U Zaboku su u četvrtak, 15. listopada 2026. godine, predstavljeni Dani Ksavera Šandora Gjalskog, koji ove godine donose prošireni desetodnevni program ispunjen književnim susretima, promocijama knjiga, izložbama, koncertima, kazališnim predstavama i brojnim sadržajima za djecu i mlade.
Manifestacija će trajati do 24. listopada, a njezin vrhunac bit će svečana dodjela književne nagrade „Ksaver Šandor Gjalski“ ovogodišnjoj laureatkinji, akademkinji Sibili Petlevski, za roman Duhovi zemlje.
Predsjednik Prosudbenog povjerenstva za dodjelu Nagrade „Gjalski“, Ivica Matičević, rekao je da je ovogodišnja nagrada jednoglasnom odlukom pripala Sibili Petlevski za roman Duhovi zemlje, objavljen u nakladi Sandorfa u Zagrebu.
-Prosudbeno povjerenstvo, kao i svih dosadašnjih godina, ozbiljno je shvatilo svoj posao i predano ga odradilo. Čitali smo djela koja su pristigla, a bilo ih je više od 80, tako da posao uopće nije bio lagan. Danas svi pišu, a do nakladničkih kuća nije teško doći-rekao je Matičević, govoreći o zahtjevnosti ovogodišnjeg izbora.
Na sjednici održanoj 14. rujna povjerenstvo je razmatralo pristigle naslove. Uz predsjednika Matičevića, članovi su bili Sofija Keča, Ljiljana Lončar, prošlogodišnji dobitnik Robert Međurečan te književni kritičar i povjesničar Antun Pavešković. U uži izbor ušli su Mihaele Gašpar s romanom Treće noći, Marko Gregur s romanom Dolinar, Monika Herceg s romanom Ovdje počinje šuma, Dorta Jagić s romanom Kafić Dan te Sibila Petlevski s nagrađenim romanom Duhovi zemlje.
-Nakon vrlo kratke rasprave povjerenstvo je jednoglasno odlučilo da Nagradu „Gjalski“ za 2026. godinu dodijeli Sibili Petlevski-kazao je predsjednik povjerenstva čestitavši dobitnici.
–Duhovi zemlje veličanstven su i hrabar roman. Na šest i pol stotina stranica Sibila Petlevski povezala je dva svijeta koja se u našoj prozi dosad nisu susrela: visoravni bolivijskog Altiplana i Zagreb Nezavisne Države Hrvatske-napisao je Matičević u obrazloženju.
Matičević je istaknuo i opsežan istraživački rad koji stoji iza knjige. Petlevski je tri godine proučavala arhive, životopise i etnografsku građu, povezujući dokumentirane činjenice s književnom fikcijom. Među likovima se pojavljuju i stvarne povijesne osobe, među kojima su Evo Morales, Che Guevara, Josip Broz Tito i Ante Pavelić, a dodatni kontekst pruža i katalog likova koji prati roman.
Jedno od temeljnih načela na kojima se gradi djelo jest ayni, načelo uzajamnosti prema kojemu se za ono što je uzeto očekuje povrat. Taj se odnos odnosi i na prirodu, koja se promatra kao majka i izvor života, ali i na šire odnose između čovjeka i svijeta koji ga okružuje. Iz takva vrijednosnog sustava autorica razvija ekološku i ekofeminističku perspektivu, povezujući iskorištavanje zemlje s iskorištavanjem žena.
-Autorica povezuje povijesne epohe i geografski udaljene prostore. Godine straha i nasilja prikazane su kao dijelovi mehanizma koji se ponavlja od Konga do Nezavisne Države Hrvatske, neovisno o političkom sustavu ili vremenu u kojem se pojavljuje-rekao je Matičević.
Pripovijest se nastavlja i u suvremenoj Boliviji, gdje se obrađuju teme položaja žena, djelovanja rudarskih sindikata i ugroženosti autohtonih zajednica. U njoj se pojavljuju i tradicionalne hrvačice čolitas te zajednice koje se bore za očuvanje amazonskog prostora. Ti motivi dodatno razvijaju kritiku društvenih odnosa u kojima se ljudski životi i prirodni resursi podređuju ekonomskim interesima.
U obrazloženju je naglašeno da autorica pritom izbjegava egzotiziranje i romantiziranje prikazanih kultura. Njezino je pripovijedanje odmjereno i analitično, a etnografska građa nije svedena na puku zanimljivost, nego postaje sredstvo za razumijevanje društvenih nepravdi. Eksploatacija se pritom prikazuje kao proces koji mijenja svoje oblike i nositelje, ali zadržava temeljne odnose moći.
