Inflacija u Hrvatskoj na kraju 2025. godine pokazala je znakove usporavanja.
Naime, prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS), stopa inflacije mjerena indeksom potrošačkih cijena u prosincu je iznosila 3,3 posto na godišnjoj razini, što je osjetno manje nego u studenome, kada je iznosila 3,8 posto.
Na mjesečnoj razini, u odnosu na studeni 2025., potrošačke cijene u prosincu su u prosjeku pale za 0,4 posto, piše Poslovni dnevnik.
Time je prosinačka inflacija među najnižima u cijeloj godini, koja je bila obilježena izraženim oscilacijama. Na početku godine inflacija je iznosila četiri posto, u veljači 3,7 posto, dok se u ožujku i travnju spustila na 3,2 posto. Tijekom ljeta ponovno je ubrzala, dosegnuvši više od četiri posto u srpnju, kolovozu i rujnu, da bi se u posljednjem tromjesečju ponovno smirila.
Prema prvoj procjeni DZS-a, prosječna stopa inflacije u cijeloj 2025. godini iznosila je 3,7 posto.
Gledano prema glavnim komponentama indeksa, najvišu godišnju stopu rasta zabilježile su usluge, s porastom cijena od 6,3 posto. Slijede energija s rastom od 3,9 posto te skupina hrane, pića i duhana s 3,1 posto. Cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije porasle su tek neznatno, za 0,1 posto.
Na mjesečnoj razini cijene usluga u prosincu su porasle za 0,3 posto, dok su cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda pale za 0,8 posto. Pad cijena zabilježen je i kod energije te hrane, pića i duhana, i to za po 0,7 posto.
Pritom ostaje otvoreno pitanje odražava li prosinački pad cijena stvarno i trajno slabljenje inflacijskih pritisaka ili je riječ ponajprije o privremenim učincima sezonskih sniženja i promotivnih akcija koje su u prosincu bile osobito izražene.
Naime, kraj godine tradicionalno obilježavaju popusti u maloprodaji, osobito kod neprehrambenih proizvoda, ali i intenzivnije akcije u segmentu hrane i energije, što se jasno očituje u mjesečnom padu cijena upravo u tim kategorijama. Istodobno, snažan rast cijena usluga upućuje na to da temeljni inflacijski pritisci, povezani s rastom plaća i troškovima poslovanja, i dalje ostaju prisutni.
DZS je najavio da će konačne podatke o indeksu potrošačkih cijena prema klasifikaciji ECOICOP objaviti 15. siječnja, što će omogućiti detaljniju analizu strukture inflacije i potvrdu je li riječ o održivijem trendu usporavanja.
Istodobno, prema prvoj procjeni Eurostata, godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u prosincu je iznosila 3,8 posto, dok su na mjesečnoj razini cijene u prosjeku pale za 0,3 posto.
U usporedbi s ostatkom eurozone, gdje je prosječna inflacija u prosincu iznosila dva posto, Hrvatska je i dalje imala znatno višu stopu te je bila četvrta po visini inflacije među državama članicama. Višu inflaciju zabilježile su samo Slovačka i Estonija, s po 4,1 posto, te Austrija s 3,9 posto.
