Građani Hrvatske sve su više zabrinuti zbog svakodnevnih troškova, društvene sigurnosti i mogućih globalnih kriznih situacija.
Velika većina građana i dalje najvećim problemom smatra rast troškova života. Čak 90 posto ispitanih navodi da ih brine rast cijena, a više od 78 posto zabrinuto je zbog pada kupovne moći. Trećina građana danas troši manje nego prije godinu dana, dok pad životnog standarda muči tri četvrtine ispitanika.
Sve više raste i zabrinutost oko sigurnosnih pitanja. Gotovo 73 posto građana strahuje od mogućih ratnih sukoba u koje bi zemlja mogla biti uključena, što je dovelo i do značajnog porasta podrške obaveznom vojnom roku, koji sada podržava 71 posto ispitanika. Istodobno, polovica građana protiv je sudjelovanja u ratnim sukobima u slučaju NATO intervencije, piše Poslovni dnevnik.
Kao jedan od najvećih društvenih izazova izdvojeno je vršnjačko nasilje, koje problematičnim smatra 85,5 posto ispitanih. Porast zabrinutosti primjetan je i kada je riječ o mentalnom zdravlju te štetnim društvenim utjecajima, što naglašava 73,5 posto građana. Pad osobne sigurnosti zbog sve većeg nasilja brine 64,5 posto ispitanika. Više od 61 posto građana smeta pojačani nadzor državnih institucija, a gotovo 80 posto protiv je smanjenja osobnih sloboda u ime sigurnosti.
Sve negativniji stavovi pojavljuju se i prema stranim radnicima. Tek svaki peti građanin podržava njihov dolazak, a gotovo 48 posto smatra da imigranti predstavljaju prijetnju kulturi i načinu života. Prisustvo sve većeg broja stranaca u zajednici brine više od 60 posto ispitanika.
Povjerenje u institucije izrazito je nisko-državnim institucijama vjeruje samo 14 posto građana, a njihovim radom zadovoljno je 14,7 posto. Medijima vjeruje svega 13 posto ispitanika, dok nevladinim organizacijama povjerenje daje 17,7 posto.
Kada je riječ o državnim ulaganjima, građani najveći značaj pridaju sektorima koji izravno utječu na svakodnevni život: zdravstvu (90 posto), obrazovanju (70,7 posto) i mirovinskom sustavu (55,4 posto). Kao prioritet državne politike izdvajaju demografiju, uz najvažnije mjere poput nižeg oporezivanja rada i subvencioniranja stambenog zbrinjavanja mladih obitelji.
Očekivanja za budućnost podijeljena su: trećina građana vjeruje da će živjeti bolje, a jednaki postotak očekuje pogoršanje životnih uvjeta. Iako ukupnu gospodarsku situaciju pozitivno ocjenjuje samo 12,8 posto ispitanika, 43,1 posto smatra da im je osobna financijska situacija bolja nego ranije, dok 40 posto kvalitetu života ocjenjuje boljom nego prethodnih godina. Najpozitivnije ocjene građani daju osobnim odnosima, a najnegativnije političkoj situaciji, koju odličnom ili vrlo dobrom ocjenjuje tek svaki deseti.
Istraživanje je provedeno krajem listopada 2025. online metodom, na uzorku 600 ispitanika u dobi od 18 do 65 godina.
