U organizaciji Hrvatske obrtničke komore u prostorijama Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije, održava se okrugli stol u sklopu ESF+ projekta „Poticanje strukovnog obrazovanja – učenje temeljeno na radu“.
Događanjem se želi potaknuti dijalog između ključnih dionika sustava strukovnog obrazovanja, s naglaskom na identificiranje aktualnih izazova u provedbi naukovanja, razmjenu iskustava između obrazovnog sustava i gospodarstva te definiranje konkretnih smjernica za unaprjeđenje učenja temeljenog na radu i njegove usklađenosti s potrebama tržišta rada.
Okrugli stol s temom Naukovanje koje povezuje – suradnja obrazovanja i gospodarstva obuhvatit će predstavnike ključnih dionika u području strukovnog obrazovanja resornog ministarstava, Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, strukovnih škola i poslodavaca.
Program je započeo uvodnim obraćanjima Antuna Trojnara i Nenada Kučiša. Nakon toga je uslijedio okrugli stol „Naukovanje koje povezuje – suradnja obrazovanja i gospodarstva“ na kojem sudjeluju:
- Tomislav Pavelić, voditelj Odjela za nadzor, Služba za strukovno obrazovanje i poduzetničko učenje Ministarstva gospodarstva
- Andreja Uroić Landekić, voditeljica Odjela za promociju strukovnog obrazovanja, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih
- Mirjana Smičić-Slovenec, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, šport i tehničku kulturu Krapinsko-zagorske županije
- Milojka Rataić, ravnateljica Srednje škole Konjščina
- Slavko Petrinec, suradnik u nastavi Centra za automehatroniku SŠ Krapina i vlasnik obrta „AUTO SERVIS PETRINEC“
Sve prisutne na samom je početku pozdravio Antun Trojnar, predsjednik Obrtničke komore Zagreb naglasivši kako je obrazovanje temelj razvoja svakog društva te ključan preduvjet za jačanje gospodarstva i tržišta rada.
-Obrazovanje je iznimno važno, ne samo u sustavu strukovnog obrazovanja nego u cijeloj državi. Bez kvalitetnog obrazovanja ne možemo naprijed. Rješenje nije u isključivom uvozu strane radne snage, nego u jačanju domaće radne snage, a to počinje u školama – istaknuo je te pozdravio projekte Ministarstva gospodarstva u kojima je Hrvatska obrtnička komora partner, posebno naglasivši važnost europskih fondova i ulaganja u ljudske potencijale.
Kako navodi, riječ je o programu učinkovitih ljudskih potencijala 2021.–2027., sufinanciranom sredstvima Europske unije iz ESF+.
Osvrnuo se i na pozitivan trend rasta interesa za strukovna zanimanja.
-Vidimo da je posljednjih godina povećan upis učenika u strukovne škole. Prošle godine upisano je oko 8.300 učenika, što je oko 6 posto više nego godinu ranije. U nekim županijama strukovne škole popunjene su već u prvom upisnom roku, što je vrlo ohrabrujuće – kazao je.
Dodao je kako to pokazuje da i roditelji i učenici sve više prepoznaju vrijednost strukovnog obrazovanja.
-Mladi nakon strukovnog obrazovanja izlaze sa zanatom u rukama i spremni su za tržište rada, osobito oni koji kroz dualni sustav uče u obrtničkim radionicama kod licenciranih mentora – naglasio je istaknuvši kako strukovno obrazovanje ne isključuje daljnje školovanje.
Navodi kako svi žele da djeca nastave obrazovanje ako to žele, ali im struka koju steknu u srednjoj školi ostaje za cijeli život.
Na kraju je poručio kako je važno dodatno jačati suradnju obrazovnog sustava i gospodarstva.
-Deficit strukovnih zanimanja poput keramičara, električara i bravara pokazuje koliko je ovaj segment obrazovanja bio zanemaren. Vjerujem da će novi kurikulumi i jača suradnja škola i obrtnika kroz licencirane radionice to promijeniti. Samo zajedničkim radom ministarstava, komora, škola i obrtnika možemo osigurati da mladi nakon školovanja budu spremni živjeti od svoga rada – zaključio je Trojnar.
Predsjednik Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije Nenad Kučiš istaknuo je kako je upravo praktična nastava ključan element u pripremi mladih za tržište rada.
