Hrvatska je među državama Europske unije najviše ovisna o novcu koji šalju iseljenici, pokazuju podaci Eurostata.
Prema tim podacima, stopa ovisnosti Hrvatske o osobnim transferima i naknadama zaposlenicima dosegnula je predlani čak 7,2 posto BDP-a, što je uvjerljivo najviše u EU, piše Danica.
Iza Hrvatske nalaze se Latvija s 3,1 posto i Luksemburg s 2,7 posto BDP-a. S druge strane, najmanju ovisnost o novcu iz inozemstva imaju Irska, Grčka i Finska.
Stope ovisnosti računaju se prema udjelu priljeva novca iz osobnih transfera i naknada zaposlenicima u ukupnom bruto domaćem proizvodu pojedine države. Tijekom predlani iseljenici su u Hrvatsku poslali 6,2 milijarde eura, dok su strani radnici zaposleni u Hrvatskoj u svoje matične zemlje doznačili 1,82 milijarde eura.
Eurostat navodi kako je prošle godine devet država članica EU zabilježilo suficit osobnih transfera, odnosno više novca pristiglog iz inozemstva nego što je iz zemlje poslano. Među njima je Hrvatska ponovno bila na vrhu s suficitom od 2,6 posto BDP-a. Slijede Bugarska s 1,3 posto i Portugal s 1,2 posto.
Najveće deficite osobnih transfera imale su Malta, Cipar i Belgija, dok su među državama s negativnim saldom još Grčka, Španjolska i Francuska.
Podaci Hrvatske narodne banke pokazuju da su iseljenici u prvih devet mjeseci prošle godine u Hrvatsku poslali oko 4,8 milijardi eura, što predstavlja rekordni iznos. U istom razdoblju strani radnici iz Hrvatske u svoje su države doznačili oko 1,6 milijardi eura.
Najviše novca u Hrvatsku stiglo je iz Njemačke, čak 1,8 milijardi eura. Slijede Irska s oko pola milijarde eura, Nizozemska s 473 milijuna, Austrija s 371 milijunom te Slovenija s 244 milijuna eura.
Istodobno, strani radnici zaposleni u Hrvatskoj najviše su novca slali u Bosnu i Hercegovinu, ukupno 327 milijuna eura. Slijede Nepal s 222 milijuna, Srbija sa 181 milijunom, Filipini sa 137 milijuna te Indija sa 115 milijuna eura.
