U Muzeju „Staro selo“ Kumrovec predstavljena je izložba „Igra, učenje, stvaralaštvo, doživljaj – 30 godina muzejske pedagogije u Muzeju ‘Staro selo’ Kumrovec“, kojom je obilježeno trideset godina razvoja i djelovanja muzejske pedagogije u ovom jedinstvenom muzeju na otvorenom.
Izložba kroz fotografije, sadržaje radionica i odabrane primjere edukativnih programa donosi pogled na bogatu povijest rada s posjetiteljima te pokazuje kako se muzejski sadržaji već desetljećima približavaju djeci, mladima, odraslima i lokalnoj zajednici.
Autorica izložbe, muzejska savjetnica Tatjana Brlek, kroz postav je izdvojila brojne programe i radionice koje su tijekom protekla tri desetljeća postale važan dio života Muzeja „Staro selo“ Kumrovec. Među njima je i poznata radionica „Od zrna do pogače“, kroz koju posjetitelji na neposredan i kreativan način upoznaju tradicijske običaje, znanja i vještine.
Ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja Jurica Sabol istaknuo je kako su Muzeji Hrvatskog zagorja pioniri u području muzejske pedagogije i edukacije, a posebno je izdvojio dugogodišnji rad Muzeja „Staro selo“ Kumrovec.
-Imamo sreću da se upravo na području Muzeja „Staro selo“ Kumrovec vrlo brzo i intenzivno počela razvijati muzejska pedagogija i muzejska edukacija. Kroz ova tri desetljeća ovdje su prošle generacije i generacije posjetitelja svih dobnih skupina i bitno je naglasiti da se muzejska edukacija i dalje razvija te da imamo različite nove edukativne programe-kazao je Sabol.
Dodao je kako su Muzeji Hrvatskog zagorja već šest godina, prema statističkim podacima Muzejskog edukacijskog centra, na prvom mjestu po radu s djecom i mladima.
-Svih naših pet ustrojstvenih jedinica godišnje privuče oko 70 tisuća djece, što su zaista reprezentativne brojke-poručio je Sabol.
Voditeljica Muzeja „Staro selo“ Kumrovec Anita Paun Gađa istaknula je kako je 30 godina muzejsko-edukativnih programa rezultat dugogodišnjeg rada s djecom, ali i dobre suradnje muzeja s lokalnom zajednicom.
-Danas u Muzeju „Staro selo“ Kumrovec otvaramo izložbu povodom 30 godina muzejsko-edukativnih programa. Zahvaljujući upravo djeci i njihovom angažmanu, ali i dobroj suradnji s Općinom, školom, dječjim vrtićem i Društvom „Naša djeca“, muzejska pedagogija u Muzeju „Staro selo“ zaista živi i nadamo se da će se ta suradnja nastaviti i dalje. U muzeju imamo i pojačanje što se tiče muzejske pedagogije. To je naša mlada kolegica Mateja Harapin, koja zaista ima jako lijepo osmišljene nove edukativne programe za djecu, gdje ona kroz zabavu uče i stječu nova znanja-kazala je Paun Gađa, dodavši kako je su ovakvi programi od velikog značaja, posebno u današnje vrijeme kada je djeci gotovo sve dostupno putem društvenih mreža i različitih pomagala koja nekada nisu imali.
-Djeci je jako zanimljivo doći ovdje i vratiti se u neko vrijeme svojih baka i djedova. Mi zaista radimo na tome da očuvamo tradiciju, kako bi djeca jednog dana tu tradiciju mogla prenijeti na svoju djecu i buduće generacije-poručila je Paun Gađa.
O izložbi i bogatom programu koji se tijekom godina kontinuirano nadopunjavao govorila je Tatjana Brlek, muzejska savjetnica Muzeja „Staro Selo“ Kumrovec. Istaknula je kako je izložbom željela prikazati upravo muzejsko-edukativne radionice koje su tijekom godina postale važan dio djelovanja muzeja.
-Jedna od najstarijih je radionica ‘Od zrna do pogače’, koja je prvi puta održana 1996. godine i do današnjih dana, tijekom listopada, popunjavamo sve slobodne termine – istaknula je Brlek.
Uz „Od zrna do pogače“, kroz godine su se razvijali i brojni drugi programi, među kojima su radionica „Bakine papirnate rožice“, „Pisenke moje bake“, obuka u krasopisu te izrada lončića od gline. Upravo kontinuirano nadopunjavanje sadržaja omogućilo je da muzejsko-edukativni programi odgovore na različite interese posjetitelja i odgojno-obrazovnih skupina.
-Kroz tih 30 godina program muzejsko-edukativnih radionica se kontinuirano nadopunjavao – kazala je Brlek, dodajući kako joj je, osim komunikacije s posjetiteljima u samom prostoru muzeja, bilo važno istaknuti i stručni rad koji prati razvoj muzejske pedagogije.
