Sve češći i intenzivniji toplinski valovi u Europi potaknuli su rasprave o mogućim promjenama školskih kalendara.
Pojedine države Europske unije razmatraju produljenje ljetnih praznika kako bi zaštitile učenike i nastavnike od ekstremnih temperatura tijekom najtoplijeg dijela godine, piše Tportal.
Prema podacima mreže Eurydice, koju financira Europska komisija, trajanje ljetnog odmora među europskim učenicima znatno se razlikuje. Najdulje praznike imaju učenici u Italiji, gdje ljetni odmor traje oko 14 tjedana, dok učenici na Malti, u Latviji i na Cipru imaju približno 13 tjedana odmora. Najkraći ljetni praznici bilježe se u Danskoj, Nizozemskoj i Njemačkoj, gdje traju oko šest tjedana.
Klimatske promjene i sve češći temperaturni rekordi doveli su do preispitivanja postojećeg rasporeda nastave. Francuska, Španjolska i Italija među državama su koje razmatraju prilagodbu školskih kalendara, uključujući raniji završetak nastavne godine i dulji ljetni odmor.
Prema procjenama UNICEF-a, toplinski valovi tijekom 2024. godine poremetili su obrazovanje više od 900.000 učenika u Europi. Najveći izazovi očekuju se u južnim i jugoistočnim dijelovima kontinenta, gdje su visoke temperature već učestale, a klimatske projekcije predviđaju njihov daljnji porast.
Podaci Europskog opservatorija za klimu i zdravlje pokazuju da se oko 16.650 europskih škola već sada tijekom nastavne godine suočava s danima kada temperatura prelazi 30 Celzijevih stupnjeva. Prema nepovoljnijim klimatskim scenarijima, do sredine stoljeća taj bi broj mogao narasti na oko 34.400 škola.
Neke zemlje već su počele uvoditi konkretne prilagodbe. U Francuskoj i Belgiji pojedine škole ranije su završile nastavu ili su privremeno zatvorene zbog velikih vrućina. U Belgiji su sindikati zatražili uvođenje termometara u sve učionice te prekid nastave kada temperature dosegnu zakonom propisane granice.
Španjolske škole također su počele mijenjati raspored rada kako bi smanjile izloženost učenika visokim temperaturama. U pojedinim ustanovama nastava je pomaknuta ranije, s početkom u 8 sati umjesto u 8.30, dok je završetak nastavnog dana pomaknut na 15 sati.
Iako produljenje ljetnih praznika sve češće dobiva potporu kao moguća mjera zaštite zdravlja djece, stručnjaci upozoravaju da bi takva odluka mogla donijeti nove izazove. Posebno se ističu problemi zaposlenih roditelja koji bi trebali organizirati dodatnu skrb za djecu, kao i poteškoće s kojima bi se mogle suočiti obitelji slabijeg imovinskog statusa.
Rasprava o promjenama školskih kalendara tako postaje dio šire prilagodbe europskog društva na posljedice klimatskih promjena, pri čemu će obrazovni sustavi morati pronaći ravnotežu između zaštite učenika i potreba obitelji.
