među kojima je i sadnja stabala. Prošlogodišnji projekt Green Europe bio je posvećen zelenim politikama i Europskom zelenom planu te je izazvao velik interes i živu raspravu. Upravo je zbog toga ovogodišnji nastavak nazvan Smart Europe, s očekivanjem da će ponovno zainteresirati partnere i građane.
-Prošle godine smo sadili u Spomen-parku znamenitih Klanjčana jednu malu aleju crvenih javora. Svaki od naših partnera zasadio je jedno drvo. Već tada smo im rekli da za godinu dana, s obzirom na ove suše i klimatske promjene, moraju doći pogledati je li naraslo. Na sreću, sva su živa i zapravo smo nekako priželjkivali da i prije dođu preko ljeta zalijevati, da ne moramo sami baš sve – prisjetila se Horvatin.
Ovogodišnja akcija nosi naziv Stablo istine, a aleja je proširena s još tri nova stabla koja su zasadili partneri koji nisu sudjelovali u prošlogodišnjoj sadnji. Uz svako stablo bit će postavljen QR kod, a sudionici su u jednoj rečenici odgovorili na pitanje što je za njih istina, čime će njihovi odgovori postati svojevrsni zaključci ovogodišnjeg susreta.
-U ovogodišnjoj akciji koju smo nazvali Stablo istine još smo posadili tri nova stabla, odnosno partneri koji nisu bili prošle godine posadili su svoja stabla. Tako se naša aleja širi, a osim toga, svaki od partnera je u jednoj rečenici rekao što je za njega istina, a to je tema našeg susreta. Tako će uz QR kod pokraj svakog stabla stajati neki zaključak ovogodišnjeg Town Twinning susreta – pojasnila je Horvatin.
Posebnost ovogodišnjeg susreta je i njegovo povezivanje s Tjednom kajkavske kulture u Krapini. Cilj je, osim projektnih aktivnosti, gostima predstaviti lokalnu kulturnu baštinu i omogućiti međukulturnu razmjenu, a izbor termina upravo u vrijeme Tjedna kajkavske kulture pokazao se kao dobar potez.
-Htjeli smo da naši susreti uvijek nekako ne budu isključivo aktivnosti vezane uz temu projekta, nego želimo iskoristiti tu priliku da pokažemo svoju kulturnu baštinu i da to bude neka kulturna razmjena. Ove smo godine namjerno birali termin Tjedna kajkavske kulture, da malo osjete taj ponos nas Zagoraca i našom baštinom koju prezentiramo u tom tjednu – poručila je ravnateljica.
Već su se, dodala je, pojavile i zanimljive poveznice među sudionicima, posebno kada je riječ o jeziku i dijalektima, što je upravo jedan od primjera međukulturne razmjene koju ovaj susret nastoji potaknuti.
-Moram reći da su reakcije bile takve da su i oni prepoznali sličnosti. Mi imamo dijalekte, Bugari imaju dijalekte, bilo je slično našem. Eto, to je ta naša međukulturna razmjena – zaključila je Horvatin.
O utjecaju dezinformacija na demokraciju govorila je Tajana Broz, programska koordinatorica Udruge Faktograf.
-Ono što vidimo jest da su dezinformacije sveprisutne i da se značajno pojavljuju i u političkom životu. Ne samo da ih politički akteri mogu širiti, nego živimo u dobu društvenih mreža u kojem obični korisnici mogu širiti što god žele. Ono što je danas posebno veliki problem jest pojava umjetne inteligencije i AI alata koji značajno omogućavaju brzinu i kreiranje raznih fotomontaža, lažnih videa, lažnih audiosnimki i sličnog. Vidjeli smo i diljem Europe situacije u kojima se to koristilo u predizborne svrhe, primjerice u Slovačkoj, gdje je uoči izbora objavljena lažna audiosnimka-rekla je Broz.
Takav razvoj događaja, istaknula je, dodatno otežava građanima procjenu čemu mogu vjerovati i što je zaista točno, što može imati ozbiljne posljedice za demokratsko društvo.
-To svakako doprinosi tome da se ljudi pitaju čemu više mogu vjerovati i što je točno, a što nije. Cijela demokracija počiva na nekom uzajamnom povjerenju. Ideja je da međusobno razgovaramo, da si međusobno vjerujemo i da onda donosimo najbolje odluke za našu zajednicu. S dezinformacijama, teorijama zavjere te stvaranjem izuzetno radikalnog i polariziranog društva to postaje sve teže-kazala je Broz.
