Država u 2026. godini planira snažno povećati izdvajanja za građane kroz mirovine, plaće, socijalne naknade i demografske mjere.
Proračun za iduću godinu temelji se na jačanju socijalne sigurnosti i očuvanju životnog standarda, pri čemu su najveća povećanja usmjerena prema umirovljenicima, obiteljima s djecom i osobama koje ovise o sustavu socijalne skrbi. Ukupna sredstva namijenjena tim stavkama dosežu najviše razine do sada, piše Poslovni dnevnik.
Za mirovinski sustav u 2026. godini osigurana je dodatna milijarda eura u odnosu na 2025., čime se nastavlja trend rasta mirovina. Očekuje se da će prosječna mirovina do kraja 2025. prijeći 700 eura, a cilj je da do kraja mandata Vlade dosegne 800 eura. Osim redovitih usklađivanja s plaćama i cijenama, umirovljenicima će i dalje biti isplaćivan godišnji dodatak, što obuhvaća više od milijun korisnika mirovina.
Rast rashoda predviđen je i za plaće zaposlenih, za koje je planirano 8,8 milijardi eura, što je 400 milijuna eura više nego godinu ranije. Istodobno se povećavaju izdvajanja za demografsku politiku, koja rastu na 804 milijuna eura. Ta sredstva namijenjena su roditeljskim naknadama i potporama za novorođenčad. Kao primjer lokalne provedbe takvih mjera navodi se Grad Križevci, koji od 2026. povećava jednokratnu potporu za prvo dijete na 500 eura, uz dodatno povećanje od 100 eura za svako sljedeće dijete.
Socijalna davanja u 2026. godini financiraju se s ukupno 1,5 milijardi eura. Gotovo milijarda eura odnosi se na inkluzivni dodatak, koji će obuhvatiti oko 200.000 korisnika. Nastavlja se isplata zajamčene minimalne naknade, osobne invalidnine, nacionalne naknade za starije osobe te novčanih naknada za nezaposlene hrvatske branitelje, članove njihovih obitelji i civilne stradalnike Domovinskog rata. U okviru mjera za ublažavanje energetskog siromaštva, naknada za ugroženog kupca energenata ostaje povećana do najviše 70 eura mjesečno, i to do 31. ožujka 2026.
Značajne promjene najavljuju se i u području dječjih naknada. Razmatra se uvođenje univerzalnog dječjeg doplatka, prema kojem bi svako dijete primalo 110 eura mjesečno, neovisno o prihodima obitelji. Time bi se zamijenio postojeći sustav poreznih olakšica i dosadašnji model u kojem doplatak prima oko 146 tisuća roditelja za 293 tisuće djece, uz prosječan iznos od 55 eura mjesečno.
Uz socijalne i demografske mjere, proračun predviđa i korake u području stanovanja. Fond stanova za najam planira se proširiti uz dodatnih 15 milijuna eura iz europskih sredstava. Od svibnja 2026. godine uvodi se novi europski okvir za kratkoročni najam, a do kraja godine očekuje se i dodatni zakonodavni okvir koji će omogućiti ciljane lokalne mjere u područjima s izraženim stambenim pritiskom.
