U Krapini je večeras održana svečana proslava povodom iznimno važnog jubileja-180 godina od otvaranja prve ilirske čitaonice „Domorodni dom“, osnovane 1845. godine.
Program je započeo izvedbom hrvatske himne u izvedbi Ellen Bogović, učenice Glazbene škole i gimnazije Antun Gustav Matoš, te dojmljivom budnicom „Još Hrvatska ni propala“ u izvedbi Muškog vokalnog ansambla Krapina. Poseban doprinos dao je i počasni vod „Krapinski Ilirci“.
Prva čitaonica u Krapini nastala je samo nekoliko godina nakon onih u Varaždinu, Karlovcu i Zagrebu, što svjedoči o visokoj kulturnoj svijesti tadašnje Krapine. Na njenom čelu bili su ugledni građani poput Nestora Kiepacha, Josipa Krleže, Janka Bedenka, Norberta Ježeka i drugih. Tijekom desetljeća čitaonica je prolazila brojne promjene – ugašena je u vrijeme Prvog svjetskog rata, ponovno oživljena kao Narodna knjižnica 1921., a kroz stoljeća su se mijenjale lokacije, knjižničari i organizacijske forme.
Od 1962. djeluje u sastavu Pučkog otvorenog učilišta, a od 2006. kao samostalna ustanova – Gradska knjižnica Krapina. Danas je ona županijska matična knjižnica odgovorna za stručni nadzor nad 55 knjižnica u Krapinsko-zagorskoj županiji.
Ravnateljica Gradske knjižnice Krapina, Maja Vukina Bogović, istaknula je značaj ovog jubileja, ali i važnost ljudi koji su stvarali i njegovali knjižničnu djelatnost kroz stoljeća.
-Krapina je prvu čitaonicu otvorila samo sedam godina nakon Varaždina, Karlovca i Zagreba. To pokazuje da naš grad nije zaostajao, naprotiv, bio je dio snažnog preporodnog vala koji je pokrenuo naš sugrađanin Ljudevit Gaj. Čitaonice tada nisu bile samo mjesta čitanja, već društvena središta. U njima su se održavali balovi, rasprave, programi humanitarnog karaktera, nabavljale prve knjige i stvarali temelji današnje knjižnične mreže-objasnila je Vukina Bogović, dodavši kako su čitaonice imale važnu praktičnu ulogu u obrazovanju stanovništva.
-U tadašnjim pravilima nailazimo i na savjete iz poljoprivrede, kako saditi krumpir, kako napredovati u gospodarstvu. To je bio ozbiljan iskorak prema obrazovanju i razvoju našega puka-istaknula je.
Govoreći o suvremenoj ulozi knjižnice, ravnateljica je naglasila ulaganja u prostor, modernizaciju rada i nove usluge.
-U posljednjih nekoliko godina adaptirali smo prostore, uredili novu Gajevu čitaonicu, preselili i opremili dječji odjel, uveli vanjski lift i obnovili velik dio podnih obloga. Naša knjižnica danas broji gotovo 80.000 jedinica građe, a samo ove godine nabavljeno je više od 2.000 novih naslova. Slijedi uređenje studijskog odjela, depoa, zavičajne zbirke te registracija i zaštita vrijedne baštine- najavila je Vukina Bogović.
Posebno je istaknuta nada u skorije pokretanje bibliobusne službe KAJBUS, koja bi od 2026. trebala obuhvatiti cijelu županiju.
–Nasljeđe ovih 180 godina neka nas potiče da i dalje s jednakim žarom gradimo mjesto znanja, kulture i otvorenosti za naš grad, našu županiju i buduće naraštaje-poručila je ravnateljica.
Krapinski gradonačelnik i saborski zastupnik Zoran Gregurović istaknuo je kako 180. obljetnica krapinske čitaonice svjedoči o dubokoj kulturnoj tradiciji grada.
–Proslava 180 godina doista je impresivna brojka i povijest kojoj mogu pozavidjeti mnoge, pa i puno veće sredine. Naša je knjižnica prekrasna, s iznimno bogatom građom, i možemo biti ponosni na ono što imamo. Osobito me veseli vrijedna zavičajna zbirka te činjenica da knjižnica danas nije samo prostor knjiga, nego živo mjesto susreta i kulturnih događanja-rekao je Gregurović, te naglasio i važnu ulogu knjižnice u razvoju publike.
