Od 20. studenoga na snagu stupaju nova pravila potrošačkog kreditiranja koja donose važne promjene za sve koji podižu kredite, koriste dopušteni minus ili kupuju proizvode na rate. Cilj je veća zaštita građana, sprječavanje prezaduživanja i odgovornije poslovanje banaka, ali i trgovaca te teleoperatera.
Jedna od važnijih novosti odnosi se na odbijanje zahtjeva za kredit. Ako banka građaninu odbije kredit, morat će ga informirati o razlogu takve odluke. Time bi klijenti trebali dobiti jasniju sliku o tome zašto ne mogu ostvariti traženo financiranje.
Promjene donose i strože provjere kreditne sposobnosti. Banke će prije odobravanja kredita morati pažljivije procijeniti može li klijent uredno podmirivati preuzete financijske obveze. U nekim slučajevima to će značiti i prikupljanje dodatne dokumentacije kako bi se provjerila točnost podataka i stvarne mogućnosti otplate.
Nova pravila odnose se i na prijevremenu otplatu kredita. Građani koji odluče ranije podmiriti svoju obvezu imat će pravo na razmjerno smanjenje ukupnih troškova kredita, odnosno neće morati plaćati troškove koji se odnose na preostalo razdoblje otplate.
Zakon objedinjuje dosadašnji sustav potrošačkog i stambenog kreditiranja u cjelovitiji regulatorni okvir. Dok se jedan dio odnosi na stambene kredite, drugi obuhvaća gotovinske i ostale oblike potrošačkog financiranja.
Novosti će se osjetiti i kod oglašavanja financijskih proizvoda. Banke će morati jasnije upozoravati građane da kreditiranje nije besplatno te da svaki oblik zaduživanja nosi određene rizike.
Važna promjena odnosi se i na kupnju proizvoda na rate. Nova pravila obuhvatit će i trgovce i teleoperatere koji nude takve oblike plaćanja, pa će se stroža pravila informiranja i zaštite potrošača primjenjivati i izvan klasičnog bankarskog kreditiranja.
Cilj novih pravila je da građani prije zaduživanja dobiju jasnije informacije o troškovima i rizicima te da se smanji mogućnost ulaska u financijske obveze koje neće moći podmirivati.



