U prostoru Gradske knjižnice Krapina, danas 13. veljače 2026. godine održalo se predstavljanje vrijednog književnog i kulturnog izdanja “Etnografija Hrvatskog zagorja i 116 etno priča”, autora Ivana Zagorca, uz prateću izložbu ilustracija umjetnice Đurđice Zagorec.
Ova knjiga značajno doprinosi očuvanju tradicijske baštine, običaja i narodnih priča zagorskog kraja. Uz predstavljanje knjige prikazane su i ilustracije koje dodatno obogaćuju program, dok je ugođaj upotpunio “Pjevački zbor Gajev spomenek” pod vodstvom Anite Habjanec. Posebno iznenađenje večeri bila je Ellen Bogović, koja je izvela pjesmu „Zagorje moje od čistog zlata”.
Autor knjige „Etnografija Hrvatskog zagorja i 116 etno priča”, Ivan Zagorec, istaknuo je kako je po rođenju Zagorec te je živio u Zagorju u obiteljskom okruženju, a dolaskom u mirovinu smatrao je da mora napisati knjigu o Hrvatskom zagorju na malo drugačiji, specifičniji način.
-Najvažnije u toj knjizi jest činjenica da se u javnoj percepciji Hrvatsko zagorje predstavlja kroz nekoliko korijena. To su zagorska kuća, zagorska klijet, vinčeko, možda purica, štrukli, Marija Bistrica i slične stvari koje se često spominju. Ja sam to htio proširiti i proširio sam na 116 korijena. Smatram da tih 116 korijena vežu Zagorca za zagorsku zemlju i problem je bio u tome što, kada sam definirao tih 116 tema na službenom standardnom hrvatskom jeziku, nisam mogao izraziti emociju Zagorja niti odnose među ljudima. Zato sam potražio izlaz i odlučio napisati etno priče. Kada otvorite knjigu, jedna A4 stranica ima dva stupca. U lijevom stupcu je službena etnologija, a u desnom je moja etno priča koja o toj istoj stvari govori onako kako to govore Zagorci na mikro razini – rekao je Zagorec.
Dodao je kako je važno znati odakle dolazimo i što treba čuvati jer će nas svjetski jezici pregaziti, a da ne govorimo o najnovijim aplikacijama i platformama.
-To sam i doživio u početnoj fazi kada sam stvarao knjigu i konzultirao unuke i druge mlade osobe o tome kako da pišem. Oni su rekli: „Zanemari lijevu stranu, to se može pronaći na internetu, piši samo priče.” Tako sam pisao priče, ali sam napisao i lijevu stranu koja je podsjetnik na naše stvarne korijene, a priče to apsolutno nadopunjuju i potvrđuju – rekao je dodavši kako je ovo njegova prva napisana knjiga, a pretpostavlja i posljednja.
-Izbacio sam to iz srca, a moja supruga ju je likovno oblikovala iz srca. Nismo etnolozi, nismo etnografi, to je jednostavno bilo u nama i mi smo to napravili – poručio je autor Zagorec, naglasivši javnosti da knjiga ne ide u knjižare, ali su sponzori u Hrvatskom zagorju podijelili oko 900 primjeraka po osnovnim školama.
Moto je bio: „Djeci koja pišu na Lidranu i koja još uvijek njeguju kajkavsku riječ – poklonimo im knjigu”, tako da su sponzori financirali i podijelili oko 900 knjiga.
-Moja poruka mlađim generacijama bila bi da, ako dođu do knjige, bilo bi dobro da pročitaju i lijevi i desni stupac. Ako knjigu držite u ruci i čitate samo lijeve stupce, to je onda udžbenik. Ako čitate samo desnu stranu, odnosno samo etno priče, to je prozna knjiga. A ako čitate lijevo i desno, shvatite našu etnologiju, a s druge strane i što o tome misle Zagorci, jer su priče pune dijaloga. U pričama ne opisujem situacije, nego stvaram takve fabule da Zagorci sami pričaju o sebi – izjavio je.
-Još bih jednom naglasio da, kada sam bio u dobrom zamahu i kada sam sve pokušao ispričati štokavskim narječjem, nije bilo izlaza. Morao sam izlaz potražiti u kajkavskom narječju i u kajkavskim pričama kako bih bio vjerodostojan i na papiru ostavio duh Zagorja – zaključio je Zagorec.