-Iz godine u godinu raste broj programa, radionica i događanja, a time i broj naših korisnika, osobito najmlađih. To je najbolji put da djeca i mladi ostanu vezani uz knjigu i razviju ljubav prema čitanju. Knjižnica je naš kulturni dom i moramo biti ponosni na njega-poručio je gradonačelnik Gregurović.
Zamjenica župana Jasna Petek naglasila je kako ovaj veliki jubilej zaslužuje ponos cijele županije.
-Knjižnice i čitaonice su kroz povijest bile mjesta prosvjetiteljstva, avangardnih ideja i intelektualnog buđenja. Tako je i krapinska čitaonica imala ključnu ulogu u Hrvatskom narodnom preporodu. Ponosni smo što se nakon Varaždina, Karlovca i Zagreba i u Krapini tako brzo otvorila čitaonica jer to govori o razvijenosti ovoga kraja-rekla je Petek, istaknuvši bogatstvo knjižnične mreže u županiji.
-Krapinsko-zagorska županija iznimno njeguje svoju knjižničnu baštinu. Ponosni smo na 12 narodnih knjižnica, 32 knjižnice u osnovnim školama, 9 knjižnica u srednjim školama te na specijalizirane knjižnice-franjevačke knjižnice u Klanjcu i Krapini, Kajkavianu i knjižnicu u svetištu Marija Bistrica, koje čuvaju neprocjenjivu građu. Svi ti ljudi koji rade u našim knjižnicama čuvaju naše blago i njeguju napredne ideje, obrazovanje i informiranost. Bez obzira na tehnologiju, vrijednost knjige i čitanja nikad neće nestati. Upravo zato ovaj jubilej doživljavamo kao zajednički ponos-istaknula je Petek.
Državna tajnica Dražena Vrselja podsjetila je na važnost ovog područja, koje se već dva stoljeća ističe svojom kulturnom sviješću.
-Iza ove obljetnice stoji bogata kultura, visoka razina pismenosti i snažna čitateljska tradicija ovog dijela Hrvatske. Ministarstvo kulture i medija kontinuirano prati razvoj knjižnične djelatnosti, pa tako i knjižnice u Krapini-kroz ulaganja u infrastrukturu, ali i kroz programe i sadržaje. Danas je posebno važno istaknuti ulogu krapinske knjižnice u razvoju navike čitanja i promoviranju pismenosti-naglasila je Vrselja, dodavši kako knjižnice danas imaju puno širu ulogu od čiste posudbe knjiga.
-Knjižnice su mjesta gdje građani mogu kvalitetno ispuniti slobodno vrijeme, mjesta učenja, druženja, susreta i inspiracije. Ovo nije samo prostor knjiga, to je prostor zajednice-poručila je Vrselja, te čestitaa svim djelatnicima knjižnice.
-Čestitam svim djelatnicima na ovoj iznimnoj obljetnici. Sigurna sam da se drže misli da knjige mogu mijenjati svijet, a oni to svojom predanošću svakodnevno dokazuju-zaključila je državna tajnica.
Kroz prigodan program okupljeni su se prisjetili vremena u kojem je čitaonica bila mnogo više od prostora za čitanje – bila je središte kulturnog i društvenog života, mjesto razmjene ideja i ishodište preporodnih nastojanja. U čitanju povijesnih „Pravila narodne čitaonice“ iz 1871. i 1886. sudjelovala je Anita Tušek, a program su dodatno obogatili članovi KUD-a „Antun Mihanović“ iz Klanjca prikazom dvorskih plesova te recitatori lokalnih udruga.
Svečanost je završila emotivnom izvedbom „Suze za zagorske brege“ u izvedbi Muškog vokalnog ansambla Krapina. U novouređenoj Gajevoj čitaonici potom je predstavljena izložba starih društava i povijesnih fotografija, a izložbu i prostor Gajeve čitaonice svečano je otvorio krapinski gradonačelnik i saborski zastupnik Zoran Gregurović.