Poseban dio izložbe tako je posvećen sudjelovanju djelatnika muzeja na brojnim međunarodnim stručnim skupovima, kao i međumuzejskoj suradnji. Upravo je povezanost s muzejskim pedagozima iz cijele Hrvatske, prema riječima Brlek, pridonijela brojnim gostovanjima muzejsko-edukativnih programa Muzeja „Staro Selo“ Kumrovec u drugim sredinama.
Tijekom godina posebna se pozornost posvećivala i inkluzivnim programima. U Muzeju je tako izrađena maketa „Staro Selo“ Kumrovec, namijenjena upoznavanju tradicijske arhitekture Hrvatskog zagorja slijepim i slabovidnim osobama.
-Fokus je bio na suradnji muzeja sa svim odgojno-obrazovnim institucijama, s naglaskom na Krapinsko-zagorsku županiju, na čuvanje baštine – istaknula je Brlek.
Dodala je kako realizacija programa ne bi bila moguća bez suradnje s lokalnom zajednicom i odgojno-obrazovnim ustanovama. Posebno je pritom izdvojila Kumrovečku osnovnu školu, Dječji vrtić iz Kumrovca, Društvo „Naša djeca“ Kumrovec i Općinu Kumrovec, kao i financijsku podršku Krapinsko-zagorske županije te osnivača Muzeja, Ministarstva kulture i medija.
-Nadam se da će ova izložba posjetiteljima zapravo ispričati priču o 30 godina kreiranja i provođenja muzejsko-edukativnih programa u Muzeju ‘Staro Selo’ Kumrovec – poručila je Brlek.
Loše vrijeme nije uspjelo zaustaviti aktivnosti pripremljene povodom otvorenja izložbe. Iako je kiša poremetila dio planova, interaktivni dan održan je u prilagođenim uvjetima, a upravo je on, kako je istaknula Brlek, još jedno svjedočanstvo dobre suradnje muzeja s lokalnom zajednicom.
-Ovo nama nije neko veliko iznenađenje jer smo domaćini brojnih manifestacija i događanja, kako za odrasle tako i za djecu. Tako da smo se snašli, a naša zagorska hiža je uvijek dobro mjesto za dobru atmosferu – kazala je.
U suradnji s predstavnicama Društva „Naša djeca“, za djecu su pripremljene različite kreativne aktivnosti. Sudionici su oslikavali drvene igračke i izrađivali lutke na kuhačama, pri čemu su se upoznali i s tradicijskim vezom i narodnim nošnjama Hrvatskog zagorja.
Djeca su imala priliku upoznati i stare zanate kroz kockicu starih obrta, dok je muzejsko-edukativnim programom koordinirala muzejska pedagoginja Mateja Harapin.
Posebno zanimanje među najmlađima izazvala je vožnja na ringišpilu, koju su organizirali članovi Etno udruge „Kolovrat“ iz Tuhlja. Cijelom su danu poseban ugođaj dali i prezentatori starih zanata, koji se, kako ističe Brlek, uvijek rado odazovu pozivima muzeja.
Načelnik Kumrovca, Robert Šplajt istaknuo je važnost ovakvih događanja.
-Ovakva događanja i ovakve velike obljetnice puno znače za Kumrovec. Moramo reći kako imamo jako dobru suradnju sa Muzejima Hrvatskog zagorja, Etno muzejom na otvorenom gdje često imamo kvalitetne radionice, obilježavanja naše kulturne baštine i svega onoga što Kumrovec nudi kroz cijelu godinu – rekao je napomenuvši kako ih posjeti oko 150.000 ljudi tijekom godine kroz događanja i posjet muzeju.
Kako kaže, vežu se za kulturnu baštinu i tradiciju Zagorja koju čuvaju u Kumrovcu.
-Promoviramo Zagorje i našu baštinu, ne samo u Hrvatskoj i Europi, već i diljem svijeta – naglasio je.
Općina je u dobroj suradnji i sa školama, a kako navodi načelnik, u kurikulumu od prvog do četvrtog razreda osnovnih škola, svi učenici dolaze u Kumrovec te upoznaju kulturnu baštinu Hrvatskog zagorja.
Pročelnica UO za obrazovanje, kulturu, šport i tehničku kulturu Mirjana Smičić Slovenec istaknula je važnost muzejske pedagogije u očuvanju i prenošenju kulturne baštine na mlađe generacije, naglasivši kako upravo učenje kroz igru djeci omogućuje da na zanimljiv i razumljiv način upoznaju ono što je vrijedno i važno za njihov kraj.
– Istraživanje i igra, kao što smo i čuli, doista su temelj ove izložbe, odnosno muzejske pedagogije, koja u tome ima svoju najveću važnost i vrijednost. Njezin je zadatak naše blago i našu baštinu približiti djeci na zanimljiv i razumljiv način. Smatramo da se naša kultura i naša baština najbolje čuvaju kada se prenose na mlade generacije, kada djeca uče kroz igru, usvajaju ono što je vrijedno, naše i važno te to, naravno, prenose na mlađe generacije nakon nekoliko ili više godina – rekla je Smičić Slovenec te zahvalila svima na dosadašnjem radu.