-Naukovanje i strukovno obrazovanje možda su najvažnije pitanje za naše obrtnike, ali i za cijelu Hrvatsku. Nedostaje nam kvalitetne radne snage, a iako imamo dobro školstvo, problem je nedostatak prakse. Djeca u školi nauče teoriju i osnove, ali bez rada u radionicama, posebno licenciranim s osposobljenim mentorima, teško mogu biti spremna za samostalan rad nakon završetka školovanja – rekao je Kučiš naglasivši kako se Obrtnička komora zalaže za jačanje praktične nastave i veću uključenost učenika u radne procese tijekom školovanja.
Kako kaže, zalažu se da bude što više praktične nastave u radionicama kako bi mladi, po završetku škole, mogli odmah raditi i znati što se od njih očekuje.
Govoreći o deficitarnim zanimanjima, Kučiš je istaknuo da gotovo nema struke u kojoj ne nedostaje radnika.
-Sve fali, u građevini, bravari, vozači, praktički nema struke koja nije deficitarna – rekao je.
Osvrnuo se i na izazove s kojima se poslodavci suočavaju u pronalasku radne snage.
-Svi se nekako snalazimo, posuđujemo radnike jedni od drugih, ali na tržištu jednostavno nema dovoljno domaće radne snage. Moramo posezati i za uvozom radnika. Kvalitetom, brzinom rada i komunikacijom oni često nisu na razini domaćih radnika, ali trenutno smo primorani tako popunjavati nedostatak – zaključio je Kučiš.
Krapinsko-zagorska županija dosljedno se opredjeljuje za politiku razvoja obrazovanja i kreiranja programa u skladu s potrebama tržišta rada na regionalnoj razini, u okvirima koje definira nadležno Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, istaknula je pročelnica Mirjana Smičić Slovenec.
-Uvijek smo poticali razvoj obrazovnih programa koji odgovaraju potrebama našeg tržišta rada, i u tome smo, zajedno s partnerima poput Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te obrtničke i gospodarske komore, postigli dobre rezultate. To se posebno vidi u visokom udjelu upisa učenika u strukovne programe – rekla je dodavši kako se županija, unatoč demografskom padu i smanjenju broja učenika, i dalje suočava s visokom popunjenošću upisnih kvota u srednjim školama.
-Naše srednje škole i dalje ostvaruju visoku razinu upisa. Iako Ministarstvo određuje programe i kvote, često nam odobrava i veći broj upisnih mjesta nego što bi proizlazilo iz demografskih pokazatelja, a mi to opravdavamo visokom razinom popunjenosti – pojasnila je.
Govoreći o zahtjevima obrtnika, Smičić Slovenec naglasila je važnost jačanja učenja temeljenog na radu.
-Obrtništvo opravdano traži više praktične nastave i veću satnicu rada u stvarnim uvjetima. U tom smjeru su već napravljene promjene kroz nove kurikulume koji se postupno, a od ove školske godine u potpunosti, implementiraju u strukovne škole – rekla je te istaknula kako Županija, kao osnivač škola, kontinuirano ulaže napore u osiguravanje kvalitetnih uvjeta i suradnju s partnerima, ali da su konačne odluke na nadležnom ministarstvu.
-Mi nastojimo osigurati uvjete i prenositi potrebe s terena, no konačne odluke donosi Ministarstvo. I dalje ćemo apelirati na sve promjene koje mogu unaprijediti sustav, uključujući i povećanje satnice praktične nastave – dodala je.
Na kraju je naglasila kako srednje škole Krapinsko-zagorske županije bilježe iznimno visoku razinu upisa u strukovne programe.
-U školskoj godini 2025./2026. bilježimo jedan od najviših postotaka upisa u strukovne programe na nacionalnoj razini. Naši učenici nakon strukovnih i gimnazijskih programa postižu vrlo dobre rezultate na državnoj maturi, imaju mogućnosti nastavka obrazovanja ili bržeg zapošljavanja, ovisno o odabranom smjeru – zaključila je pročelnica.
Projekt „Poticanje strukovnog obrazovanja – učenje temeljeno na radu“ provodi se u okviru Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021.–2027. te je sufinanciran sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+). Korisnik projekta je Ministarstvo gospodarstva, a partner Hrvatska obrtnička komora.
