Prijedlog novog europskog proračuna Hrvatskoj je prihvatljiv, a prema trenutačnim procjenama, u razdoblju od 2028. do 2034. godine trebala bi biti u plusu za oko sedam milijardi eura. Potvrdio je to premijer Andrej Plenković u četvrtak u Bruxellesu, po dolasku na samit čelnika Europske unije, na kojem je jedna od glavnih tema budući višegodišnji financijski okvir.
Iako je irsko predsjedništvo Vijeća EU-a predložilo proračun koji je osam posto manji od prijedloga Europske komisije, zadržane su nacionalne alokacije za poljoprivredu i koheziju, što je za Hrvatsku posebno važno.
-Ukupan volumen sredstava je manji, no ono što je za Hrvatsku važno jest da su sredstva koja bismo trebali imati na raspolaganju za nas povoljna i u okviru naših očekivanja-rekao je Plenković.
Hrvatska bi trebala ostati u značajnom financijskom plusu
Prema Plenkovićevim riječima, Hrvatska bi u novom proračunskom razdoblju trebala ostvariti pozitivan saldo od oko sedam milijardi eura. Kada se tome pribroje dosadašnji rezultati od 2016. godine, neto iznos koji je Hrvatska dobila iz europskog proračuna, nakon što se oduzmu uplaćena sredstva, premašio bi 30 milijardi eura.
Premijer je pritom naglasio da je Hrvatskoj važnije postići kvalitetan dogovor o budućem proračunu nego inzistirati na unaprijed određenom roku.
Dogovor važan zbog početka financiranja 2028. godine
Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa zalagao se za postizanje dogovora do kraja ove godine. Time bi se tijekom 2027. mogli usvojiti potrebni zakonodavni akti i omogućiti da financiranje europskih programa od 1. siječnja 2028. počne bez prekida.
Ipak, u nacrtu zaključaka samita više se ne navodi kraj ove godine kao izričiti rok, već se ističe potreba da se dogovor postigne pravodobno.
Pregovore bi mogli dodatno zakomplicirati i izbori u nekoliko europskih država, čiji bi rezultati mogli utjecati na stavove pojedinih članica o budućem financiranju Europske unije.
Hrvatska želi zaštititi sredstva za poljoprivredu i koheziju
Uz očuvanje sredstava za poljoprivredu i kohezijsku politiku, Hrvatska se zalaže i za dovoljno novca za jačanje konkurentnosti europskog gospodarstva te program Globalna Europa, namijenjen, među ostalim, razvojnoj pomoći trećim zemljama.
Zbog opsežnog dnevnog reda i važnosti tema, predsjednik Europskog vijeća odlučio je da se samit, umjesto u jednom danu, održi tijekom dva dana.
Osim budućeg višegodišnjeg proračuna, europski čelnici raspravljaju i o cijenama energije, gospodarskoj konkurentnosti, obrani, potpori Ukrajini, proširenju Europske unije i migracijama.