Ljubavne priče u romanu obilježene su tragičnim okolnostima, dok se majčinstvo i prijenos znanja među generacijama pojavljuju kao mogući oblici otpora. U svijetu obilježenom nasiljem i uništavanjem prirode upravo se u njima otvara mogućnost očuvanja života i iskustva koje se prenosi na one koji dolaze poslije.
Matičević je naglasio da se knjiga nadovezuje na dosadašnji književni rad Sibile Petlevski, u kojemu se autorica bavila europskim nasiljem, iskustvima domorodačkih zajednica i pitanjem predstavljanja žrtava. Njezin književni projekt povezuje povijesna istraživanja s promišljanjem odgovornosti prema ljudima čija su iskustva često ostajala izvan dominantnih povijesnih pripovijesti.
U Duhovima zemlje hrvatska povijest Drugoga svjetskog rata uspoređuje se s kolonijalnim nasiljem u Južnoj Americi.
-Roman se odlikuje epskom snagom, razvedenom građom, pripovjednom umješnošću i moralnom ozbiljnošću. Njegove vrijednosti nadilaze okvir jedne književne godine i postavljaju mjerila budućim književnim ostvarenjima-naglasio je Matičević.
-Svaki put kada u Zagrebu prođemo pokraj spomen-obilježja Zdenki i Rajki Baković, trebali bismo se sjetiti da je njihova sudbina povezana sa stradanjima pravednih i dobrih ljudi na svim stranama svijeta. Možda ćemo upravo zbog toga i sami, barem na trenutak, postati manje ravnodušni-poručio je Matičević, te dodao kako književnost može pomoći da se povijesna iskustva razumiju i izvan granica vlastitoga prostora.
Urednik Matko Abramić nije krio ponos.
-Bila mi je velika čast i izazov raditi na ovog knjizi koja izlazi iz tih okvira. Ona je često bila portal u nove svjetove-rekao je dodavši kako knjiga ima mnogo detalja koji su na kraju povezani.
Ističe kako je iznimno moćna te da se nada da će ova knjiga i onima koji ih inače ne čitaju biti jedna od prvih kojima će dati priliku.
Kako joj je velika čast što ova nagrada dolazi u njene ruke rekla je autorica Sibila Petlevski.
-Rad Gjalskog neobično cijenim, a ova je knjiga spona između 19. stoljeća i našeg vremena. Ovo može biti neki stari most između tog vremena i danas koji se urušava, ali ja bih rekla da nije tako zbog toga što njegov politički roman “U noći” i njegova promišljanja su nešto što ostaje trajna baština Hrvatske-kazala je naglasivši kako ju kao takvu prihvaća u zagrljaju koji hrvatska književnost može postići.
Ovom se prilikom zahvalila prosudbenom povjerenstvu koje je prepoznalo knjigu, ali i kolegi Matićeviću koji je bio prvi kritičar koji je pisao o njenom prvijencu.
-Sudbinska okolnost je odredila da onaj koji je pisao na mojem samom početku i prepoznao tu prozu kao nešto novo u Hrvatskoj, a sada prepoznaje nešto što se pojavljuje u razvoju mog opusa i što je detektirao nevjerojatnom preciznošću-poručila je, zahvalivši izdavaču i uredniku te istaknula da nikada nije surađivala s ovakvim samozatajnim i preciznim urednikom.
Predsjednica Upravnog odbora manifestacije Dani Ksavera Šandora Gjalskog, Tina Marušić, predstavila je program ovogodišnje manifestacije koja će trajati deset dana, od 15. do 24. listopada.
-Ove godine odlučili smo produljiti manifestaciju sa šest na deset dana. Počeli smo danas, a završit ćemo 24. listopada, kada će se održati svečana dodjela nagrade „Ksaver Šandor Gjalski“ akademkinji Sibili Petlevski-najavila je Marušić.
Prvi događaj na rasporedu održava se već danas, kada će u 17 sati biti otvorena izložba Sofije Keče pod nazivom Ritam života i smrti pod starim krovovima. Keča je dugogodišnja članica Prosudbenog povjerenstva za dodjelu nagrade „Gjalski“, umirovljena profesorica hrvatskog jezika i članica pripremnog odbora manifestacije. Izložba obuhvaća 13 fotografskih parova kojima autorica nastoji prikazati vlastiti doživljaj književnog opusa zavičajnog pisca.