Dodala je kako je upravo zbog svakodnevne izloženosti različitim sadržajima na internetu važno građane educirati o tome kako prepoznati potencijalno problematične informacije i kako provjeriti njihovu vjerodostojnost.
-Svaki od nas svaki se dan praktički susreće s nečim na internetu i pita se je li to zaista točno, gdje to uopće mogu provjeriti i kako saznati što se zaista događa. Važno je ljudima reći da se dezinformacije šire, da postaju sve uvjerljivije upravo zahvaljujući AI-u te ih naučiti na koji način prepoznati potencijalno problematične stvari i kako ih provjeriti. Na taj način možemo dati podršku tome da naša javna i politička debata bude uistinu utemeljena na provjerenim činjenicama, jer jedino tada možemo donositi informirane odluke-istaknula je Broz.
Govoreći o načinima provjere informacija, Broz je naglasila kako alati za prepoznavanje dezinformacija postoje, iako postaju sve složeniji, a građanima su pritom dostupni i profesionalni mediji te organizacije koje se bave provjerom činjenica.
-Postoje načini i alati, i oni su sve kompleksniji. Mi se u Faktografu time bavimo već godinama. Postoje profesionalni mediji, fact-checking organizacije, ali postoje i načini na koje svatko od nas može malo zastati i razmisliti o tome je li ono što vidi zaista točno-dodala je Broz.
Govoreći o važnosti projekta, županijska pročelnica i predsjednica Gradskog vijeća Grada Klanjca Mirjana Smičić Slovenec istaknula je kako on nadilazi lokalne okvire te predstavlja priliku za povezivanje ljudi, razmjenu iskustava i predstavljanje bogate kulturne i tradicijske baštine Krapinsko-zagorske županije.
-Od velike je važnosti ovaj projekt, ne samo za Klanjec, nego i za čitavu Krapinsko-zagorsku županiju. Ljudi iz različitih dijelova Europe dolaze ovdje kako bi vidjeli i prenijeli neka svoja iskustva, ali isto tako kako bi upoznali svo naše bogatstvo koje imamo od kulture, tradicije i različitih djelatnosti na području naše županije. Naravno, ono što je najvažnije jest da se ljudi povezuju, razmjenjuju svoja znanja i iskustva, a stvaraju se i nova prijateljstva te pobratimljenja među gradovima i regijama-rekla je Smičić Slovenec.
Istaknula je kako se kroz dugogodišnje sudjelovanje u projektu već stvaraju čvrste veze među sudionicima, što dodatno olakšava komunikaciju i otvara prostor za nove oblike suradnje.
-Stvorile su se brojne veze. Najčešće su to već ljudi koji više godina sudjeluju u ovom i sličnim projektima, stoga je puno lakše komunicirati i ono što možda netko ima novo za ponuditi puno je lakše ostvariti kada su već te veze uspostavljene. Naravno, tu su već i određena prijateljstva koja, bez obzira na to što svatko radi u nekim svojim područjima, omogućuju da se upravo ta područja na neki način povezuju, a isto tako da se prožimaju različitim dobrim iskustvima jednih i drugih-kazala je Smičić Slovenec.
Osvrnula se i na domaćinstvo te uključivanje građana u program, naglasivši kako upravo ljudi predstavljaju jednu od najvećih vrijednosti Zagorja.
-Doista naše cijelo Zagorje ima izuzetno bogatu kulturu, može se pohvaliti ljepotama našeg kraja, dobrom hranom i našim običajima. Međutim, ono što je najvažnije i što iz dana u dan, iz projekta u projekt na kraju krajeva i dokazujemo, jesu ljudi koji su doista izuzetno srdačni, gostoljubivi i uvijek spremni uključiti se u aktivnosti, u svoju zajednicu, a na kraju krajeva i na regionalnoj razini-naglasila je Smičić Slovenec.
Nakon kratke pauze za kavu, program se nastavlja u 12:15 sati radionicom „Kako algoritmi društvenih mreža oblikuju ono što vidimo“, koju će voditi Tina Andrašek, neovisna konzultantica i edukatorica za medijsku pismenost.
Današnji program završit će u 13 sati u Spomen-parku Znamenitih Klanjčana, gdje će biti održana akcija sadnje stabala pod nazivom „Učini nešto pametno danas: Stablo istine“.
Riječ je o nastavku prošlogodišnje akcije sadnje drvoreda javora. Sudionici koji su prošle godine zasadili svoje stablo moći će vidjeti kako ono napreduje, dok će se ove godine akciji pridružiti i troje novih sudionika.
