Prošle godine zabilježen je porast broja prijava sumnji na nuspojave lijekova i cjepiva u Hrvatskoj.
Prema najnovijem izvješću Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED), zaprimljena je ukupno 3866 prijava, od čega se 3721 odnosila na lijekove, a 145 na cjepiva. To je 3,7 posto više nego godinu ranije.
Najveći broj prijava HALMED-u uputili su liječnici, a najčešće su se odnosile na lijekove za liječenje zloćudnih bolesti, lijekove koji djeluju na živčani sustav te lijekove za liječenje sustavnih infekcija, piše Danica.
Gotovo polovica svih prijavljenih nuspojava, odnosno 47 posto, odnosila se na ozbiljne nuspojave. Prema izvješću, nuspojave su ugrozile život 112 pacijenata, 276 osoba završilo je na bolničkom liječenju, a kod 28 pacijenata nastupila je invalidnost.
Sumnja na smrtni ishod kao posljedicu nuspojave lijeka prijavljena je u 49 slučajeva, što je manje nego godinu ranije kada ih je bilo 81. Iz HALMED-a ističu da se najčešće radilo o pacijentima koji su primali lijekove za liječenje zloćudnih bolesti i imunomodulatore.
U izvješću se navodi kako su u najvećem broju smrtnih slučajeva pacijenti imali teške podležeće bolesti, poput karcinoma, nasljednih metaboličkih bolesti, kardiovaskularnih bolesti ili su bili transplantirani bolesnici. Zbog toga je, ističu iz HALMED-a, teško isključiti utjecaj progresije osnovne bolesti na smrtni ishod, odnosno utvrditi je li do smrti prvenstveno dovela bolest, a ne primjena lijeka.
Među najčešće prijavljivanim nuspojavama i dalje su očekivane reakcije na klasične sintetske lijekove, poput mučnine, pospanosti, povišene temperature, osipa, crvenila, proljeva, povraćanja, svrbeža i bolova u trbuhu. Riječ je uglavnom o blagim nuspojavama koje prolaze kroz nekoliko dana bez potrebe za liječenjem ili uz simptomatsku terapiju.
Među najčešće prijavljenim nuspojavama našla se i neučinkovitost lijeka.
