U Skupštinskoj dvorani Županijske palače obilježen je Međunarodni dan georaznolikosti, a ovogodišnja tema bila je posvećena mogućnostima koje donose suvremene tehnologije u istraživanju podzemlja. Pod nazivom „3D podzemlje – primjena digitalnih tehnologija u speleologiji“, događanje je okupilo speleologe, stručnjake i zaljubljenike u prirodu.
Naglasak je stavljen na sve širu primjenu digitalnih tehnologija u speleologiji, posebice na LiDAR tehnologiju koja omogućuje preciznije istraživanje, dokumentiranje i vizualizaciju špilja i jama.
U ime Varaždinske županije i župana Anđelka Stričaka okupljene je pozdravio ravnatelj Javne ustanove „Priroda Varaždinske županije“ Kristijan Bizek, koji je istaknuo kako georaznolikost predstavlja važan dio prirodne baštine.
Posebno je naglasio dugogodišnju suradnju Javne ustanove sa Speleološkom udrugom „Kraševski zviri“ iz Ivanca, koja kroz svoja istraživanja pridonosi boljem upoznavanju, dokumentiranju i predstavljanju podzemnih vrijednosti Varaždinske županije.
-Kada govorimo o zaštiti prirode, najčešće prvo pomislimo na biljke, životinje i njihova staništa. Međutim, jednako važan dio prirodne baštine čini i georaznolikost – stijene, reljef, tlo, špilje i jame te brojni procesi koji su tijekom milijuna godina oblikovali prostor u kojem danas živimo. Suvremene tehnologije omogućuju nam da podzemni svijet istražujemo, dokumentiramo i predstavimo na načine koji su donedavno bili teško zamislivi – rekao je ravnatelj Bizek.
Varaždinska županija pritom raspolaže vrijednom i raznolikom prirodnom baštinom. Ravna gora, Ivanščica, Kalnik i Varaždinsko-topličko gorje područja su na kojima se nalazi niz speleoloških objekata. Osim geološke vrijednosti, pojedine špilje i jame predstavljaju važna staništa brojnih osjetljivih vrsta, zbog čega njihovo istraživanje i zaštita imaju dodatnu važnost.
O radu Speleološke udruge „Kraševski zviri“ govorila je njezina predsjednica Valentina Kraš Pajtak, predstavivši aktivnosti članova na istraživanju, evidentiranju i dokumentiranju špilja i jama. Udruga značajan dio svojih aktivnosti usmjerava i prema edukaciji djece i mladih, kao i približavanju speleologije široj javnosti kroz različite programe i suradnju sa školama.
Među aktivnostima Udruge posebno mjesto zauzima i škola speleologije, kroz koju polaznici stječu osnovna znanja o speleologiji, upoznaju tehnike istraživanja te se educiraju o sigurnom kretanju i boravku u podzemlju.
Središnji dio programa bilo je predavanje „3D podzemlje – primjena digitalnih tehnologija u speleologiji“, koje su održali Jurica Jagetić i Damir Androić. Predavači su predstavili razvoj i mogućnosti korištenja LiDAR tehnologije, alata koji sve značajnije mijenja način na koji se speleološki objekti istražuju i dokumentiraju.
Za razliku od klasičnih dvodimenzionalnih topografskih nacrta, koji su desetljećima bili temelj dokumentiranja špilja i jama, LiDAR omogućuje stvaranje preciznih i mjerljivih trodimenzionalnih oblaka točaka. Takvi modeli omogućuju pregled objekata iz različitih perspektiva, detaljniju analizu njihovih karakteristika te stvaranje atraktivnih prikaza koji speleološku baštinu mogu približiti i onima koji nisu u mogućnosti osobno ući u podzemlje.
Važan korak u primjeni ove tehnologije napravila je i Speleološka udruga „Kraševski zviri“, koja je uz sufinanciranje Varaždinske županije putem natječaja za udruge nabavila vlastiti LiDAR uređaj. Članovi Udruge već su izradili trodimenzionalne prikaze pojedinih speleoloških objekata koje istražuju, dok je dugoročni cilj 3D snimanje i dokumentiranje svih poznatih objekata na području djelovanja Udruge.
Digitalni podaci pritom mogu biti korisni i prije samog ulaska u podzemlje. Naime, LiDAR snimke terena mogu pomoći u planiranju potrage za novim ulazima u speleološke objekte. Analizom podataka dobivenih avionskim LiDAR snimanjem Državne geodetske uprave moguće je detaljnije proučavati konfiguraciju terena i izdvojiti lokacije na kojima postoji mogućnost pronalaska jamskih ulaza.
U takva su se istraživanja članovi „Kraševskih zviri“ uključili na područjima Ivanščice, Ravne gore i Kalnika, koristeći dostupne digitalne podatke kao pomoć pri planiranju terenskih istraživanja.
Ipak, bez obzira na napredak tehnologije, digitalni alati ne mogu zamijeniti ono ključno u speleologiji – terenski rad i neposredno istraživanje. Konačnu potvrdu postojanja nekog speleološkog objekta i dalje donose speleolozi izlaskom na teren i detaljnim istraživanjem.
Obilježavanje Međunarodnog dana georaznolikosti tako je ponudilo i pogled na budućnost speleoloških istraživanja, u kojoj se tradicionalne metode istraživanja povezuju s modernim digitalnim tehnologijama. Preciznije dokumentiranje podzemlja istodobno otvara nove mogućnosti za istraživanje, edukaciju i predstavljanje prirodne baštine javnosti.