Svečano otvorenje održat će se u petak, 16. listopada, koncertom Zagrebačkog kvarteta u Regeneratoru. Književni program i ove će godine zauzimati važno mjesto, a među predstavljenim autorima bit će i mladi domaći književnik Josip Čekolj, koji će publici predstaviti dvije svoje knjige, zbirku pjesama Rukovet noćnih putovanja i najnoviji roman Krastice.
Poseban dio programa namijenjen je najmlađim čitateljima. U sklopu programa „Čitaj mi! – Pričice po gradu“, Društvo „Naša djeca“ Zabok organizira predstavljanje slikovnice Vjetrohod autora Igora Rajkija, s ilustracijama Klasje Habjan. Time se nastavlja nastojanje organizatora da književnost približe djeci i potaknu interes za čitanje od najranije dobi.
Jedan od središnjih književnih događaja bit će susret s ovogodišnjom dobitnicom nagrade „Gjalski“, Sibilom Petlevski. Književna večer pružit će posjetiteljima priliku da iz prve ruke doznaju više o nastanku romana Duhovi zemlje, autoričinu stvaralačkom procesu i njezinu opsežnom književnom opusu. U programu su i predstavljanje romana Kafić Varšavska Željka Špoljara te romana Delfin autorice Milane Vuković Runjić.
Ljubiteljima književnosti bit će predstavljena i prva knjiga iz serije vodiča kroz suvremenu hrvatsku književnost. Riječ je o zborniku sastavljenom od više eseja koji se bave romanom Ciganin, ali najljepši Kristiana Novaka, također nekadašnjeg dobitnika nagrade „Gjalski“. Uz književne analize, izdanje donosi i dodatne medijske materijale kojima se može pristupiti putem QR kodova.
Likovni program obogatit će izložba akademske slikarice Nataše Vuković, koja će predstaviti radove nadahnute prirodom i zavičajnim motivima Slavonije i Baranje. Nastavlja se i dugogodišnja suradnja Dana Ksavera Šandora Gjalskog s Ogrankom Matice hrvatske u Zaboku, u sklopu koje će biti održana književnoznanstvena tribina pod nazivom Realizam i misticizam, magija pripovijedanja Ksavera Šandora Gjalskog. Gošća tribine bit će profesorica Marina Protrka Štimec s Katedre za noviju hrvatsku književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Glazbeni program također donosi zanimljive nastupe. U Zabok stiže njemački multidisciplinarni umjetnik Peter Piek, koji se uz glazbu bavi i slikarstvom, a objavio je devet albuma na kojima svira gotovo sve instrumente. Publiku očekuje i koncert Radojke Šverko u Multimedijskom centru Zabok, organiziran u suradnji s Gradom Zabokom.
-Zaista smo pripremili sadržaje za sve generacije, od književnih susreta i izložbi do glazbenih nastupa i kazališnih predstava-istaknula je Marušić.
Za ljubitelje kazališta organizirana je predstava Stolovanje baruna Münchausena u režiji Aleksandra Šuljića. Posebna pozornost i ove je godine posvećena učenicima i mladima, za koje su pripremljene tradicionalne dodjele Male nagrade „Gjalski“ i nagrade „Gjalski“ za učenike srednjih škola, izložba radova s ovogodišnjeg foto natječaja, radionice umjetničke grafike i kreativnog pisanja te obilježavanje Dana zabočke osnovne škole.
U sklopu programa bit će predstavljena i tradicionalna PoZiCa, zbirka literarnih i likovnih radova učenika iz triju gradova, Poreča, Zaboka i Crikvenice. Za one željne interaktivnih izazova organiziran je i escape room u prostoru Kina Regenerator, koji su osmislile gimnazijske profesorice.
-U escape roomu ne smijem previše otkrivati, ali mogu reći da je riječ o igri u kojoj je nestao Gjalski, a sudionici će uz pomoć kodova i šifri morati otkriti gdje se nalazi i ponovno ga spojiti s njegovom pričom. Igra traje 60 minuta, a dobrodošli su svi koji žele iskušati svoje sposobnosti-pojasnila je Marušić.
Vrhunac manifestacije kao što smo naveli očekuje se u subotu, 24. listopada, kada će biti održana svečana dodjela književne nagrade „Ksaver Šandor Gjalski“ ovogodišnjoj laureatkinji Sibili Petlevski za roman Duhovi zemlje. Organizatori su najavili i dodatna iznenađenja kojima žele zaokružiti ovogodišnje izdanje manifestacije.
Pozvala je građane i posjetitelje da se uključe u brojne programe i svojim dolaskom podrže manifestaciju koja već desetljećima promiče književnost i kulturni život Zaboka i Hrvatskog zagorja.