Da je ideja za izložbu ilustracija došla od njezinog supruga, koji je napisao knjigu „Etnografija Hrvatskog zagorja i 116 priča“, rekla je Đurđica Zagorec, autorica izložbe ilustracija.
-Ideja je došla tako što je moj suprug napisao knjigu pa smo razmišljali kako je likovno opremiti. Razmišljali smo o fotografijama, možda nekim drugim oblicima, no na kraju smo zaključili, budući da se ja amaterski bavim slikanjem, da ću ja likovno opremiti knjigu. Tako sam za svako poglavlje, kojih ima 15, oslikala i vanjski dio. Motive sam uzela iz tih priča, iz sjećanja iz djetinjstva i iz priča starijih ljudi. S obzirom na to da već imam i godina, nakupilo se materijala na temelju kojeg sam izradila tih 16 slika – izjavila je autorica.
Naglasila je kako je to suprugu i njoj veliki izazov i veliko zadovoljstvo što mogu na papir prenijeti svoje misli, svoja sjećanja, kao i sjećanja starijih iz priča i djetinjstva.
-Sve to smo objedinili i htjeli staviti među korice kako bi to jednog dana mogli vidjeti i pročitati i mlađi od nas. Za sada nismo komunicirali s čitateljima. Imali smo već neka predstavljanja u Varaždinu, a slijede nam i neka predstavljanja u Zagorju. Za sada se nisu izjasnili, a nismo ni tražili njihovo mišljenje. Ja sam se potrudila da ilustracije budu što autentičnije i da prikažu ono što sam htjela iznijeti, prikazati i izreći. Voljela bih da se knjiga pročita i pogleda. Mislim da će to biti dosta zanimljivo mlađoj generaciji, a naročito onima srednjih godina koji se još mogu prisjetiti tih davnih vremena – istaknula je Zagorec.
Voditeljica KUD-a Krapina, Anita Tušek, izjavila je kako je KUD Krapina na današnjoj promociji knjige Ivana Zagorca pročitao nekoliko priča iz njegove zbirke.
-To je još nešto čime se KUD Krapina dodatno bavi. Ako trebate da se na promocijama knjiga čitaju priče ili pjesme, mi smo tu za vas. Odazivamo se gdje god nas se pozove. Ako trebate vođenje programa, samo nam se javite. Mi smo tu za sve. Nije da samo izvodimo predstave, iako nam je to, naravno, najdraže – rekla je Tušek.
Ovom prilikom istaknula je važnost ovakvih događanja.
-Naravno da ovakva događanja znače puno za KUD Krapina, kako bi se vidjela naša svestranost i široko djelovanje, da pokrivamo razna područja. Svaki poziv nam znači jako puno.
-Nažalost, knjigu nisam pročitala, dobili smo samo priče koje ćemo danas čitati, no izložbu smo pogledali i slike su prelijepe. Moram reći da se isplati doći pogledati. Kad god KUD Krapina negdje nastupa, obećavam vam da se isplati doći pogledati – poručila je voditeljica KUD-a Krapina.
Kako su birali zagorske pjesme za današnji događaj rekla je Štefanija Poslon iz Pjevačkog zbora Gajev spomenek.
-Glazba je jako važna za očuvanje tradicije, a pogotovo na ovakvim događanjima. Mi tome puno doprinosimo, aktivne smo i sudjelujemo u svim prigodama na koje smo pozvane. Sve smo oduševljene kada nas zovu, to nam je zaista nešto posebno i počašćene smo kada nas se pozove. Svi koji žele prisustvovati ovakvim događajima neka se uključe u naš zbor jer samo tako možemo biti aktivne i uživati u tome – naglasila je Poslon, istaknuvši kako joj se izložba sviđa te da voli pogledati ovakav sadržaj.
„Etnografija Hrvatskog zagorja i 116 etno priča” vodi nas u srce Hrvatskog zagorja – među brege, hiže, stare običaje, narodne nošnje, pjesme, vjerovanja i svakodnevni život naših predaka. Ono što ovu knjigu čini posebnom jest spoj znanstvenog pristupa i topline pripovijedanja. Jer knjige poput ove ne čitaju se samo očima – one se čitaju srcem.
